Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine razmotrio je danas Prijedlog zakona o Sudu Bosne i Hercegovine i Apelacionom sudu Bosne i Hercegovine, čiji je predlagač zastupnik Predrag Kojović.

Zbog nedostatka entitetske većine prilikom izglasavanja, ovaj zakonski prijedlog upućen je Kolegiju Doma na usaglašavanje.

Predloženim zakonom uređuje se kontinuitet postojanja Suda BiH, uspostava i organizacija Apelacionog suda BiH kao drugostupanjskog suda, nadležnost, unutarnja organizacija, javnost rada, financiranje i druga pitanja od značaja za organizaciju i funkcioniranje Suda BiH i Apelacionog suda BiH.

U obrazloženju predlagatelj navodi da je jedan od ključnih razloga za donošenje ovog zakona potreba jasnog razdvajanja prvostupanjskih od drugostupanjskih i trećestupanjskih pravosudnih funkcija na razini BiH.

Dodao je da se uspostavom Apelacionog suda BiH, kao zasebnog suda, osigurava veći stupanj neovisnosti, nepristranosti i objektivnosti u odlučivanju o pravnim lijekovima, te dodatno jača povjerenje javnosti u pravosudni sustav BiH.

Zastupnički dom usvojio je po hitnom postupku Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH, čiji je predlagač zastupnik Darko Babalj.

Babalj je u obrazloženju naveo da se razlog za donošenje predloženog zakona ogleda u potrebi otklanjanja neravnopravnog položaja zaposlenika koji obavljaju poslove inspekcijskog nadzora u institucijama BiH i uspostavljanja jednakih prava u pogledu ostvarivanja prava na dodatak na plaću za sve inspektore u institucijama BiH.

Napomenuo je da određene kategorije uposlenika u institucijama BiH koje obavljaju inspekcijske poslove nisu prepoznate odredbama Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH, koji regulira dodatak na plaću.

Suština predloženih izmjena je da se inspektorima u institucijama Bosne i Hercegovine, koji obavljaju inspekcijske poslove iz svoje nadležnosti, isplaćuje dodatak na plaću u iznosu od 20 posto do 30 posto osnovne plaće, ovisno o složenosti poslova, odgovornosti, rizicima, posebnim uvjetima za obavljanje poslova i slično.

Zastupnici su usvojili i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu u institucijama BiH, čiji je predlagač Vijeće ministara BiH.

Vijeće ministara BiH utvrdilo je prijedlog ovog zakona s ciljem lakše primjene zakona u praksi i potrebe provedbe odluke Ustavnog suda BiH iz 2025. godine.

Izmjenama i dopunama Zakona o radu svim zaposlenim roditeljima djece s poteškoćama u razvoju omogućeno je ostvarivanje prava na rad do polovine radnog vremena pod jednakim uvjetima uz naknadu, bez obzira na to kako je to pravo regulirano propisima drugih razina vlasti u BiH.

Istovremeno, precizirana je odredba koja uređuje institut plaćenog odsustva, sukladno preporuci Ureda za reviziju institucija BiH.

Zastupnici su usvojili Prijedlog zakona o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla (PZEI), čiji je predlagač Vijeće ministara Bosne i Hercegovine.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine ranije je utvrdilo prijedlog ovog zakona s oznakom “EI” kao potvrdu odgovarajuće usklađenosti sa zakonodavstvom Europske unije.

Institut za intelektualno vlasništvo BiH predložio je ovaj zakon radi jačanja zaštite intelektualnog vlasništva u području oznaka zemljopisnog podrijetla i potrebe ispunjavanja međunarodnih obveza u vezi s njegovim usklađivanjem sa Sporazumom o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva, Madridskim sporazumom i Lisabonskim sporazumom.

Usvojen je i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osobnoj iskaznici državljana Bosne i Hercegovine, čiji su predlagači advokati Saša Magazinović i Denis Zvizdić.

Predloženim zakonom uvodi se mogućnost izdavanja ili zamjene osobne iskaznice u kraćem roku nego što je do sada bio propisan zakonom, uz plaćanje posebne naknade za ubrzani postupak.

Uvođenjem ove mogućnosti ne mijenja se standardni rok za izdavanje ili zamjenu osobne iskaznice, ali se dodaje posebna usluga za one građane koji žele ili trebaju dokument u najkraćem mogućem roku.

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komunikacijama, čiji je predlagač Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, prilikom izglasavanja nije dobio potrebnu entitetsku većinu, pa je upućen Kolegiju Doma na usaglašavanje.

Predloženim zakonom uređuje se registracija korisnika javno dostupnih mobilnih telekomunikacijskih usluga uz plaćanje unaprijed (prepaid usluga), s ciljem suzbijanja ili potpunog sprječavanja zlouporabe telekomunikacijskih resursa za počinjenje kaznenih djela.

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državljanstvu Bosne i Hercegovine, čiji je predlagač poslanik Jasmin Imamović, upućen je na usaglašavanje Kolegiju Doma.

Kako se navodi u obrazloženju, razlozi za podnošenje ovog prijedloga zakona prvenstveno se odnose na nastojanje da se olakša povratak u državljanstvo osobama koje žele ponovno steći državljanstvo BiH.

Prijedlog zakona o upravljanju administrativnom imovinom BiH, čiji je predlagač poslanik Jasmin Imamović, a koji je razmatran u prvom čitanju (načela), također je upućen Kolegiju na usuglašavanje zbog nepostojanja entitetske većine.

Iz istog razloga Kolegiju su na usaglašavanje upućeni Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravi, čiji je predlagač poslanik Šemsudin Mehmedović, kao i Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti osobnih podataka, koji je predložila zastupnica Rejhana Dervišević.

Predsjedatelj Zastupničkog doma Darko Babalj na kraju današnje sjednice najavio je kolektivni godišnji odmor zastupnika, te mogućnost održavanja još jedne sjednice krajem kolovoza ili početkom rujna, prije početka predizborne kampanje.

Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine razmotrio je zahtjev zastupnica Aide Baručije i Rejhane Dervišević da se njihov Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama sigurnosti prometa u BiH razmatra po hitnom postupku.

Nakon rasprave zahtjev za razmatranje po hitnom postupku nije dobio potrebnu entitetsku većinu te je upućen Kolegiju na usuglašavanje.

Kako se navodi u obrazloženju, osnovni razlog za donošenje ovog zakona je hitna potreba zakonskog uređenja i standardizacije prometa električnih skutera i lakih osobnih električnih vozila na javnim cestama u Bosni i Hercegovini.

Ekspanzija ovih vozila proteklih godina stvorila je pravni vakuum s obzirom na to da važeći zakon ne poznaje ove kategorije sudionika u prometu.

Time je izravno ugrožena sigurnost vozača ovih vozila, ali i pješaka, djece i osoba s invaliditetom, kao najugroženijih kategorija na nogostupima i u pješačkim zonama – smatraju Baručija i Dervišević.

Navode da se uvođenjem jasne klasifikacije lakih osobnih električnih vozila (razredi od 1 do 4), definiranjem dobne granice od 14 godina, propisivanjem obvezne zaštitne opreme (kacige i reflektirajući prsluci) te uvođenjem sustava verifikacije i registra postiže sustavni nadzor ove vrste prometa.

Također, zakonom su precizno definirane površine za kretanje i ograničenje brzine (usklađeno s brzinom kretanja pješaka od najviše šest km/h u pješačkim zonama), čime se smanjuje opasnost od prometnih nesreća s težim posljedicama.

Dervišević je tijekom rasprave kazao kako električni skuteri nisu modni trend.

– Oni su tu i ostat će, a mi u ovom parlamentu, kao najvišem zakonodavnom tijelu, ne smijemo čekati da se dogodi još nesreća da bismo reagirali. Građani su nas birali da uvedemo red i stvorimo sigurnost – kazao je Dervišević.

Dodala je kako je njihova zakonska i ljudska obveza zaustaviti ovaj prometni kaos i zakonski zaštititi i pješake i vozače ovih lakih električnih vozila.

– Svaki dan koji prođe bez reguliranog sudjelovanja električnih vozila u prometu je dan u kojem riskiramo gubitak još jednog života. Nećemo učiniti ništa ako ne zaštitimo one koji se kreću nogostupima i pješačkim zonama, zonama kojima taj prostor pripada. Tu prije svega mislim na majke s djecom, naše umirovljenike, pješake i osobe s invaliditetom – pojasnio je Dervišević.

Kazala je da je ovaj predloženi model normativno uklopljen u sistem koji je usvojen, dokazan i implementiran u RS.

Zastupnik Saša Magazinović rekao je da smatra da je ovo hitno, te da treba učiniti taj korak i usvojiti ovaj zakon koji će uvesti red u oblast koja nas, nažalost, i čestim smrtnim slučajevima upozorava da je hitno.

Zastupnik Milorad Kojić rekao je da je ovo pitanje riješeno Zakonom o sigurnosti saobraćaja RS.

– Mi to ne možemo podržati, ni hitni postupak, ni ovo rješenje, jer smo to pitanje već riješili u Republici Srpskoj i ne možemo imati ništa ako usvojimo ovakav prijedlog zakona koji će biti u koliziji sa već postojećim zakonskim rješenjem Zakona o sigurnosti saobraćaja – rekao je Kojić.

Dodao je da SNSD sa svojim koalicionim partnerima ne može stvarati pravnu nesigurnost u RS-u, “jer smo mi ovdje predstavnici izabrani sa teritorije RS-a, a pravnu nesigurnost ćemo napraviti onog trenutka kada budemo imali dva zakonska rješenja koja su u nekim odredbama u suprotnosti”.

– Zato ne možemo podržati ovo zakonsko rješenje, jer je ono kod nas već uređeno – ustvrdio je Kojić.

Dervišević je kazao kako je riječ o zakonu koji bi trebao zaživjeti na razini BiH.

– U pozitivnom kontekstu rekao sam da postoji zakon na razini entiteta Republika Srpska i ukazao na potrebu da takav zakon postoji i na razini BiH – naveo je Dervišević.

Poslanica Sanja Vulić rekla je da poslanici SNSD-a imaju prvenstveni zadatak da štite institucije RS.

– Naš glas će uvijek biti protiv ako je u suprotnosti sa zakonodavstvom RS. Ministarstvo unutarnjih poslova decidirano je napisalo “ne slažemo se s ovim prijedlogom zakona, u RS-u je to sve definirano zakonom”. I nemamo više o čemu razgovarati – rekao je Vulić.

Ustavnopravna komisija Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH podržala je amandman zastupnice SDA na Prijedlog zakona o Sudu BiH i Apelacionom sudu BiH, kojim se poništava namjera da se napravi pravna pretpostavka kojom bi se ženama s maramama zabranio ulazak u pravosudne institucije.

– Amandman je usvojen, nisu uspjeli u namjeri da stvore zakonsku pretpostavku koja bi ženama s maramama zabranila rad, kao i ulazak u pravosudne institucije.

Brisanjem riječi “i odijevanja” iz člana 14. (Predloženog zakona) potvrđeno je da se podzakonskim aktima ne može uređivati ​​pitanje odijevanja, kojim se zadire u temeljna ljudska prava i slobodu vjere – kazao je zastupnik SDA u BiH. Midhata Čauševića u Sabor.

Kazao je da, ukoliko današnja sjednica Zastupničkog doma i ova prisega budu usvojene, više neće biti pravne osnove da se Etičkim kodeksom sudaca ili drugim podzakonskim aktima uvodi zabrana nošenja vjerskih obilježja, kako je to bilo predviđeno.

– Ovo predstavlja važan korak u zaštiti slobode vjere, ljudskog dostojanstva i Ustavom zajamčenih prava svih građana Bosne i Hercegovine – dodao je Čaušević.

Ovaj zakon predložio je zastupnik Naše stranke Predrag Kojović.

Zakon o sudovima Bosne i Hercegovine jedan je od uvjeta za otvaranje pregovora Bosne i Hercegovine s Europskom unijom o pristupanju EU.

Ustavnopravna komisija Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH podržala je amandman zastupnice SDA na Prijedlog zakona o Sudu BiH i Apelacionom sudu BiH, kojim se poništava namjera da se napravi pravna pretpostavka kojom bi se ženama s maramama zabranio ulazak u pravosudne institucije.

– Amandman je usvojen, nisu uspjeli u namjeri da stvore zakonsku pretpostavku koja bi ženama s maramama zabranila rad, kao i ulazak u pravosudne institucije.

Brisanjem riječi “i odijevanja” iz člana 14. (Predloženog zakona) potvrđeno je da se podzakonskim aktima ne može uređivati ​​pitanje odijevanja, kojim se zadire u temeljna ljudska prava i slobodu vjere – kazao je zastupnik SDA u BiH. Midhata Čauševića u Sabor.

Kazao je da, ukoliko današnja sjednica Zastupničkog doma i ova prisega budu usvojene, više neće biti pravne osnove da se Etičkim kodeksom sudaca ili drugim podzakonskim aktima uvodi zabrana nošenja vjerskih obilježja, kako je to bilo predviđeno.

– Ovo predstavlja važan korak u zaštiti slobode vjere, ljudskog dostojanstva i Ustavom zajamčenih prava svih građana Bosne i Hercegovine – dodao je Čaušević.

Ovaj zakon predložio je zastupnik Naše stranke Predrag Kojović.

Zakon o sudovima Bosne i Hercegovine jedan je od uvjeta za otvaranje pregovora Bosne i Hercegovine s Europskom unijom o pristupanju EU.

Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine danas je usvojio proračun institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obveza BiH za 2026. godinu. Proračun je usvojen većinom glasova na hitnoj sjednici i po hitnom postupku.

Glasovanju je prethodila duža rasprava.

Šerif Špago, šef Kluba zastupnika SDA, na početku je pozdravio članove Vijeća ministara Bosne i Hercegovine koji se rijetko ili nikako ne pojavljuju na sjednicama Parlamenta iako su to obavezni.

– Mašala, lijepo ih je danas vidjeti – komentirao je Špago.

Istaknuo je kako su protiv hitnog postupka donošenja proračuna, pozivajući se na odredbe Poslovnika, te dodao kako “nismo mi krivi što parlamentarna većina nije na vrijeme pripremila i poslala proračun”.

– Dva mjeseca su izgubljena u korespondenciji između Vijeća ministara BiH i Predsjedništva BiH da bi se konačno dobilo ono što je prvobitno 21. svibnja upućeno iz Vijeća ministara Predsjedništvu – dodao je Špago.

Podsjetio je na izjave članova Trojke, koja zajedno sa SNSD-om i HDZ-om čini vlast, da neće glasati za proračun ako u njemu nema BHRT-a i institucija kulture.

A njih u ovom proračunu nema.

Špago je kazao i kako očekuje da će se ministar financija i trezora BiH Srđan Amidžić (SNSD), koji je obrazlagao “svoj” proračun, ispričati nakon izjava od 19. svibnja o Bošnjacima i Muslimanima. Amidžić se na to nije osvrnuo.

Proračun za ovu godinu iznosi 2,55 milijardi KM i uključuje 1,58 milijardi KM financiranja institucija BiH, a ostatak su međunarodne obveze, odnosno otplata vanjskog duga.

U ovoj godini institucije Bosne i Hercegovine planirale su zaposliti 152 osobe, što na neodređeno, što na neodređeno vrijeme. Zbog toga, kao i zbog povećanja osnovice, većih regresa, toplog obroka i troškova prijevoza, ove godine na plaće i naknade odlazi 125 milijuna KM više nego lani, što je kazao i Amidžić. Pojedine će institucije više potrošiti i na putne troškove nego lani.

S druge strane, među ostalim, kapitalni izdaci poput nabavke opreme i zgrada su “ukliješteni”, tako da je proračun za ovu godinu ukupno deset milijuna KM veći od prošlogodišnjeg.

Predstavnici oporbe i dio vlasti (trojke) podsjetili su da je proračun trebao stići prije osam mjeseci, a sada se od njih traži hitno usvajanje, što znači da nemaju mogućnosti bilo kakvog popravka proračuna. Komentirano je i da stoga ni rasprava o proračunu nema učinka. Proračun je po zakonu morao biti donesen do kraja prošle godine, ali za to nema sankcija pa se ne poštuje.

Zastupnik NiP-a Nihad Omerović ustvrdio je da je proračun afirmativan, razvojni, ispravan i odgovoran.

– Ono što mene osobno čini, a ne trebamo gledati osobne stavove i želje s naše strane, nego ono što me čini argumentirano kritičnim prema ovom proračunu, jeste ponovno uključivanje BHRT-a. Ukoliko se ne promijeni bit ćemo sudionici mogućeg gašenja Krovnog servisa Bosne i Hercegovine. Pitat ću predsjedavajućeg Vijeća ministara, resorne ministre koji bi možda mogli pronaći način da kroz postojeće proračunske šifre ili rezervu daju financijsku injekciju koja će značiti opstanak BHRT-a – rekao je Omerović.

Zastupnik NSZ-a Jasmin Emrić predložio je zaključak da Zastupnički dom obavijesti Tužiteljstvo BiH da postoji osnovana sumnja da je Amidžić, jer nije dostavio prijedlog proračuna do 1. listopada prošle godine u skladu s proračunskim kalendarom, počinio kazneno djelo zlouporaba položaja ili ovlasti i nesavjestan rad u službi.

Ovaj zaključak je usvojen. Suprotstavili su im se SNSD i HDZ.

Emrić se posebno osvrnuo na trenutnu pričuvu i činjenicu da 19 dužnosnika samostalno raspolaže s nekoliko milijuna KM i sada mogu “sudjelovati u izbornoj kampanji, kupujući naklonost pojedinaca i raznih udruga”.

Zastupnik SDA Midhat Čaušević skrenuo je pozornost da je u institucijama koje čine okosnicu BiH 588 ljudi manje, a dato im je 164,5 milijuna KM više novca. Podsjetio je i na jednu pozitivnu stvar, a to je da se povećanje osnovice za ovu godinu neće odraziti na plaće dužnosnika zahvaljujući donošenju izmjena i dopuna Zakona o plaćama.

Zastupnika SDP-a Albina Muslića zanimalo je da li je u okviru 20 milijuna KM više novca za Upravu za neizravno oporezivanje BiH osiguran novac za obnovu graničnih prijelaza, posebno onih na kojima još nema struje, te hoće li biti odgovorniji prema Graničnoj policiji BiH u kadrovskom popunjavanju granične policije.

Sabina Ćudić, predstavnica Naše stranke, htjela je skrenuti pažnju da SNSD govori o odlasku iz zemlje, povlačenju iz institucija BiH i ukidanju Suda BiH, pa je upitala zašto ministri iz SNSD-a sada povećavaju budžet Sudu BiH, Ustavnom sudu BiH, Tužiteljstvu BiH, Visokom sudskom i tužilačkom vijeću.

Njen stranački kolega Predrag Kojović je na primjedbe o nedostatku kulturnih institucija i BHRT-a odgovorio da je 16 kulturnih institucija do 1998. godine bilo na proračunu, a onda su izbačene.

– Ne znam tko je tada bio u Vijeću ministara, ali znam da Trojka nije – rekao je Kojović, a Špago mu je odgovorio da je od 1998. godine formirano više od 70 bh. institucija, dok je DF-ov Zlatan Begić komentirao da “kako smo krenuli, doći ćemo i do Adama i Eve”.

O proračunu BiH za ovu godinu 27. srpnja mogao bi raspravljati i Dom naroda Parlamenta BiH, koji bi, ako tamo bude usvojen, mogao stupiti na snagu.

Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH danas bi trebao održati dvije sjednice – hitnu i redovnu, a na dnevnom redu hitne sjednice samo je Prijedlog zakona o proračunu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine za 2026. godinu, čiji je predlagač Predsjedništvo BiH, sa zahtjevom za razmatranje po hitnom postupku.

Predsjedništvo BiH utvrdilo je Prijedlog zakona o proračunu institucija BiH i međunarodnih obveza BiH za 2026. godinu i ovlastilo ministra financija i trezora BiH Srđana Amidžića da, u ime Predsjedništva BiH, podnese izvještaj Parlamentarnoj skupštini BiH o predloženom proračunu.

Vijeće ministara BiH prethodno je utvrdilo Prijedlog zakona o proračunu institucija BiH i međunarodnih obveza BiH za 2026. godinu i dostavilo ga Predsjedništvu BiH, ovlaštenom da ga predloži Parlamentarnoj skupštini BiH, koja u konačnici usvaja ovaj zakon.

Ukupni prihodi, primici i financiranje institucija BiH u okviru proračuna za 2026. godinu iznose 1.580.500.000 KM, što je povećanje od 10 milijuna KM, odnosno jedan posto u odnosu na proračun institucija BiH za 2025. godinu – priopćeno je iz Vijeća ministara BiH.

Nakon prestanka vanrednog stanja planirano je održavanje redovite sjednice Zastupničkog doma na kojoj bi zastupnici trebali razmotriti nekoliko zakonskih prijedloga.

Između ostalog, trebao bi biti razmatran i Prijedlog zakona o Sudu Bosne i Hercegovine i Apelacionom sudu Bosne i Hercegovine, čiji je predlagač zastupnik Predrag Kojović.

Ustavnopravna komisija Zastupničkog doma jučer je, uz četiri usvojena amandmana, podržala prijedlog ovog zakona.

Predloženim zakonom uređuje se kontinuitet postojanja Suda Bosne i Hercegovine, uspostava i uređenje Apelacionog suda BiH kao drugostupanjskog suda, nadležnost, unutarnje ustrojstvo, javnost rada, financiranje i druga pitanja od značaja za organizaciju i funkcioniranje Suda BiH i Apelacionog suda BiH.

U obrazloženju predlagatelj navodi da je jedan od ključnih razloga za donošenje ovog zakona potreba jasnog razdvajanja prvostupanjskih od drugostupanjskih i trećestupanjskih pravosudnih funkcija na razini BiH.

– Dosadašnje rješenje, prema kojem je drugostupanjsko odlučivanje bilo organizirano unutar istog suda kroz žalbeni odjel, iako je osiguravalo formalnu dvostupanjsku zaštitu, u institucionalnom smislu nije u potpunosti odražavalo standarde pune funkcionalne i organizacijske odvojenosti pravosudnih instanci – naveo je Kojović u obrazloženju prijedloga zakona.

Dodao je da se uspostavom Apelacionog suda BiH, kao zasebnog suda, osigurava veći stupanj neovisnosti, nepristranosti i objektivnosti u odlučivanju o pravnim lijekovima, te dodatno jača povjerenje javnosti u pravosudni sustav BiH.

Poslanici bi trebali razmatrati i Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja u Bosni i Hercegovini, čiji su predlagači zastupnici Aida Baručija i Rejhan Dervišević, sa zahtjevom za razmatranje po hitnom postupku.

U obrazloženju su naveli da je osnovni razlog za donošenje ovog zakona hitna potreba zakonskog uređenja oblasti koja je u posljednjih nekoliko godina doživjela veliku ekspanziju, a to je učešće električnih skutera i lakih osobnih vozila na električni pogon u prometu na cestama u Bosni i Hercegovini.

Između ostalog, trebao bi biti razmatran i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državljanstvu BiH, čiji je predlagač poslanik Jasmin Imamović, a odnosi se na nastojanje da se olakša vraćanje državljanstva osobama koje žele ponovo steći državljanstvo Bosne i Hercegovine.

Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osobnoj karti državljana BiH, čiji su predlagači zastupnici Saša Magazinović i Denis Zvizdić, također je jedna od predviđenih točaka dnevnog reda.

Predloženim zakonom uvodi se mogućnost izdavanja ili zamjene osobne iskaznice u kraćem roku nego što je do sada bio propisan zakonom, uz plaćanje posebne naknade za ubrzani postupak.

Uvođenjem ove opcije ne mijenja se standardni rok za izdavanje ili zamjenu osobne iskaznice, ali se dodaje neobavezna, posebna usluga za one građane koji žele ili trebaju dokument u najkraćem mogućem roku.

Osim zakonskih prijedloga, zastupnici bi trebali razmatrati i razna izvješća i informacije.

SNSD-ov Dragojub Reljić do daljnjeg ostaje na mjestu direktora Agencije za zaštitu osobnih podataka (AZLP) BiH, iako mu je mandat istekao u novembru prošle godine. On će dužnost direktora, ako to zatraži SNSD, obnašati do općih izbora u listopadu i formiranja nove parlamentarne većine.

Isti je slučaj i sa zamjenikom ravnatelja Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH Antom Borasom, kojem je mandat istekao u veljači ove godine.

Naime, Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine na posljednjoj sjednici održanoj u utorak nije usvojio zaključak o osnivanju privremenog parlamentarnog povjerenstva za provođenje postupka imenovanja ravnatelja i zamjenika ravnatelja Agencije za zaštitu osobnih podataka.

Protiv formiranja ovog povjerenstva bilo je 18, a za 17 zastupnika. Protiv su bili zastupnici SNSD-a, SDA, DF-a i iz Mješovitog kluba (Naprijed i NSZ). Da je SNSD bio za, odluka bi bila donesena.

Za članove ove komisije u ime Zastupničkog doma, Zajednički kolegij oba doma Bosne i Hercegovine. Parlament je predložio Albinu Muslić (SDP), Predraga Kožula (HDZ) i Branislava Borenovića (PDP), dok su u ime Doma naroda Parlamenta BiH bili predloženi Marina Pendeš (HDZ), Sredoje Nović (SNSD) i Šefik Džaferović (SDA).

Sanja Vulić, šefica Kluba zastupnika SNSD-a, na pitanje zašto su bili protiv osnivanja komisije koja će provesti natječaj, odgovorila je da je to stav kluba te da “ne dopuštamo da nova većina pozicionira svoje ljude pred izbornu kampanju”.

Kazala je da je sastav povjerenstva neprihvatljiv.

– To treba učiniti nova većina i novi saziv Sabora – dodao je Vulić.

Šerif Špago, šef Kluba zastupnika SDA, odgovorio je da su oni opozicija i da je onaj tko predloži povjerenstvo trebao osigurati većinu.

– Upravo smo dobili dnevni red. Nitko nas nije konzultirao – istaknuo je Špago.

Dodao je da se ponašaju oporbeno jer se biraju kadrovi ove parlamentarne većine.

Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine usvojio je Izvješće o javnom saslušanju novinara istraživača, menadžmenta i Upravnog odbora Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta Bosne i Hercegovine i v. d. rektora Europskog sveučilišta Kallos – Tuzla, ministra obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona, predstavnika Ministarstva civilnih poslova BiH i direktora Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH. u BiH, u vezi s načinom i kriterijima za akreditaciju visokoškolskih ustanova, kao i načinom kontrole akreditiranih visokoškolskih ustanova, koje je podnijelo Povjerenstvo za borbu protiv korupcije.

Uz ovo izvješće Vijeće je usvojilo niz zaključaka.

Zastupnički dom PSBiH smatra da obrazovanje ne smije biti poslovni, već javni interes od najvišeg značaja, te poziva nadležne zakonodavne institucije u Bosni i Hercegovini da se striktno pridržavaju zakonskih normi po kojima se visoko obrazovanje zasniva na neprofitnom principu, kako bi sva ostvarena sredstva bila isključivo usmjerena na nastavni proces, znanstveno-istraživački rad, razvoj i usavršavanje nastavnog kadra, izgradnju i unapređenje obrazovne infrastrukture i studiranje. uvjetima.

Zastupnički dom PSBiH u usvojenom zaključku poziva nadležne zakonodavne institucije da svim visokoškolskim ustanovama nametnu obvezu da najmanje jednom godišnje javno objave popis svih diplomiranih studenata, magistara i doktora nauka koji su stekli akademske stupnjeve u prethodnoj akademskoj godini, s podacima o studijskom programu, stečenom nazivu i datumu izdavanja diplome, u skladu s propisima o zaštiti osobnih podataka, kako bi se ojačati transparentnost i povjerenje u sustav visokog obrazovanja.

Zastupnički dom usvojio je i zaključak kojim se od Vijeća ministara BiH i drugih nadležnih institucija traži pokretanje sveobuhvatne reforme sustava akreditacije, kontrole kvalitete i nadzora visokoškolskih ustanova, uključujući preispitivanje uloge, nadležnosti i odgovornosti Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvalitete BiH, koja nije ispunila svoju ulogu u osiguravanju učinkovitog nadzora, zaštite kvalitete visokog obrazovanja i povjerenja javnosti u sustav akreditacije visokoškolskih ustanova.

Zastupnički dom PSBiH poziva Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće BiH, nadležna tužiteljstva, porezne uprave i druge nadležne izvršne, financijske i inspekcijske organe da u okviru svojih nadležnosti poduzmu sve potrebne aktivnosti na utvrđivanju eventualne kaznene, koruptivne i financijske odgovornosti u oblasti visokog obrazovanja, uključujući nezakonito stjecanje i izdavanje diploma, zlouporabe u postupcima akreditacije i licenciranja, kao kao i ispitivanje novčanih tokova visokih učilišta na kojima su utvrđene ozbiljne nepravilnosti.

Zaključkom Zastupnički dom traži od nadležnih zakonodavnih institucija da, imajući u vidu ozbiljne zlouporabe i uočene sustavne slabosti u području visokog obrazovanja, razmotre mogućnost da se studijski programi iz područja medicine, zdravstva, pedagogije i nastavništva, kao i pojedinih tehničkih znanosti od posebnog javnog značaja, izvode isključivo na javnim visokim učilištima, dok se u cjelokupnom sustavu visokog obrazovanja ne uspostave učinkoviti, pouzdani i kontinuirani mehanizmi kontrole kojima bi se spriječilo sve uočeno. nepravilnosti i zlouporabe.

Zastupnički dom zadužuje Vijeće ministara Bosne i Hercegovine da pripremi i Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine dostavi prijedlog zakonskog rješenja ili drugih potrebnih mjera za uspostavu javnog registra svih zaposlenika u institucijama Bosne i Hercegovine, koji bi sadržavao podatke o stručnoj spremi, naziv visokoškolske ustanove na kojoj je stečena diploma, kao i godinu stjecanja diplome, sukladno odredbama propisi o zaštiti osobnih podataka.

Zastupnički dom danas je usvojio izvješća Povjerenstva za antikorupciju ovog doma o javnim raspravama u vezi s radom Uprave za neizravno oporezivanje (UIO) BiH i akreditaciju visokoškolskih ustanova, kao i zaključke predložene uz ta izvješća.

Zastupnici su usvojili Izvješće o javnom saslušanju rukovodstva UNOBiH, uključujući bivšeg ravnatelja, rukovodstvo Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH, predstavnika Tužiteljstva BiH i tužitelja Džermina Pašića, a u vezi s radom UNOBiH, s posebnim osvrtom na postupanje pravosudnih institucija u predmetima po osnovu sumnje korupcije od 2014. do danas.

Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine razmatra Izvješće o javnoj raspravi o akreditaciji i kontroli visokoškolskih ustanova u BiH, u kojem Povjerenstvo za antikorupciju ovog doma predlaže sveobuhvatnu reformu sustava akreditacije, kontrole kvalitete i nadzora visokoškolskih ustanova.

Izvještaj se odnosi na javno saslušanje novinara, istraživača, menadžmenta i Upravnog odbora Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta BiH, v.d. rektora Europskog sveučilišta KALOS Tuzla, ministra obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona, predstavnika Ministarstva civilnih poslova BiH i direktora Agencije za zaštitu osobnih podataka u BiH.

Povjerenstvo je predložilo nekoliko zaključaka, među kojima je i stav da obrazovanje ne smije biti poslovni, već javni interes od najveće važnosti, te da sva sredstva u visokom obrazovanju trebaju biti usmjerena u nastavni proces, znanstvenoistraživački rad, razvoj nastavnog kadra i poboljšanje uvjeta studiranja.

U jednom od zaključaka pozivaju se nadležne zakonodavne institucije da svim visokim učilištima nametnu obvezu da najmanje jednom godišnje javno objave popis diplomiranih studenata, magistara i doktora znanosti koji su stekli diplomu u prethodnoj akademskoj godini, s podacima o studijskom programu, stečenoj diplomi i datumu izdavanja diplome, sukladno propisima o zaštiti osobnih podataka.

Također je predloženo da Vijeće ministara BiH i nadležne institucije pokrenu sveobuhvatnu reformu sustava akreditacije, kontrole kvalitete i nadzora visokoškolskih ustanova, uključujući preispitivanje uloge, nadležnosti i odgovornosti Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvalitete BiH.

Komisija također traži da Vijeće ministara BiH u roku od 90 dana pripremi i Parlamentarnoj skupštini BiH dostavi prijedlog zakonskog rješenja ili drugih mjera za uspostavu javnog registra svih zaposlenih u institucijama BiH. Taj bi registar sadržavao podatke o stručnom usavršavanju, nazivu visokog učilišta na kojem je diploma stečena, kao i godinu stjecanja diplome, sukladno propisima o zaštiti osobnih podataka.

U jednom od zaključaka poziva se Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće Bosne i Hercegovine, nadležna tužiteljstva, porezne uprave, inspekcije i drugi nadležni organi da poduzmu aktivnosti iz svoje nadležnosti na utvrđivanju eventualne kaznene, koruptivne i financijske odgovornosti u oblasti visokog obrazovanja.

Kako se navodi, riječ je o nezakonitom stjecanju i izdavanju diploma, zloporabama u postupcima akreditacije i licenciranja, kao i provjerama novčanih tokova visokih učilišta gdje su utvrđene ozbiljne nepravilnosti.

Također je predloženo da nadležne zakonodavne institucije razmotre mogućnost da se studijski programi iz područja medicine, zdravstva, pedagogije i nastave te pojedinih tehničkih znanosti od posebnog javnog značaja izvode isključivo na javnim visokim učilištima dok se ne uspostave učinkoviti i kontinuirani mehanizmi kontrole u sustavu visokog obrazovanja.

Predsjednik Komisije za borbu protiv korupcije Branislav Borenović kazao je da je riječ o, kako je naveo, zastrašujućim razmjerima problema u obrazovanju.

– Riječ je o trgovini diplomama, kupovini znanja, nenormalnoj gladi za profitom ljudi koji ne prezaju od igre za novac s najvećim potencijalom društva u kojem živimo, a to su znanje i obrazovanje – kazao je Borenović.

Ocijenio je da je ovo posljednji trenutak da institucije na svim razinama ozbiljno reagiraju, dodajući da će se, ako se takve pojave prođu bez adekvatne reakcije, društvo obesmisliti.

Govoreći o slučaju Europskog univerziteta KALOS Tuzla, Borenović je naveo da su nadležne institucije Tuzlanskog kantona oduzele licencu Medicinskom fakultetu tog sveučilišta 2022. godine, ali da je, prema informacijama iznesenim tokom javne rasprave, upis studenata uprkos tome nastavljen.

– Bez obzira na to što im je oduzeta licencija, upisuju 2024./2025. školske godine, 181 student medicine na tom privatnom fakultetu, gdje taj upis košta 10.000 KM – kazao je Borenović.

Dodao je da Povjerenstvo ima saznanja i o sličnim slučajevima u drugim dijelovima BiH, pa tako i u Bosansko-podrinjskom kantonu Goražde, te ocijenio da nadležne institucije moraju reagirati kako bi se zaštitio sustav visokog obrazovanja.

Zastupnica Rejhana Dervišević rekla je da je njen prijedlog hitnog postupka za izmjene i dopune Zakona o zaštiti osobnih podataka u skladu sa zaključcima Povjerenstva jer bi, prema njenim riječima, predstavljao antikorupcijski mehanizam.

– Vrijeme je da se konačno upali svjetlo tamo gdje je mrak, a najgušći mrak je tamo gdje se prodaju i skrivaju diplome – kazao je Dervišević.

Zastupnik Midhat Čaušević ocijenio je da je ova tema dobila na značaju u javnom prostoru u BiH, te da je Komisija uradila posao koji su, kako je rekao, institucije trebale uraditi mnogo ranije.

Dodao je kako je nedopustivo pozivati ​​se na zaštitu osobnih podataka kako bi se prikrile radnje koje su, prema njegovim riječima, pogubne za društvo.

Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine razmatrao je danas, među posljednjim točkama dnevnog reda, Reformsku agendu BiH za razdoblje 2025.-2027. godine, a zastupnici su tijekom rasprave kritizirali višemjesečno kašnjenje dokumenta, netransparentnost u njegovoj izradi, tehničke propuste, ali i upozorili da bi Bosna i Hercegovina mogla izgubiti stotine milijuna eura iz Plana rasta za Zapadni Balkan zbog sporog provođenja reformi.

Zastupnik Jasmin Emrić prvo je ukazao na tehničke nedostatke dokumenta koji je Vijeće ministara dostavilo Parlamentu, navodeći da se radi o neuobičajeno pripremljenom materijalu u kojem su istovremeno korištena dva službena pisma.

– Prvi put smo dobili dokument čiji je sadržaj napisan s dva službena dopisa. Imamo latinicu i ćirilicu na jednoj stranici. Ne smeta mi jer sam pročitao oba pisma, ali pokazuje koliko je ažurno i s koliko preciznosti i poštovanja ovaj Dom pripremio ovaj dokument – ​​rekao je Emrić.

Dodao je da nije usklađena numeracija stranica, za razliku od engleske verzije, te upozorio da je reformska agenda već ušla u razdoblje provedbe, iako značajan dio planiranih aktivnosti nije pokrenut.

Podsjetio je da agenda obuhvaća razdoblje od 2025. do 2027. godine i četiri ključna područja – zelenu i digitalnu tranziciju, razvoj privatnog sektora i poslovnog okruženja, razvoj i zadržavanje ljudskog kapitala te vladavinu prava, s ukupno 25 reformskih mjera.

Prema njegovim riječima, posebno je problematično što Parlamentarna skupština BiH prilikom izrade dokumenta nije bila uključena niti upoznata s ključnim reformskim koracima.

Emrić je upozorio i na kašnjenje u provođenju reformi u oblasti digitalne infrastrukture i sigurnosti širokopojasne i 5G mreže, navodeći da niti jedan korak planiran za 2025. nije realiziran.

Zastupnik Šerif Špago ocijenio je da je BiH izgubila dvije godine razgovora o reformskom paketu i investicijama, a konkretnih rezultata gotovo da i nema.

Podsjetio je da je Zastupnički dom još u studenom prošle godine donio zaključak kojim se traži da se reformska agenda dostavi zastupnicima, ali da je rasprava o tom dokumentu organizirana tek nakon šest mjeseci.

– Praktički smo dobili popis želja za koje se već sada može zaključiti da ništa nije realizirano – rekao je Špago.

Naglasio je da je zbog kašnjenja Bosna i Hercegovina već izgubila 108,5 milijuna eura iz Plana rasta za Zapadni Balkan, te upozorio da postoji opasnost od gubitka dodatnih 374 milijuna eura zbog neprovođenja reformi i nedogovora domaćih vlasti.

Zastupnica Mira Pekić također je kritizirala način na koji je reformska agenda pripremljena i predana u Sabor, ocijenivši da se o ovako važnom dokumentu ne može odlučivati ​​bez pune transparentnosti i uključenosti institucija.

– Europska integracija ne može značiti da se odluke donose iza zatvorenih vrata, a da parlamenti i građani kasnije saznaju što je u njihovo ime obećano – rekao je Pekić.

Istaknula je kako ostaje otvoreno pitanje jesu li svi dijelovi reformske agende usklađeni s ustavnim nadležnostima različitih razina vlasti u Bosni i Hercegovini.

Zastupnik Predrag Kojović rekao je da Reformska agenda nije nastala kao jednostrana inicijativa domaćih institucija, već na temelju zahtjeva i prioriteta Europske unije, te podsjetio da su kroz mehanizam koordinacije u proces uključeni predstavnici svih razina vlasti.

Prema njegovim riječima, najveći problem bilo je inzistiranje na konsenzusu unutar radne skupine, zbog čega je izgubljeno gotovo godinu dana.

Kojović je naveo da je Europska unija ponudila Bosni i Hercegovini oko dvije milijarde konvertibilnih maraka za provedbu reformi, uključujući grant sredstva i povoljne kredite.

– Europska unija je ponudila da riješi neke od naših najtežih problema i da to plati, a mi smo zbog političkih prepucavanja uspjeli ne uzeti taj novac – rekao je Kojović.

Dodao je da su sredstva namijenjena za obrazovanje, zapošljavanje mladih, energetsku tranziciju, zatvaranje rudnika i prekvalifikaciju radnika.

Nakon što su 14. svibnja na sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine usvojene izmjene i dopune Zakona o službi u Oružanim snagama, danas su to učinili i zastupnici u Zastupničkom domu PSBiH.

Predlagač zakona bio je izaslanik Doma naroda Džemal Smajić, a amandman se odnosi na pomicanje starosne granice za vojnike, čime se omogućava zadržavanje iskusnog kadra u službi.

Predlagač je kao razloge za donošenje izmjena i dopuna ovog zakona naveo da je članom 101. Zakona o Oružanim snagama Bosne i Hercegovine propisano da je najduži staž za vojnike do 40 godina, a prema potrebama službe i ispunjavanju standarda na temelju psihofizičke sposobnosti.

U obrazloženju se navodi da je u zemljama regije granica za obavljanje profesionalne vojne službe znatno viša, pa tako u Republici Sloveniji, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji profesionalni vojnici mogu biti u službi do navršene 45. godine života, dok u Republici Hrvatskoj vojnici i mornari mogu biti u profesionalnoj službi i do 50. godine života.

– Imajući u vidu navedeno kao i činjenicu da Oružanim snagama BiH nedostaje značajan broj vojnika, opravdano smatram da je više nego potrebno povećati dobnu granicu za profesionalnu vojnu službu vojnika u Oružanim snagama BiH u što kraćem vremenskom roku – naveo je predlagač.

Pomicanje dobne granice omogućuje zadržavanje vojnika s duljim stažem, što donosi kontinuitet, niže troškove obuke i veću učinkovitost. Za ove promjene nisu potrebna dodatna financijska sredstva.

Izmjenom ovog zakona dobna granica se povećava na 49 godina, a najduži radni staž na 30 godina.