Eskalacija sukoba oko Irana otvara pitanje kakve bi posljedice ovakva kriza mogla imati za Rusiju i njezin položaj na globalnoj političkoj sceni.

Analitičari smatraju da bi Moskva mogla imati donekle koristi od porasta napetosti na Bliskom istoku, ali upozoravaju i na moguće dugoročne rizike.

Jedan od ključnih čimbenika je tržište energije. Svaki ozbiljniji sukob u regiji koji uključuje Iran često dovodi do rasta cijena nafte i plina na svjetskim tržištima.

Kao jedan od najvećih svjetskih izvoznika energije, Rusija bi u takvim okolnostima mogla ostvariti dodatne prihode od izvoza energenata, što bi se pozitivno odrazilo na njezin proračun i gospodarstvo.

Istodobno, eskalacija na Bliskom istoku mogla bi odvratiti političku i vojnu pozornost SAD-a i njegovih zapadnih saveznika s rata u Ukrajini.

Prema nekim analitičarima, to bi potencijalno moglo smanjiti pritisak na Moskvu u kontekstu rata u Ukrajini i otvoriti prostor za drugačiju stratešku ravnotežu.

No, situacija nosi i određene rizike za ruske interese. Iako Iran i Rusija posljednjih godina razvijaju blisku političku i vojnu suradnju, Moskva nastoji održati odnose s drugim zemljama u regiji, uključujući Izrael i brojne arapske zemlje.

Šira destabilizacija Bliskog istoka mogla bi ugroziti te odnose, kao i ruske geopolitičke i gospodarske interese u regiji.

Analitičari stoga procjenjuju da će Moskva vjerojatno nastaviti politički podržavati Teheran i kritizirati poteze Zapada, ali će nastojati izbjeći izravno vojno uplitanje u sukob sa Sjedinjenim Američkim Državama i njihovim saveznicima.

Prema mišljenju stručnjaka, Rusija će nastaviti voditi opreznu strategiju, pokušavajući iskoristiti geopolitičke i gospodarske okolnosti koje donosi kriza, ali istovremeno izbjegavajući scenarij koji bi mogao dovesti do šireg regionalnog rata.