Tržnica u gradu Gazi, uoči Kurban-bajrama, svjedoči o dubokoj krizi.

Ulični prodavači nude odjeću i slatkiše, ali ovogodišnji kurbani se održavaju potpuno skromno.

– Nema mesa, nema teladi, nema krava. Ništa ne stiže – rekao je mještanin Yazeed Kloub za njemačku televiziju ARD, dodajući da robu otežavaju stroge kontrole i maltretiranja zbog izraelske okupacije.

Otkako je počeo rat, u Gazi gotovo da i nema stoke.

Cijene onoga što ostane su nevjerojatne – kilogram mesa prodaje se za 120 dolara.

Trgovac stokom Hossam pokušava prodati preostale ovce i koze, ali kupaca nema. Životinje su postale preskupe.

Ali ono što Hossam otkriva o temeljnim cijenama otkriva dublji problem.

– Prilikom uvoza robe u Pojas Gaze mora se platiti takozvani “koordinator” za “koordinaciju”, tvrdi Hossam i objašnjava da taj namet prijevoznika ili vlasnika kamiona može stajati i do 400.000 dolara po pošiljci.

Iako se taj iznos ne može neovisno potvrditi, trgovci ističu da ne znaju točno tko zapravo stoji iza ove “koordinacije”, piše Deutsche Welle.

Stručnjaci su za ARD opisali složenu mrežu trgovaca, posrednika i samog Hamasa.

Harel Chorev, istraživač palestinske povijesti na Sveučilištu u Tel Avivu, nije iznenađen ovom situacijom.

– Hamas je uvijek imao vrlo strog i rigidan porezni sustav – objašnjava Chorev.

U taj sustav integrirane su moćne trgovačke obitelji koje kontroliraju trgovinu.

– Riječ je o nametu od blizu 30 posto na sve što se uvozi – dodaje stručnjak.

No čini se da Hamas nije jedini koji profitira na očaju Palestinaca.

Izraelski mediji izvijestili su o krijumčarskim mrežama povezanim s izraelskom vojskom i policijom.

Iako izraelske vlasti kontroliraju sve što ulazi u Gazu, nadležna vojna institucija COGAT nije komentirala navode.

– Ne bih govorio o izravnim vezama s vlastima, ali imamo razne dokaze o korupciji i mreži krijumčara, vojnika i drugih dužnosnika koji su profitirali iz ove situacije – ističe povjesničar Chorev.

Problemi s uvozom osjećaju se i u trgovinama odjećom.

Nabhan Hamada, vlasnik obiteljske trgovine u Gazi, potvrđuje priče o ogromnim naknadama.

– Za “koordinaciju” košta blizu 5000 dolara po paleti – navodi dok prodaje odjeću koja sada stiže sa Zapadne obale.

Unatoč siromaštvu, posao mu dobro ide.

Neki stanovnici primaju doznake iz inozemstva, dok drugi primaju novac izravno od Hamasa.

Prema procjenama, radi se o desecima tisuća ljudi.

Chorev objašnjava kako Hamas tako regrutira nove borce, plaćajući ih blizu 25 dolara dnevno, što je u današnjoj Gazi pravo bogatstvo.

Oni koji mogu kupovati na lokalnim tržnicama danas su u uvjerljivoj manjini.

Većina ljudi u Gazi nema novca za najosnovnije namirnice i potpuno su ovisni isključivo o humanitarnoj pomoći koja stiže kap po kap.

Neke od najvećih svjetskih tehnoloških tvrtki prikupljaju i unovčavaju osobne podatke korisnika za pružanje digitalnih usluga i razvoj novih proizvoda.

Analiza Zaklade Web3 obuhvatila je širok raspon digitalnih otisaka korisnika na Internetu, uključujući pretraživanja, klikove, podatke o lokaciji, online kupnje, poruke, fotografije i objave na društvenim mrežama.

Takvi su se podaci tradicionalno prikupljali putem tehnologija poput “kolačića” i koristili za ciljano oglašavanje, a u posljednje vrijeme sve se više koriste za razvoj sustava umjetne inteligencije i obuku AI modela, navodi se u izvješću.

Zaklada procjenjuje da svaki korisnik interneta u Ujedinjenom Kraljevstvu i Europi generira do 194.000 funti (blizu 218.000 eura) komercijalne vrijednosti za tvrtke tijekom svog digitalnog “života”, kada se uračuna inflacija.

Procjena ne predstavlja iznos koji pojedinac izravno donosi tvrtkama, već ilustrira koliko se digitalna ekonomija oslanja na podatke korisnika, ističu autori analize.

– Korisnici trebaju biti svjesni da njihove podatke koriste i unovčavaju brojne organizacije – upozorio je potpredsjednik za tehničke operacije Zaklade Web3 Bill Laboon.

Dodao je kako mnogi nisu niti svjesni da se podaci generirani korištenjem alata umjetne inteligencije, poput postavljanja pitanja chatbotovima ili prihvaćanja prijedloga za ispravljanje teksta, također mogu koristiti za daljnje osposobljavanje sustava.

Prema izvješću, tehnološki divovi kao što su Amazon, Alphabet, Anthropic, Microsoft i Meta mogu zaraditi do 1000 funti (1125 eura) po korisniku interneta godišnje.

Korisnički podaci postali su ključni resurs za razvoj umjetne inteligencije, a sve se više nameće potreba za transparentnijim modelom interneta koji će korisnicima jamčiti veću kontrolu nad vlastitim podacima, smatraju u Zakladi Web3.

Bliži se sezona bikova, a položaj planeta odgovarat će određenim znakovima pa će se moći zaraditi. Veliki novac iznenada stiže do 18. travnja za ovih pet astroloških znakova.

Mars u Ovnu donosi vam iznenadnu veliku dobit i poboljšanje financijske situacije. Postoji šansa da dobijete bolje plaćenu poslovnu ponudu.

Venera u Biku donosi vam novac iz inozemstva. Ovo je prilika za unapređenje poslovne suradnje sa stranim tvrtkama, koja vam može biti izuzetno isplativa.

Saturn u Ovnu dugoročno donosi poboljšanje financijske situacije. Nešto što vam je dosad bio hobi može postati isplativ posao.

Venera u Biku može vam donijeti manji financijski dobitak. Ovo je nešto što će vam značiti sljedećih dana.

Lavu iznenada stiže novac. Definitivno, horoskopski znak koji bi trebao igrati igre na sreću je Lav.

Milijunaš Mike Black dobrovoljno se odrekao svog luksuznog života i novca kako bi pokrenuo jedinstveni društveni eksperiment.

Black je ispraznio svoj bankovni račun, prodao svoju imovinu i otišao od kuće kako bi dokazao da se može krenuti od nule i ponovno zaraditi ogroman novac, bez korištenja prethodnih kontakata ili resursa.

Projekt je nazvao “Od nule do milijuna: Veliki izazov”.

Tijekom eksperimenta spavao je na ulici, radio povremene poslove i prodavao rabljeni namještaj, dokumentirajući svaki korak na svom YouTube kanalu.

Cilj mu je bio pokazati kako upornost, kreativnost i snalažljivost mogu nadomjestiti nedostatak privilegija i sigurnih mreža.

U prvim tjednima eksperimenta uspio je zaraditi i nabaviti osnovne resurse, ali je zbog fizičkog umora i zdravstvenih problema nakon nekoliko mjeseci odlučio prekinuti projekt.

Prema izvješćima, do tada je zaradio oko 64.000 dolara, što potvrđuje da je njegov eksperiment djelomično uspio.

Black je rekao da je njegov cilj bio inspirirati ljude koji su izgubili sve i pokazati da, čak i u teškim životnim okolnostima, možete početi iznova i ponovno uspjeti.

Facebook odavno nije samo društvena mreža za komunikaciju, već i ozbiljna platforma za zaradu. Sve više ljudi diljem svijeta koristi ovu mrežu za dodatni ili čak glavni izvor prihoda.

Jedan od najčešćih načina zarade je stvaranje zanimljivog sadržaja na Facebook stranici ili profilu. Nakon što stranica stekne više pratitelja i pregleda, moguće je uključiti monetizaciju putem video sadržaja, gdje Facebook isplaćuje novac putem reklama koje se prikazuju tijekom videa.

Zarada je moguća i kroz suradnju s brendovima. Influenceri i kreatori sadržaja često promoviraju proizvode ili usluge tvrtki, za što dobivaju novčanu naknadu. Osim toga, Facebook se također može koristiti za prodaju proizvoda putem Facebook Marketplacea ili vaše vlastite online trgovine.

Veliki potencijal imaju Facebook grupe u kojima se okupljaju ljudi s istim interesima. Administratori takvih grupa mogu surađivati ​​s oglašivačima, promovirati proizvode ili usluge i tako dodatno zaraditi.

Ipak, stručnjaci ističu kako uspjeh na Facebooku ne dolazi preko noći. Kvalitetan sadržaj, redovito objavljivanje i dobra komunikacija s publikom potrebni su za izgradnju povjerenja i privlačenje većeg broja pratitelja. Uz strpljenje i kreativnost ova društvena mreža može postati ozbiljan izvor prihoda.

Autorica serijala o Harryju Potteru, JK Rowling, zahvaljujući svojim e-knjigama o mladom čarobnjaku svakodnevno zarađuje vrtoglave svote novca.

Brojke pokazuju da zanimanje za svijet Pottera ne jenjava ni godinama nakon što su knjige prvi put objavljene, a cijela se franšiza i dalje pretvara u stroj za novac.

Carstvo koje je izraslo iz sedam romana sada uključuje osam filmskih nastavaka, kazališnu predstavu, videoigre i novu TV seriju u pripremi – a sve to donosi autoru milijune.

Britanski The Sun analizirao je financijska izvješća tvrtke Pottermore Ltd., koja upravlja digitalnim izdanjima Rowlinginih knjiga, i došao do brojki koje zvuče nestvarno.

Prema Rowlingu, prodaja e-knjiga donosi u prosjeku blizu 173.000 eura dnevno.

Prihod se ostvaruje ne samo od originalnih sedam romana, već i od dodatnih izdanja koja su se s vremenom “prikačila” na Potterov svijet – poput scenarija za predstavu Harry Potter i ukleto dijete, ali i raznih “popratnih” knjiga koje se spominju unutar fiktivnog čarobnjačkog svemira.

Sve se više ljudi, priča se, odlučuje na digitalna izdanja – žele li ponovno proživjeti priču ili prenijeti Potter groznicu na svoju djecu.

No, fenomen Potter nije samo simpatična nostalgija i milijunska zarada.

Neki stanovnici Škotske, primjerice, već godinama imaju problema s ogromnim brojem turista koji dolaze vidjeti Glenfinnan Viaduct – poznat po scenama u kojima preko njega prolazi Hogwarts Express.

Mještani su sve ogorčeniji što posjetitelji često ostavljaju smeće, a zabilježeni su slučajevi da ljudi za sobom ostavljaju čak i ljudski izmet u okolici.

Bilo je i nekoliko ozbiljno opasnih incidenata: pojedinci su hodali po tračnicama i zamalo završili pod vlakom.