Još 2006. godine prvi put se u lokalnoj zajednici spominje plinofikacija Krajine, ali smo i danas na istoj temi. Dosta nam je studija, obećanja, idejnih projekata od kojih očito nema ništa. I nije samo riječ o plinofikaciji, nego i o Unskoj pruzi, aerodromu u Bihaću, brzoj cesti, komentirao je gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić odgovor koji je Faktor dobio iz BH Gasa na pitanja o projektu izgradnje Zapadne plinske interkonekcije.

Nakon što je prije 18 godina izrađena predinvesticijska studija plinofikacije Unsko-sanskog kantona, trenutno se čeka okončanje javne nabave za izradu studije izvodljivosti. Kada je u pitanju završetak izgradnje, iz BH Gasa navode da bi prva faza projekta mogla biti završena do kraja 2031. godine ukoliko bude adekvatne potpore institucija BiH i Federacije BiH te pravovremene realizacije dijela projekta u Hrvatskoj.

Prethodno se govorilo o 2027. godini.

– Dok gledamo u drugom dijelu, u Hercegovini, Srednjobosanskom kantonu, idu infrastrukturni projekti, ulažu se novci, pokažu nam nekoliko slika, 3D idejno rješenje, malo nas animiraju i to je to – dodao je Sedić.

Na pitanje zašto misli da se Krajina zanemaruje, odgovara da ili nema dovoljnog prodora ljudi iz Krajine u centre političkog odlučivanja za nametanje projekata ili se šalje poruka da Krajini nema mjesta u razvojnoj politici.

– Nije samo stvar plinofikacije, tu je Unska pruga, brza cesta, aerodrom. Akcize na naftu naplaćuju se od 2013. godine. Do danas je USK za brze ceste i autoceste izdvojio od 800 milijuna do milijardu KM, a ovdje do danas nije izgrađen niti jedan metar. Građani USK su platili infrastrukturu, ali ona nije isporučena. Da smo dobili pola od prikupljenog, mogli smo napraviti kompletnu brzu cestu Bihać-Cazin-Velika Kladuša. Ali ona se spominje dugi niz godina. Ne tražimo da nam se nešto da.

Isto se odnosi i na plin, aerodrom, Unsku prugu, ulaganje u nacionalni park. Pa povećali smo broj turista za 200 posto, ali nam je novca za turizam sve manje. Ne možemo govoriti o razvoju bilo koje grane privrede ako nemamo veze – rekao je Sedić.

Napomenuo je da je samo Grad Bihać kroz porez na dodanu vrijednost (PDV) u proteklih pet godina dao više od 120 milijuna KM.

– Znate li koliko je vraćeno u naš proračun? 22 miliona KM – dodao je Sedić.

Proći će gotovo 20 godina otkako se govori o ideji izgradnje Zapadne plinske interkonekcije kojom bi se Krajina povezala s transportnom mrežom susjedne Hrvatske, a Bosna i Hercegovina dobila još jedan plinski pravac.

Predinvesticijska studija plinofikacije Unsko-sanskog kantona završena je 2008. godine, ali ništa konkretnije od toga nema.

Pitanje Zapadne interkonekcije nedavno je aktualizirao gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić, kada je u parlamentarnoj raspravi o Zakonu o Južnoj plinskoj interkonekciji upitao je li vrijeme da strateški projekti prestanu biti pojedinačne investicije namijenjene pojedinim dijelovima Federacije BiH.

Napominjući da je Južna interkonekcija nedvojbeno potrebna i strateška, Sedić je ustvrdio da se Krajina ponovno zaobilazi jer se za Jug pronalaze modeli financiranja, donose zakoni i usuglašavaju politički stavovi, a Zapadna interkonekcija ostaje ideja na papiru.

Ovom prilikom uputili smo upit BH Gasu o projektu Zapadne interkonekcije, da li je izrađena Studija izvodljivosti (o kojoj su govorili prošle godine i za koju je natječaj zatvoren, sudeći po objavi odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuđača), te koji su sljedeći koraci i kada, u najboljem slučaju, možemo očekivati ​​realizaciju.

Nekoliko dana kasnije iz BH Gasa su odgovorili da je postupak javne nabave za izradu Studije izvodljivosti u tijeku, a kada je riječ o završetku, navode da bi prva faza projekta mogla biti završena do kraja 2031. godine.

Ranije se govorilo o 2027. kao roku za prvu fazu, zatim 2030. da bi se došlo do kraja 2031. godine.

– Prema okvirnom terminskom planu, uz pretpostavku pravovremene realizacije dijela projekta u Republici Hrvatskoj i pružanje adekvatne podrške projektu od strane nadležnih institucija Bosne i Hercegovine i Federacije BiH, prva faza projekta bi mogla biti završena do kraja 2031. godine. Planove razvoja i dinamiku realizacije projekta definira BH Gas u koordinaciji s Federalnim ministarstvom energije, rudarstva i industrije, odnosno Vladom Federacije BiH. Bosne i Hercegovine kao vlasnika kapitala – kažu u BH Gasu.

Prva faza Zapadne interkonekcije je izgradnja plinovoda Tržac – Bosanska Krupa s odvojcima za Bihać i Veliku Kladušu, ukupne dužine 80 kilometara.

Druga faza odnosi se na plinovode Bosanska Krupa – Sanski Most – Ključ i Ključ – Bosanski Petrovac ukupne dužine 105 kilometara, a treća je plinovod Pećigrad – Bužim u dužini od 11 kilometara.

Iz BH gasa navode da redovito prijavljuju projekt na liste vezane za međunarodne, odnosno EU i regionalne razvojne planove, te “u okviru raspoloživih sredstava nastojimo osigurati bespovratna sredstva za ovaj projekt”.

– S obzirom da je Predinvesticijska studija plinofikacije Unsko-sanskog kantona završena 2008. godine, BH Gas je osigurao vlastita sredstva te je pokrenut postupak javne nabave, koji je u tijeku, za izradu Studije izvodljivosti za projekt Zapadne interkonekcije BiH – Hrvatska.

Cilj Studije izvodljivosti je osigurati potrebne podatke u pogledu aktualnih energetskih potreba, procijeniti mogućnosti izvodljivosti projekta s tehničkog, ekonomskog i ekološkog aspekta te u konačnici donijeti odluku o daljnjoj dinamici njegovog razvoja. U sklopu Studije detaljnije će se definirati trasa transportnog plinovoda s odvojcima, lokacije objekata na plinovodu, te će se predvidjeti veza s planiranim plinovodom Lička Jesenica – Rakovica – granica RH/BiH u RH – dodaju iz BH Gasa.

Od poduzetih koraka navode da je prije godinu dana sklopljen Memorandum o razumijevanju i suradnji na realizaciji projekta Zapadne interkonekcije između Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije i Vlade Unsko-sanskog kantona.

Napomenuli su da je Zapadna interkonekcija jedan od tri ključna projekta interkonekcije Federacije BiH i BH Gasa, koji je uvršten u strateške dokumente BiH i FBiH, te Program javnih investicija FBiH 2025.-2027.

“Je li vrijeme da strateški projekti prestanu biti pojedinačne investicije namijenjene pojedinim dijelovima Federacije?”

Ovo pitanje na društvenim mrežama postavio je Elvedin Sedić, gradonačelnik Bihaća, govoreći o Zakonu o južnoj interkonekciji o kojem danas raspravlja Zastupnički dom FBiH.

Sedić navodi da je Južna interkonekcija (Zagvozd – Travnik) strateški projekt koji, bez sumnje, predstavlja važan korak ka energetskoj stabilnosti FBiH, te da upravo zbog toga podrška ovakvom projektu ne bi trebala biti upitna.

– No, paralelno s tim, ponovno se otvara pitanje o kojem već neko vrijeme govorim. Dok se za Južnu interkonekciju pronalaze modeli financiranja, donose zakonska rješenja i usuglašavaju politički stavovi, Zapadna interkonekcija (Lička Jesenica – USK) ostaje ideja na papiru, bez konkretnih koraka koji bi je približili realizaciji. Dakle, opet se zaobilazi Krajina – kazao je Sedić.

Dodao je da potpora južnoj interkonekciji ima smisla samo ako je popraćena jasnim i nedvosmislenim opredjeljenjem da se istovremeno započne i zapadna interkonekcija.

– U suprotnom, Federacija riskira daljnje produbljivanje postojećih razvojnih razlika. Ponavljam, ne tražimo poseban tretman. Tražimo ravnomjeran razvoj. Sve dok jedni dobivaju strateške projekte, a drugi ostaju na razini ideja – ne govorimo o ravnomjernom razvoju, nego o izboru tko će se razvijati. I o tome pojedinci odlučuju – zaključio je Sedić.