I dok federalne institucije godinama petljaju kada su u pitanju reforme, njihovi proračuni i administrativni aparati uspješno prkose gravitaciji – u prethodnoj godini na plaće i naknade u Parlamentu Federacije BiH i Vladi FBiH potrošeno je vrtoglavih 22,5 milijuna KM, dok je administrativna obitelj bogatija za 22 nova zaposlenika – o lavovskom dijelu kojih se, ironično, brine Zajedničko Služba za poslove.

Analizom podataka do kojih je Faktor došao iz Sekretarijata Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, a podataka koje je prikupio Fahrudin Čolaković, izaslanik u Domu naroda FBiH, vidljivo je da je u prošloj godini za plaće i naknade u Parlamentu FBiH i Generalnom sekretarijatu Vlade FBiH izdvojeno ukupno 22.499.694 KM, uz dodatni iznos. 80.000 KM mjesečno za Stručnu službu Doma naroda.

Ukupan broj novozaposlenih u navedenim institucijama je 22, pri čemu je najveće povećanje u Službi za zajedničke poslove organa i tijela FBiH.

Najveće povećanje broja zaposlenih zabilježila je Služba za zajedničke poslove organa i tijela Federacije BiH, koja je u prošloj godini povećala broj zaposlenih sa 368 na 387, odnosno za 19 zaposlenih.

Broj uposlenih u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH povećan je sa 105 na 107. Prema dostavljenim podacima, ovaj broj uključuje izaslanike i njihove savjetnike, uposlenike Stručne službe Doma naroda, te državne službenike i namještenike Zajedničke službe Parlamenta FBiH.

Istovremeno, neznatno je smanjen broj zaposlenih u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH – sa 122 na 121.

Federalni zavod za poljoprivredu Sarajevo zadržao je isti broj zaposlenih, pa je u 2023. i 2026. godini imao 41 zaposlenog.

Ured za suradnju i zastupanje pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine i Ustavnim sudom FBiH, koji je u oba promatrana razdoblja imao po 10 zaposlenih, ostao je nepromijenjen.

Blagi porast zabilježen je i u kabinetu potpredsjednika Federacije BiH Igora Stojanovića. Kabinet je 31. ožujka 2023. godine, uz potpredsjednicu, imao devet zaposlenika u Sarajevu, dok je tri godine kasnije imao devet zaposlenika u Sarajevu i jednog u Mostaru, odnosno ukupno 10 zaposlenika.

Podaci iz Izvješća o izvršenju proračuna FBiH pokazuju da je 31. prosinca 2025. godine u Parlamentu Federacije BiH bilo ukupno 260 zaposlenih.

Od toga su 162 izabrana dužnosnika u oba doma, šest savjetnika, dok su 92 zaposlenika radila u stručnim službama oba doma i Zajedničkoj službi Parlamenta FBiH.

Za bruto plaće i naknade zaposlenih u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine u 2025. godini kroz proračune Doma naroda, Zastupničkog doma i Zajedničkih službi Parlamenta planirano je i utrošeno ukupno 18.843.923 KM.

Prema Izvješću o radu Vlade Federacije BiH, Generalno tajništvo Vlade FBiH na kraju 2025. godine imalo je 86 zaposlenih.

Na bruto plaće i naknade na plaće potrošeno je 3.310.231 KM, dok je dodatnih 345.540 KM isplaćeno za naknade troškova zaposlenih, uključujući topli obrok, regres, prijevoz i otpremnine.

Iz dostavljenih odgovora vidljivo je da u većini federalnih institucija nije bilo značajnijih promjena u broju zaposlenih u posljednje tri godine.

Prema podacima Doma naroda Parlamenta FBiH, u Stručnoj službi Doma naroda trenutno je zaposleno 30 osoba, od čega su 22 državna službenika i šest namještenika.

Također, dvije osobe su angažirane temeljem ugovora o radu u suradnji sa Službom za zapošljavanje Kantona Sarajevo, kroz kantonalni Program sufinanciranja zapošljavanja.

Za plaće i naknade zaposlenih u Stručnoj službi mjesečno se izdvaja oko 80.000 KM.

Revizija Federalnog zavoda za zapošljavanje utvrdila je višemilijunske nepravilnosti u raspodjeli javnih sredstava, uz izostanak kontrole i kršenje kriterija od strane ključnih korisnika kao što su Sveučilišna klinika Mostar i Dom zdravlja Stolac.

Utvrđeno je da su sredstva dodjeljivana ustanovama s velikim poreznim dugovima, kao i za fiktivna zapošljavanja, te da se nije kontroliralo poštivanje zakonskih ograničenja sufinanciranja.

Revizori su ukazali i na neusklađenost Poslovnika o radu Povjerenstva za valorizaciju projekata i odluke o njegovom imenovanju. Dok je odlukom Povjerenstvu povjerena zadaća ocjenjivanja kvalificiranosti projektnih prijedloga, Poslovnik njegovu ulogu reducira na provjeru formalno-pravne ispravnosti prijava, što nije u skladu s odlukom na temelju koje je formirano.

Najveće nepravilnosti utvrđene su kod nekoliko korisnika sredstava.

Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar odobreno je 115.200 KM za zapošljavanje 12 osoba, iako je u trenutku podnošenja zahtjeva, prema evidenciji Porezne uprave FBiH, imala više od 137,1 milijun KM duga po osnovu poreza i doprinosa, bez potpisanog sporazuma o njegovom izmirenju.

U programu je posebno navedeno da korisnici s takvim dugovima ne mogu sudjelovati. Revizijom je također utvrđeno da su odobrena sredstva u cijelosti utrošena za isplatu neto plaća, umjesto za doprinose, kako je programom bilo predviđeno.

U Domu zdravlja Stolac utvrđeno je da je odobreno 132.000 KM za zapošljavanje 14 osoba, od kojih je čak 11 već bilo zaposleno kroz prethodne projekte.

Program je, međutim, bio namijenjen nezaposlenim osobama s evidencije biroa rada.

Revizori navode da nisu pronašli dokumentaciju koja bi dokazala da se radi o konkretnom projektu koji opravdava odstupanje od pravila, niti da su utvrđeni posebni kriteriji za dodjelu sredstava. Osim toga, 30. rujna formalno je otkazan radni odnos za 11 djelatnika, koji su već sljedeći dan ponovno prijavljeni kod istog poslodavca.

Slične nepravilnosti utvrđene su iu Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta Županije Zapadnohercegovačke, kojem je za zapošljavanje stručnog kadra za djecu s poteškoćama u razvoju izdvojeno 300.000 KM.

Od ukupno 25 osoba uključenih u projekt, njih 18 nastavilo je rad iz ranijih projekata, iako Programom nije bilo predviđeno financiranje već zaposlenih osoba. Revizori navode da sredstva nisu dodjeljivana na temelju jasno definiranih kriterija, niti je provedena ocjena kvalificiranosti projekta.

Izdvojen je slučaj Federalnog ministarstva rada i socijalne politike kojem je odobreno 100.000 KM za organizaciju Sajma zapošljavanja.

Revizijom je utvrđeno da su sredstva rezervirana isključivo na temelju pisma namjere, bez provedbe postupka odabira projekata, bez ocjene Povjerenstva za valorizaciju projekata i bez ispunjavanja kriterija predviđenih Programom.

Revizori su dodatno upozorili da Zavod nije dokazao da je proveo obvezne kontrole kako bi utvrdio koliko su dugo iste osobe već bile financirane kroz ranije programe.

Naime, neki projekti dopuštali su sufinanciranje zapošljavanja do najviše 35 mjeseci, ali nije predočena dokumentacija koja potvrđuje da je Zavod prije odobravanja novih sredstava provjeravao je li taj limit već dostignut.

Zaključak revizije je da su u nekoliko slučajeva sredstva dodjeljivana mimo programom utvrđenih uvjeta, bez dosljedne primjene kriterija i bez odgovarajuće kontrole opravdanosti dodjele javnog novca.

Ministarstvo sigurnosti BiH je umjesto jednog zaposlilo dva državna službenika, odnosno popunilo dva radna mjesta iako je oglas bio raspisan za popunjavanje jednog radnog mjesta, utvrdili su državni revizori u novom izvješću.

Ovo je samo jedna od primjedbi koje je Ured za reviziju institucija Bosne i Hercegovine imao kada je u pitanju rad i način trošenja novca ovog ministarstva u prošloj godini. U 2025. godini Ministarstvo je vodio zamjenik Ivica Bošnjak (HDZ).

– Tijekom 2024. godine državni službenik, nakon provedenog natječaja, interno je raspoređen na radno mjesto višeg stručnog suradnika za poslove readmisije, prije isteka probnog rada.

Nakon toga, tijekom 2025. godine Ministarstvo je aktiviralo pričuvnu listu za radno mjesto viši stručni suradnik za drugostupanjski postupak. Agencija za državnu službu BiH donijela je Rješenje o imenovanju prvog uspješnog kandidata s rezervne liste – navodi se u izvješću.

Međutim, Zakonom o državnoj službi u institucijama BiH propisano je da državni službenik mora biti na probnom radu u trajanju od 12 mjeseci, a imenovanje je moguće nakon pozitivne ocjene. Ako dobije negativan, otpušta se. Policajac koji je premješten bio je na probnom radu manje od devet mjeseci.

– Smatramo da Ministarstvo nije dokumentiralo postojanje iznimnih i opravdanih razloga koji su bili potrebni za interni premještaj tijekom probnog rada… Time se dovodi u pitanje pravna valjanost prekida probnog rada i ocjene uspješnosti probnog rada za konkretno radno mjesto – kažu revizori.

Nadalje, rezervna lista se aktivira samo ako je državni službenik razriješen dužnosti, a nije.

– Postupajući na navedeni način, Ministarstvo je umjesto jednog službenika dobilo dva državna službenika, odnosno popunilo dva radna mjesta iako je oglas raspisan za popunjavanje jednog radnog mjesta – stoji u izvješću.

Osporavan je i angažman vanjskih suradnika putem ugovora o djelu, za što je na deset osoba potrošeno 81.380 KM.

Za obavljanje poslova u Uredu zamjenika ministra tijekom 2025. godine na temelju ugovora o djelu angažirane su između ostalog dvije osobe. Jedna od njih je mjesec dana bila angažirana na administrativnim poslovima uz mjesečnu naknadu od 1.300 KM, nakon čega je, zanimljivo, počela raditi kao službenica u Ministarstvu.

Jedan ugovor o djelu bio je sumnjivog opravdanja. Koštao je 2.500 KM mjesečno.

– Predmet ugovora je intelektualni rad i poslovi “Pružanje stručne pomoći u pripremi prijedloga Zakona o zaštiti kritične infrastrukture”… Smatramo da je angažman po ugovoru o djelu za ugovoreni posao preuranjen s obzirom na to da nije formirana radna skupina za izradu prijedloga zakona, što ujedno dovodi u pitanje opravdanost navedenog angažmana – dodaju revizori, uz napomenu da je ista osoba i ranije bila angažirana. za isti rad uz istu naknadu.

Revizori su ukazali i na spor koji je vodio tajnik Ministarstva Bakir Dautbašić, a nakon što ga je smijenjeni ministar sigurnosti Nenad Nešić (DNS) nakon presuda odbio vratiti na posao.

Na kraju, Dautbašić je Sudu BiH podnio tužbu za naknadu materijalne štete zbog manje isplaćenih plaća za period od 2020. do 2025. godine, uplate doprinosa i troškova postupka. Postupak je u toku, a vrijednost spora je 65.923 KM.

Dautbašić je vraćen na dužnost početkom 2025. Nešić je smijenjen početkom 2025. godine.

Ured za reviziju osvrnuo se i na stručno obrazovanje, na koje je prošle godine utrošeno 11.579 KM, a najveći dio se odnosi na troškove kotizacija za sudjelovanje na seminarima i edukacijama u Srbiji, Sloveniji i Hrvatskoj. Kada se uračunaju putni troškovi, na školovanje je zapravo potrošeno 22.229 KM.

Sporno je da su te edukacije mogle biti organizirane iu BiH.

– Edukacije su većinom organizirale specijalizirane tvrtke iz Bosne i Hercegovine, a teme koje su obrađene odnosile su se na područja javne nabave, unapređenja računovodstvenih, financijskih i administrativnih procesa, uredskog i arhivskog poslovanja u digitalnom okruženju, zaštitu osobnih podataka, poslovnu psihologiju, upravljanje stresom i profesionalnim pritiscima, te integritet, vodstvo i prevenciju korupcije. Uvidom u programe realiziranih edukacija utvrdili smo da se ista ili slična tematika organizira na seminarima i stručnim usavršavanjima koja se održavaju u Bosni i Hercegovini – navode revizori.

Dodaju da je stoga školovanje u inozemstvu rezultiralo dodatnim troškovima službenih putovanja, te napominju da je pri planiranju ovih usavršavanja potrebno voditi računa o ekonomičnosti i racionalnom korištenju proračuna, posebice u slučajevima kada je isto ili slično obrazovanje dostupno u zemlji.

Ministarstvo sigurnosti je u 2025. godini imalo na raspolaganju 13,4 milijuna KM.

U novu grupu objavljenih izvješća Ured za reviziju institucija Bosne i Hercegovine uključio je nekoliko državnih agencija i identificirao neke zanimljive pojave.

Neki su rukovoditelji koristili službeno vozilo dok su bili na bolovanju, neki su prekoračili limit za stimulacije, a neki su se zaposlili bez natječaja. Čak su i oni koji nisu obavili svoj posao dobili naknadu.

Agencija za poštanski promet Bosna i Hercegovina premašila je poticajni fond za nešto više od 1.000 KM. Imala je 13 zaposlenih, raspolagala s milijun KM, a njome su upravljala tri člana Vijeća kojima je istekao mandat. Ova agencija, inače, obavlja regulatorne poslove u oblasti poštanskog prometa.

Zaposlenicima su za vjerske praznike odobrili do sedam dana plaćenog dopusta, uz zakon koji propisuje dva dana.

Za četiri službena vozila potrošili su 20.500 KM, uglavnom za gorivo. Svojoj trojici članova Vijeća Agencije službena vozila dostupna su 24 sata dnevno. No, malo su pretjerali s tim pravom.

– Utvrđeno je da su službena vozila koristila i za vrijeme privremene spriječenosti za rad (bolovanje) osobe koje imaju pravo na korištenje vozila 24 sata dnevno. Također, utvrđeno je da su vozila korištena za vožnju izvan sjedišta ustanove tijekom vikenda, dok u putnim nalozima nije dokumentirana službena svrha korištenja vozila. Nadalje, evidentirana kilometraža od sjedišta ustanove do mjesta prebivališta korisnika vozila odstupa od udaljenosti prema službenim podacima – stoji u revizorskom izvješću.

Trenutno su članovi Vijeća Agencije Ljiljana Erkić, Nino Ćorić i Armin Karahmet.

Agencija za statistiku Bosna i Hercegovina, koja je u 2025. godini raspolagala s osam milijuna KM, nastavila je s praksom raspoređivanja zaposlenika bez ikakvog pravnog akta gdje je sve već popunjeno, pa je u pojedinim odjelima došlo do viška zaposlenih u odnosu na broj predviđen sistematizacijom.

Ondje su obavljali poslove za koje nisu potpisali ugovor o radu. Tako je lani raspoređeno devet djelatnika. Način evidentiranja prisutnosti na poslu bio je različit, pa su neki evidentirani u odjelima na kojima stvarno rade, a neki nisu.

Nadalje, Agencija za statistiku, na čelu s ravnateljicom Vesnom Ćužić, na ugovore je potrošila čak 149.822 KM. U reviziji je navedeno da je vozač ravnateljice Agencije otišao u mirovinu krajem 2024. godine, ali je nastavio raditi još tri mjeseca. Još dvije djelatnice koje su otišle u mirovinu nastavile su raditi po ugovoru o djelu.

Osporena je i nabava usluga informatičkog održavanja mrežne i serverske opreme u vrijednosti od 50.000 KM jer su nabavljane robe i usluge koje nisu niti tražene, što je protivno zakonu.

Primjedbe na rad imala je i Ured za reviziju institucija BiH Agencije za promicanje stranih ulaganja u Bosni i Hercegovini (FIPA), kojim rukovodi Marko Kubatlija.

Na naknade deveteročlanom Upravnom odboru ove agencije potrošeno je više od 50.000 KM, ali je sporno da su naknade redovno isplaćivane tijekom cijele godine članu Upravnog odbora koji nije prisustvovao niti jednoj sjednici, kao i ostalima koji su svi imali izostanke.

Također, FIPA je zaposlila dvije osobe na određeno vrijeme za obavljanje poslova državnih službenika i namještenika. Zaposleni su na dulje od propisana tri mjeseca, bez natječaja i bez suglasnosti Agencije za državnu službu, što nije po zakonu.

Na reprezentaciju, odnosno ručkove i poslovne sastanke potrošeno je više od 5.000 KM, au nekim slučajevima revizori nisu mogli utvrditi opravdanost troška.

Za korištenje i održavanje službenih vozila, od kojih je FIPA imala dva, potrošeno je gotovo 23.000 KM. Kubatli koristi jedan automobil 24 sata dnevno.

U ovoj godini institucije Bosne i Hercegovine planirale su zaposliti 152 osobe, što na neodređeno, što na neodređeno vrijeme. Zbog toga, kao i zbog povećanja osnovice, regresa, toplog obroka i troškova prijevoza, ove godine na plaće i naknade odlazi 125 milijuna KM više nego lani.

Tako je planiran proračun institucija i međunarodnih obveza BiH za 2026. godinu, koji će Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine razmatrati 22. srpnja, a Dom naroda vjerojatno 27. srpnja, uoči kolektivnog godišnjeg odmora. Ako proračun prođe oba doma, stupa na snagu. Prethodno je nacrt proračuna usvojilo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, a prijedlog Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.

Proračun za ovu godinu iznosi 2,55 milijardi KM i uključuje 1,58 milijardi KM financiranja institucija BiH, a ostatak su međunarodne obveze, odnosno otplata vanjskog duga. Proračun je u odnosu na prošlu godinu veći za deset milijuna KM, najviše zbog povećanja plaća, a ponegdje i zbog putnih troškova, dok su ga s druge strane “priklještili” kapitalni izdaci poput nabavke opreme i zgrada.

U proračunu nema ni BHRT-a ni institucija kulture.

Kako piše u obrazloženju proračuna, 92,4 milijuna KM više odlazi na bruto plaće i naknade jer je osnovica za obračun plaća povećana na 690,86 KM, kao i zbog planiranog novog zapošljavanja. Na plaće i naknade ove godine odlazi ukupno 950,9 milijuna KM.

Također, naknade troškova zaposlenih veće su za 32,7 milijuna KM u odnosu na prošlu godinu jer je regres povećan na 690,86 KM, a povećane su i naknade za topli obrok i prijevoz na posao i s posla. Za ove izdatke planirano je ukupno 210,7 milijuna KM.

Nova zapošljavanja planirana su u Parlamentu Bosne i Hercegovine (11 osoba), Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću (osam), Generalnom tajništvu Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (jedna), Uredu za reviziju (3), Središnjem izbornom povjerenstvu BiH (34 na određeno vrijeme zbog Općih izbora), Upravi za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine. (50), Služba za zajedničke poslove (šest), Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine (četiri), Agencija za razvoj visokog obrazovanja (tri), Centar za informiranje i priznavanje dokumenata iz oblasti visokog obrazovanja (dva)…

Više novca odlazi na usluge prijevoza i goriva (ukupno 12,1 milijun KM ili 1,1 milijun KM više nego u 2025.), na honorarne i povremene poslove ukupno 10,3 milijuna KM, a na reprezentaciju koja predstavlja troškove ručkova i ostalih ugostiteljskih usluga 2,6 milijuna KM. Za razna povjerenstva predviđeno je 1,7 milijuna KM, a za financiranje stranaka u Parlamentu BiH 580.000 KM.

Grant koji nije bio u proračunu za 2016. godinu, a bit će u ovogodišnjem proračunu je četiri milijuna KM granta Ministarstva civilnih poslova BiH Nogometnom savezu za rekonstrukciju i adaptaciju stadiona za organizaciju međunarodnih nogometnih natjecanja.

Između ostalog, Ministarstvo obrane BiH ima veći proračun za nabavu opreme.

Tekući rashodi veći su za ukupno 117,2 milijuna KM, a kapitalni rashodi manji su za 63,6 milijuna KM.

Trenutna rezerva je šest milijuna KM, a od tog iznosa dužnosnici, njih 19, mogu podijeliti 2,79 milijuna KM kome hoće. Pričuva samostalno stoji na raspolaganju članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine, predsjedatelju i dopredsjedateljima Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, članovima rukovodstva oba doma Parlamenta BiH, a od prošle godine i svim ministrima. O ostatku novca tekuće pričuve, manjem od četiri milijuna KM, odluke donosi Vijeće ministara Bosne i Hercegovine.

Zaposleni u BiH u prosjeku imaju 21,6 dana godišnjeg odmora, dok bi htjeli skoro 30 dana ili osam dana više. Pritom više od polovice očekuje regres, a svaki četvrti bi dio povišice bio spreman zamijeniti za dodatne slobodne dane.

Ovo su neki od rezultata regionalnog istraživanja koje je provela Alma Career grupa u sklopu koje djeluju vodeći portali za zapošljavanje u regiji.

– Iako bi godišnji odmor trebao biti vrijeme za potpuni predah od poslovnih obaveza, za mnoge uposlenike u Bosni i Hercegovini posao ne prestaje ni za vrijeme godišnjeg odmora. Čak 42 posto ispitanika navodi da su uvijek ili često na raspolaganju nadređenima, dok većina smatra da broj dana godišnjeg odmora koji trenutno imaju nije dovoljan – ističu iz bh. portal Mojposao.ba.

Samo 30 posto ispitanika smatra da ima dovoljno slobodnih dana, dok ih 58 posto želi više. Dodatnih 12 posto smatra da sadašnji broj dana godišnjeg odmora nije adekvatan jer premalo slobodnog vremena negativno utječe na produktivnost.

– S godinama se povećava i potreba za dužim odmorom. Ispitanici mlađi od 30 godina željeli bi u prosjeku 27,8 dana, oni od 30 do 45 godina 29,5, dok zaposlenici stariji od 45 godina smatraju da bi im bilo potrebno 30 dana godišnjeg odmora – navedeno je.

Broj dana godišnjeg odmora u Bosni i Hercegovini značajno varira ovisno o veličini i vlasničkoj strukturi poslodavca. Zaposlenici u malim poduzećima i ustanovama u prosjeku imaju 19,3 dana godišnjeg odmora, dok je u srednjim organizacijama taj prosjek 22,2, a u velikim organizacijama 22,6 dana.

– Još su izraženije razlike primjetne prema vrsti vlasništva. Zaposleni u državnim tvrtkama i ustanovama u prosjeku imaju 24,1 dan godišnjeg odmora, u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu 22,4 dana, a u domaćim privatnicima 20,5 dana.

Podaci ukazuju na jasan jaz u naknadama: zaposleni u državnom sektoru i tvrtkama u stranom vlasništvu su u povoljnijem položaju od zaposlenika domaćih privatnih poslodavaca – ističe Mojposao.ba.

Koliko dodatni slobodni dani imaju vrijednost za zaposlenike govori i podatak da bi 25 posto ispitanika u BiH bilo spremno povišicu zamijeniti za više dana godišnjeg odmora. Još 43 posto razmislilo bi o takvoj odluci ovisno o visini povišice, dok 32 posto ne bi pristalo na zamjenu.

– U Bosni i Hercegovini je najveći udio ispitanika koji bi bez dodatnih uvjeta prihvatili više godišnjih odmora umjesto povišice. U Hrvatskoj ih je 15 posto, a u Sjevernoj Makedoniji 22 posto. Rezultat pokazuje da slobodno vrijeme za zaposlenike više nije samo zakonsko pravo, već korist koja može značajno utjecati na zadovoljstvo, privlačenje i zadržavanje kvalitetnih radnika – navode iz Mojposao.ba.

Godišnji odmor za značajan dio zaposlenih u Bosni i Hercegovini ne znači potpuni prekid komunikacije s poslom. Za vrijeme godišnjeg odmora nadređenima je uvijek ili često dostupno 42 posto ispitanika, kolegama iz vlastitog odjela 33 posto, a kolegama iz drugih odjela 22 posto.

Rezultati pokazuju da se značajan broj zaposlenika ne uspijeva u potpunosti odmoriti od posla niti tijekom godišnjeg odmora, što može utjecati na kvalitetu odmora i oporavka.

Povratak ove godine očekuje 53 posto ispitanika u Bosni i Hercegovini, dok ga ne očekuje 48 posto. Među onima koji računaju na ovu naknadu najčešće se očekuje iznos do 1.000 KM.

Vjerojatnost plaćanja značajno raste s veličinom poduzeća.

– Rezultati istraživanja šalju jasnu poruku poslodavcima: dodatni dani godišnjeg odmora, mogućnost potpunog odvajanja od poslovnih obveza i sigurnija isplata regresa prednosti su koje zaposlenici sve više prepoznaju i cijene. Najveći prostor za napredak postoji u malim i domaćim privatnim poduzećima, gdje je broj dana godišnjeg odmora i očekivanja regresa najmanji – zaključak je prošlog mjeseca provedenog istraživanja.

U Federaciji Bosne i Hercegovine pri zapošljavanju u organima državne službe (ministarstva, uprave i druge institucije) mora se voditi računa o nacionalnoj zastupljenosti. Struktura državnih službenika mora okvirno odražavati nacionalnu strukturu stanovništva prema posljednjem službenom popisu stanovništva, no kada zatražite popis nacionalnosti zaposlenih u nekoj od federalnih institucija ili poduzeća na čijem je čelu, primjerice, HDZ-ovac, tu nastaje problem.

U odgovoru stoji da “institucija postupa isključivo u skladu s važećim propisima o zaštiti osobnih podataka i zabrani diskriminacije, a ta nacionalna pripadnost spada u osjetljive osobne podatke koje nisu ovlašteni prikupljati niti obrađivati”.

Ovo je odgovor koji je dobio delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH Fahrudin Čolaković kada je, između ostalog, zatražio podatke o nacionalnoj strukturi zaposlenih u Fondu za zaštitu okoliša FBiH.

– Kada sam od Fonda tražio evidenciju o nacionalnoj strukturi zaposlenih, nisam tražio imena i prezimena, nego brojeve. Odnose se na zaštitu osobnih podataka. Ime i prezime me ne zanimaju. Svjesni su koga su zaposlili i kakva je nacionalna neravnoteža stvorena prilikom zapošljavanja, jer sam prethodno dobio neke informacije, a potom tražio službeni odgovor Fonda – kaže Čolaković i dodaje:

– Vidjeli smo što se događa u Čapljini, Stocu… Ne treba ići daleko. Dozvolili smo sebi da imamo Federaciju, državu samo u onom dijelu Bosne i Hercegovine gdje žive Bošnjaci. Na kraju bi tome konačno trebao doći kraj. I dok u jednom dijelu BiH, u manjem entitetu RS-u, gdje Bošnjaka posebno nema u institucijama, nema ravnopravnosti, mi u Federaciji jako vodimo računa da temelj za zapošljavanje bude popis stanovništva. Trojka je svojim dolaskom stvorila ambijent u kojem Bošnjaci nisu zastupljeni ni tamo gdje su većina.

Federalni zastupnik Haris Šabanović kaže da je ironično da odbijanje davanja podataka o nacionalnoj strukturi zaposlenih dolazi od HDZ-ovih kadrova koji su svoju politiku sveli na nacionalnost.

– I sad slušam pa ne žele prikazati nacionalnu strukturu zaposlenih. Treba znati tko radi u javnoj upravi. Odete na šalter banke, piše ime i prezime osobe koja radi sa strankama. Ne znam što će biti sporno da se zna tko radi za narodni novac, koje je nacionalnosti. Ne vidim kako bi se to moglo osporiti osim ako nešto skrivate. A ti se sakrij ako ti koristi.

U Čapljini i Stocu se itekako ide u prilog jednom narodu nauštrb drugoga jer to nećete pokazati jer nema teze o majorizaciji, nema teze “hrvatski narod pokoren, ugrožen”, posebno je simptomatično kada dolazi iz institucije koju vode HDZ-ovi kadrovi. Kao što kada govorite o stanju u Čapljini, oni kažu: “Nije to tako”. Pa kažete: “Pa recite mi onda kako je”, a oni vam odgovore: “Nije tako kako kažete” – kaže Šabanović i nastavlja:

– U Mostaru trenutno imamo priču o nacionalnoj ugroženosti hrvatskog naroda koju promovira HDZ, a koja nema veze sa zdravim razumom. No, to je sada otišlo do te mjere da ozbiljno remeti međuljudske odnose u Bosni i Hercegovini. Gradonačelnik Mostara zadnjih mjesec dana postavlja koga hoće po volji HDZ-a i kaže: “To su profesionalci”. Kada HDZ postavlja Bošnjake, Srbe, ostale, oni su profesionalci. A nitko drugi ne smije negdje imenovati Hrvata, onda je to majorizacija. Imamo potpuno licemjerje HDZ-a.

Nakon što je utvrđeno da je u Federaciji BiH u 15 mjeseci izgubljeno 10.000 radnih mjesta, izaslanik u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH Fahrudin Čolaković zatražio je od svih federalnih institucija podatke o broju zaposlenih u 2023. i 2026. godini. Time je želio bh. neka javnost zna da li se kriza prelila i na državne institucije ili one nemaju takvih problema.

– Nisam bez razloga tražio podatke od institucija i organa o broju zaposlenih u 2023. i 2026. godini, jer sam prije toga dobio informaciju da imamo selektivno zapošljavanje u federalnim institucijama. S druge strane, imamo problem u privatnom sektoru, u najmanju ruku opasnu situaciju, gdje je od siječnja 2024. do ožujka 2026. izgubljeno 10.000 radnih mjesta.

Prema podacima koje sam dobio od federalnih institucija, situacija je poražavajuća. Samo u Fondu za zaštitu okoliša FBiH zaposlenost je porasla za više od 20 posto. Treba li nam toliki broj zaposlenih – pita se Čolaković.

Fond za zaštitu okoliša na čijem je čelu Slađan Bevanda (HDZ) 31. ožujka 2023. imao je 60 zaposlenih, a 31. ožujka 2026. 73 zaposlenika.

Fond je odbio dostaviti popis nacionalnosti uposlenika Fonda koji je tražila izaslanica Čolaković.

– Kao javna ustanova, Fond isključivo postupa sukladno važećim propisima o zaštiti osobnih podataka i zabrani diskriminacije. Nacionalnost spada u osjetljive osobne podatke koje Fond nije ovlašten prikupljati niti obrađivati, osim ako za to ne postoji izričit zakonski temelj i pristanak osoba na koje se podaci odnose. S tim u vezi, Fond ne vodi evidenciju nacionalne strukture zaposlenih. Zapošljavanje u Fondu temelji se na načelima stručnosti, transparentnosti i jednakog tretmana svih kandidata, bez obzira na njihovu nacionalnu ili drugu osobnu pripadnost, a sve u skladu s propisima koji zabranjuju diskriminaciju – navedeno je, između ostalog, iz Fonda.

I dok u nekim institucijama broj zaposlenih raste, tamo gdje je bilo potrebno zapošljavanje, poput policijskih službenika, mi imamo manjak ljudi.

– Kada je u pitanju popunjenost policijskih kapaciteta na nivou kantona, FBiH, imamo alarmantno stanje i umjesto da Federalna uprava policije zapošljava deficitarne policajce, umjesto da se tome posveti posebna pažnja, imamo gomilanje državnih službenika. Tako je i s inspekcijskim tijelima – rekao je Čolaković.

Nakon što je utvrđeno da je u Federaciji BiH u 15 mjeseci izgubljeno 10.000 radnih mjesta, izaslanik u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH Fahrudin Čolaković zatražio je od svih federalnih institucija podatke o broju zaposlenih u 2023. i 2026. godini. Time je želio bh. neka javnost zna da li se kriza prelila i na državne institucije ili one nemaju takvih problema.

– Nisam bez razloga tražio podatke od institucija i organa o broju zaposlenih u 2023. i 2026. godini, jer sam prije toga dobio informaciju da imamo selektivno zapošljavanje u federalnim institucijama. S druge strane, imamo problem u privatnom sektoru, u najmanju ruku opasnu situaciju, gdje je od siječnja 2024. do ožujka 2026. izgubljeno 10.000 radnih mjesta.

Prema podacima koje sam dobio od federalnih institucija, situacija je poražavajuća. Samo u Fondu za zaštitu okoliša FBiH zaposlenost je porasla za više od 20 posto. Treba li nam toliki broj zaposlenih – pita se Čolaković.

Fond za zaštitu okoliša na čijem je čelu Slađan Bevanda (HDZ) 31. ožujka 2023. imao je 60 zaposlenih, a 31. ožujka 2026. 73 zaposlenika.

Fond je odbio dostaviti popis nacionalnosti uposlenika Fonda koji je tražila izaslanica Čolaković.

– Kao javna ustanova, Fond isključivo postupa sukladno važećim propisima o zaštiti osobnih podataka i zabrani diskriminacije. Nacionalnost spada u osjetljive osobne podatke koje Fond nije ovlašten prikupljati niti obrađivati, osim ako za to ne postoji izričit pravni temelj i privola osoba na koje se podaci odnose. S tim u vezi, Fond ne vodi evidenciju nacionalne strukture zaposlenih. Zapošljavanje u Fondu temelji se na načelima stručnosti, transparentnosti i jednakog tretmana svih kandidata, bez obzira na njihovu nacionalnu ili drugu osobnu pripadnost, a sve u skladu s propisima koji zabranjuju diskriminaciju – navedeno je, između ostalog, iz Fonda.

I dok u nekim institucijama broj zaposlenih raste, tamo gdje je bilo potrebno zapošljavanje, poput policijskih službenika, mi imamo manjak ljudi.

– Kada je u pitanju popunjenost policijskih kapaciteta na nivou kantona, FBiH, imamo alarmantno stanje i umjesto da Federalna uprava policije zapošljava deficitarne policajce, umjesto da se tome posveti posebna pažnja, imamo gomilanje državnih službenika. Tako je i s inspekcijskim tijelima – rekao je Čolaković.

Zastrašujući podatak da je u Federaciji BiH u posljednjih 15-16 mjeseci izgubljeno 10.000 radnih mjesta potaknuo je izaslanika Doma naroda Parlamenta FBiH Fahrudina Čolakovića da postavi pitanje federalnim institucijama koliko su zaposlenih imale 2023. godine, a koliko sada, da li je došlo do smanjenja broja zaposlenih.

– U Federalnom ministarstvu pravde, na čelu s ministrom Vedranom Škobićem (HDZ), 31.3.2023. bilo je 43, a 31.3.2026. 46 zaposlenika – saopćeno je iz Ministarstva.

U Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH, na čijem je čelu Vlatka Martinović (HDZ), prema odgovorima na upit izaslanice Čolaković, 2023. godine bio je zaposlen 51 radnik, a 31. ožujka 2026. godine 57 radnika.

– Dobio sam odgovor Zavoda zdravstvenog osiguranja FBiH iz kojeg se vidi da su za tri godine sa 51 zaposlenog došli na 57. Ne vidim razlog zašto je to trebalo učiniti s obzirom na kretanje broja zaposlenih u FBiH. Moram reći da mi nisu rekli koja je nacionalna struktura novozaposlenih. No, s obzirom na to kako su mi odgovorili, sve mi je bilo jasno – rekla je Čolakovića.

A iz Zavoda su poručili da “Zavod nije dužan voditi evidenciju o nacionalnoj pripadnosti radnika i ne raspolaže njome”.

Ukupan broj zaposlenih u Federalnom ministarstvu financija na čelu s ministrom Tonijem Kraljevićem (HDZ) na dan 31.3.2023. godine iznosi 142, dok je 31.3.2026. godini broj zaposlenih iznosio je 155 i to rukovodećih državnih službenika i namještenika.

U Federalnoj upravi za inspekcijske poslove, na čelu s Ivanom Prvulović (NiP), 31. ožujka 2023. godine bilo je 170 zaposlenika, a 31. ožujka 2026. godine 161 zaposlenik.

– Podaci koje dobivam od federalnih institucija, a tiču ​​se broja uposlenih, pokazuju da tamo gdje treba povećati broj uposlenih se smanjuje, a gdje ne treba povećati to se i događa. Tako se smanjuje broj policajaca na federalnoj razini, ali i broj u inspekcijama – kaže Čolaković.