Specijalist pedijatrije dr. Vilma Mihaela Cikojević navela je da su štićenici Kantonalne bolnice Livno i Doma zdravlja Livno u specifičnom položaju te da, iako podržavaju starije kolege specijaliste, zbog ugovornih, financijskih i zakonskih obveza ne mogu donositi iste odluke.

Nakon što je 31 liječnik Kantonalne bolnice Livno i Doma zdravlja Livno dao otkaz, štićenike su matične ustanove pozvale da se uključe u rad.

No, Mihaela Cikojević upozorava da liječnici na specijalizaciji ne mogu po zakonu samostalno obavljati specijalističke poslove niti preuzimati odgovornost za rad bez specijalističkog nadzora.

– Mi pripravnici smo u posebnom položaju. Ugovorima o specijalizaciji vezani smo za instituciju i suočavamo se s ozbiljnim financijskim i pravnim posljedicama ako donesemo istu odluku kao i naši stariji kolege. Zbog toga nismo u mogućnosti podnijeti ostavku, ali želimo jasno poručiti da šutnja ne znači ravnodušnost – rekao je Cikojević.

Istaknula je da specijalizanti razumiju razloge zbog kojih su se specijalizanti odlučili na ovaj korak te da ih podržavaju.

– Razumijemo razloge zbog kojih su naši specijalisti bili prisiljeni na ovaj korak i stojimo uz njih – rekao je Cikojević.

Posebno je upozorila da liječnici na specijalizaciji ne mogu biti zamjena za specijaliste.

– Nemamo ovlasti obavljati specijalističke poslove bez nadzora. Naša je uloga učiti, usavršavati se i postupno se osamostaljivati, a ne nadomještati odlazak specijalista – rekao je Cikojević.

U zajedničkom priopćenju štićenika Kantonalne bolnice Livno i Doma zdravlja Livno ističe se da njihova podrška specijalizantima nije usmjerena ni protiv koga, već je izraz profesionalne solidarnosti, međusobnog poštovanja i odgovornosti prema pacijentima.

Stažisti su pozvali Vladu Livonskog kantona i nadležne institucije da ozbiljno shvate poruku koju su poslali liječnici specijalisti te da kroz dijalog pronađu rješenje koje će zadržati liječnike u kantonu i zaštititi interese pacijenata.

Zastupnica Sebija Izetbegović je na posljednjoj sjednici Skupštine KS podnijela inicijativu za isticanje i dosljednu primjenu prava prvenstva ratnih vojnih invalida (RVI) i civilnih žrtava rata u svim javnim zdravstvenim ustanovama u KS.

Inicijativa je upućena Ministarstvu zdravstva i Ministarstvu za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice te svim javnim zdravstvenim ustanovama u KS.

Izetbegović predlaže da navedena ministarstva nalože svim javnozdravstvenim ustanovama u KS da na vidno vidljivim mjestima (ulazi, čekaonice, recepcije) istaknu obavještenje o pravu prvenstva za RVI i civilne žrtve rata, osiguraju njegovu dosljednu primjenu u praksi, te uspostave mjere praćenja.

– Raseljene osobe i civilne žrtve rata predstavljaju kategoriju stanovništva koja ima posebna prava definirana važećim zakonima FBiH, uključujući i pravo na povlašteni tretman u zdravstvenoj zaštiti. Iako su ova prava formalno propisana odgovarajućim zakonima iz područja braniteljsko-invalidske i socijalne zaštite, njihova primjena u praksi nije normirana niti jasno operacionalizirana u zdravstvenim ustanovama. Iako su prava RVI i civilnih žrtava rata definirana važećim zakonima, njihova primjena u praksi nije standardizirana niti vidljivo istaknuta u zdravstvenim ustanovama, što dovodi do neravnomjernog i često otežanog ostvarivanja tih prava – pojasnio je Izetbegović.

Kako je navela zastupnica, u praksi se često događa da korisnici nisu upoznati sa svojim pravima ili ih ne mogu adekvatno ostvariti, što dovodi do situacija da te kategorije stanovništva, unatoč zakonskim pravima, čekaju u redovima kao i ostali korisnici.

No, Enis Hasanović, ministar zdravstva Kantona Sarajevo, kaže da u javnim zdravstvenim ustanovama u KS RVI i civilne žrtve rata imaju pravo prvenstva prilikom ostvarivanja zdravstvene zaštite, a bez obzira na to, čim dobije inicijativu, proslijedit će je nadležnim zdravstvenim institucijama.

– Prema onome što su mi rekli ravnatelji javnih zdravstvenih ustanova, posvuda piše da su RVI prioritet. Otišli smo i korak dalje, pa smo kroz informacijski sistem Zavoda zdravstvenog osiguranja KS uveli da kada se skenira zdravstvena knjižica u Domu zdravlja, Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS), Općoj bolnici ili apoteci, na ekranu automatski “treperi crvenim slovima” da se radi o ratnom vojnom invalidu.

Dakle, RVI više ne moraju niti govoriti da pripadaju toj kategoriji, medicinsko osoblje će vidjeti da je to ta vrsta braniteljske populacije i da ona ima prioritet. Provjerit ću postoji li još neka institucija gdje se to ne primjenjuje – naglašava Hasanović.

Kako je ranije saopćeno iz Doma zdravlja KS, prema Zakonu o pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata u Federaciji BiH, prioritet u zdravstvenoj zaštiti imaju: hitna stanja, RVI, obitelji šehida i obitelji poginulih boraca, civilne žrtve rata, obitelji djece i osobe s invaliditetom/teškoćama u razvoju.

Zdravstveni radnici Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) najavili su za četvrtak, 12. marta, proteste ispred tri zdravstvene ustanove.

Prvi prosvjedni skup održat će se ispred Sveučilišne kliničke bolnice (SKB) Mostar od 8.30 sati i trebao bi trajati 45 minuta.

Drugi prosvjedni skup počinje istog dana u 9.30 sati ispred ulaza u Kantonalnu bolnicu “Dr. Safet Mujić”, a treći će početi sat vremena kasnije, u 10.30 sati ispred Doma zdravlja Mostar.

– Upravo smo MUP-u prijavili protestna okupljanja HNK, a između svakog smo napravili razmak od sat vremena, kako bismo ih lakše kontrolisali – kaže Ismet Kodro, predsjednik Sindikata uposlenika Kantonalne bolnice “Dr. Safet Mujić”.

Podsjetimo, nakon prijava pacijenata kojima su, kako se navodi, uskraćene zdravstvene usluge, Zavod zdravstvenog osiguranja HNK prošlog je tjedna donio odluku o smanjenju tranši za četiri zdravstvene ustanove – Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar, Kantonalnoj bolnici “Dr. Safet Mujić” te domovima zdravlja Mostar i Čitluk.

– Vlada HNK provodi odluku koju je donijela prošli tjedan, a to znači da nećemo isplatiti puni iznos prve naredne tranše javnim zdravstvenim ustanovama jer smo dobili informaciju da radnici nisu radili svoj posao. Naravno, radi se o objektima u kojima djelatnici nisu radili punim kapacitetom. Vlada i Ministarstvo zdravstva ne govore o štrajku, nego o pacijentima koji se moraju pregledati. To je naš stav – rekao je prošlog tjedna u razgovoru za Faktor ministar zdravstva HNK Milenko Bevanda.

Zdravstveni radnici HNK u generalnom su štrajku od 25. augusta prošle godine. Kažu da ih pritisci Vlade i ministra Bevande neće spriječiti u traženju svojih prava.

– Ono što mi tražimo Vlada jednostavno može ispuniti, a to je povećanje koeficijenta za sve zaposlene od 0,20, što je, preračunato u novac, povećanje od 60 do 150 KM na mjesečnoj razini. No Vlada to ne prihvaća, daju diferencirano u smislu da nižim koeficijentima, tj. medicinskoj sestri i SSS-u povećavaju plaću, a onima “gore” to ne smiju. Napominjem da smo naš prvotni zahtjev ispravili i to u razumnom iznosu koji Vlada može pokriti. No, iz nekih svojih razloga ne žele svima dati povećanje – objašnjava Kodro.

Stav Koordinacije sindikata u zdravstvu HNK je da se stvari, kako kaže Kodro, “guraju do kraja”.

– Imajući u vidu ekonomsko-socijalne prilike u zemlji i stalna poskupljenja, smatramo da je ono što tražimo ispod razine i puno manje od stupnja povećanja troškova života – kaže Kodro.

Osvrnuo se i na najave Vlade da će četiri javne zdravstvene ustanove dobiti smanjene tranše.

– Konkretno, Kantonalnoj bolnici “Doktor Safet Mujić” bit će smanjena tranša za pet posto. Ne znamo odakle takva odluka, jer sve usluge koje pružamo su u skladu s važećim Ugovorom o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka. Sve usluge koje su odbijene i na koje je bilo primjedbi nisu spadale u grupu hitnih stanja, niti su zahtijevale bilo kakvo hitno postupanje – naglašava Kodro.

Podsjetio je da je prošle godine u veljači Vlada potpisala Aneks kolektivnog ugovora sa Sindikatom doktora medicine i stomatologije, a Zavod zdravstvenog osiguranja je rebalansom proračuna za tu namjenu izdvojio tri i pol milijuna KM za povećanje koeficijenata liječnicima.

– Budući da je vrijednost povećanja iznosila gotovo šest milijuna maraka, u nekoliko smo navrata tražili odgovor – tko pokriva razliku u novcu, jesu li to poslodavci ili neki drugi izvori? Nikada nismo dobili odgovor. Naše je mišljenje da ne bi trebalo doći do smanjenja plaća zaposlenicima. To se može učiniti samo ako postoji pravomoćna sudska presuda, a ne internim aktima i željama ministra Bevande – istaknuo je Kodro.

Poruka zastupnika u Skupštini Kantona Sarajevo Redže Lemezana (SDP), koju je rekao na jučerašnjoj konferenciji za novinare, da “ako stane Skupština KS, prestaju i plaće i socijalne naknade”, naišla je na brojne osude.

Između ostalih, na društvenim mrežama reagirao je i Sindikat radnika u zdravstvu KS, konkretno njihov predsjednik Senad Sadiković.

– Ovi još prijete! Neće biti ni vaših fotelja u Skupštini KS. Koga briga što ne možete održati stabilnost. Kako netko može reći “stani i plati”. Koga briga za Skupštinu? Zajedno s oporbom napravili ste cirkus. Mjesec dana nakon zadnje sjednice niste u mogućnosti provesti zaključke, evo npr. promjena uprave JU Apoteka Sarajevo – naveo je Sadiković.

Zamjenica Belma Kapo stala je u obranu stranačke kolegice.

Podsjetimo, Kapo je jučer na istoj konferenciji za novinare, komentirajući, kako je istaknula, šokantne podatke i skandalozne slike iz Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu koje je prije dva dana iznio direktor Alen Pilav, najavila da će na današnjoj sjednici Skupštine KS Ured za borbu protiv korupcije KS podnijeti zahtjev za pokretanje postupka za utvrđivanje pojedinačne odgovornosti u vezi s radnjama Menadžment KCUS-a od 2016. do 2023. godine, na osnovu dostavljenih informacija. vodio je prof. dr.sc. Sebija Izetbegović.

– A tko kaže da nismo stabilni i tko kaže da prijetimo? Mene bi bilo sram da napišem ovo što si ti napisao. Ako je itko radio u zdravstvu, onda smo to mi. Povećanje plaća za gotovo 30 posto, ukidanje participacije, 300 specijalizacija, zaposleno više od 500 radnika u svim zdravstvenim ustanovama, najšira lista lijekova, program za onkološke bolesnike, deseci drugih programa, oprema se obnavlja. Boljeg ministra zdravstva u povijesti kantona nije bilo. Svi su otišli iz cirkusa prije nas. Pričat ću vam uživo o invaliditetu. Sramotno – napisao je Kapo.

Sadiković joj je odgovorio.

– Nije me sram jer znam o čemu pričam. Kad sindikalist pročita “zamrzavanje plaća”, pale se alarmi. Džabe se borite oko zdravstvenih ustanova u kojima sami nemate utjecaja, evo npr. KCUS. Naravno, sve mora biti široko u KS… Ali morate znati da nije samo vaša stranka to radila. Svi znamo što je i kako je bilo prije. Ministar zdravstva KS je najbolji i njemu lično stranka više nikad ne treba. Pokazao je kako se to radi. Nastavljate da se borite sa prošlim rukovodstvom KCUS-a oko onoga što sami niste sredili – dodao je Sadiković.

U raspravu se uključio i Semir Mehović, predsjednik Osnovne sindikalne organizacije (OSO) Apoteke Sarajevo, koji je odgovarao predstavnicima Kapa.

– Pa niste povećali plaće, što vas veseli, nego je sindikat organizirao štrajkove i ostao u šatoru te četiri godine gotovo mjesec dana. I da je najveći broj zdravstvenih radnika (više od 2.000) ikada izašao na prosvjed – naveo je Mehović.

Iz Sindikata radnika u zdravstvu KS poručuju da političke stranke ne mogu i ne smiju govoriti o stanju u javnim zdravstvenim ustanovama samo kada im to odgovara ili kada im to treba zarad političkih poena.

– Zdravstvo nije prostor za političke borbe, već sustav koji mora funkcionirati u interesu građana i zaposlenika koji svakodnevno nose najveći teret tog sustava. Sa Sindikatom se ne može igrati niti jedna stranka niti politika, jer Sindikat predstavlja glas radnika i brani njihova prava bez obzira tko je na vlasti. Isto vrijedi i za upravljanje ustanovama – odgovornost prema zaposlenicima i pacijentima mora biti iznad svakog osobnog ili političkog interesa – kaže Sadiković.

Podsjeća da stanje u javnim zdravstvenim ustanovama najbolje znaju oni koji u njima rade: liječnici, medicinske sestre, tehničari, administrativni radnici i svi ostali zaposlenici koji svakodnevno održavaju funkcioniranje sustava.

– Zato je važno da se njihov glas čuje i poštuje, a ne da se zdravstvo koristi za političke kalkulacije i kratkoročne interese. Sindikat će uvijek jasno i glasno reagirati na sve pokušaje politizacije zdravstvenog sustava i kršenja prava radnika. Naš jedini interes su dostojanstveni uvjeti rada, stabilan zdravstveni sustav i poštovanje ljudi koji u njemu rade. Kada su radnici udruženi i sindikalno organizirani, njihov glas se ne može ignorirati – ističe Sadiković.

Prema njegovim riječima, Sindikat će u narednom periodu javno objaviti sve dopise koji su dostavljeni rukovodstvima javnih zdravstvenih ustanova u KS, a koji nisu razmatrani i po njima nije postupano.

– Smatramo da javnost, a prije svega djelatnici u zdravstvenom sustavu, imaju pravo znati kako se odnose prema zahtjevima i inicijativama usmjerenim na poboljšanje uvjeta rada i funkcioniranja zdravstvenih ustanova. Sindikat je u više navrata upućivao dopise, prijedloge i zahtjeve u vezi zaštite prava zaposlenika, poboljšanja organizacije rada i rješavanja konkretnih problema u ustanovama. Nažalost, veliki broj tih pisama ostao je bez odgovora ili nikada nije došao na dnevni red uprave. Zbog takvog odnosa, smatramo svojom obvezom sve te podatke učiniti dostupnima javnosti. Transparentnost je jedini način da se jasno vidi tko doista želi riješiti probleme u zdravstvu, a tko ih uporno ignorira. Svi smo mi dužni pružiti bolju uslugu pacijentima, ali nećemo šutjeti spominjati njih i ono što je za njih učinjeno, kako bismo skupili političke bodove. Svi znamo da bi se sada moglo i može učiniti puno više da nije bilo političkih stranaka – kazao je Sadiković.

Zdravstveni radnici u Hercegovačko-neretvanskom kantonu (HNK) mogli bi dobiti smanjenu plaću jer ne rade punim kapacitetom.

Prema riječima Milenka Bevande, ministra zdravstva HNR-a, danas je dogovoreno da iduća tranša zdravstvenim ustanovama neće biti isplaćena u cijelosti.

– Vlada HNK provodi odluku koju je donijela prošli tjedan, a to znači da nećemo isplatiti puni iznos prve naredne tranše javnim zdravstvenim ustanovama jer smo dobili informaciju da radnici nisu radili svoj posao. Naravno, radi se o objektima u kojima djelatnici nisu radili punim kapacitetom. Vlada i Ministarstvo zdravstva ne govore o štrajku, nego o pacijentima koji se moraju pregledati. To je naš stav – kazao je Bevanda.

Na pitanje znači li to da zdravstveni radnici neće dobiti sljedeću plaću u cijelosti, Bevanda odgovara “na ravnateljima zdravstvenih ustanova je kako će to učiniti”.

– Dobit će im smanjenu tranšu, pa neka rade što hoće. Još jednom ponavljam, takvu smo odluku donijeli i toga ćemo se držati – naglasio je Bevanda.

Podsjetimo, Vlada HNK je 27. veljače saopćila da je naložila direktorima zdravstvenih ustanova da uspostave puni opseg zdravstvene zaštite i osiguraju sve zdravstvene usluge pacijentima, navodeći da trenutni štrajk zdravstvenih radnika nije u skladu sa zakonskim propisima.

Iz Vlade dodaju da je štrajk pokrenut na temelju starog kolektivnog ugovora koji je u međuvremenu istekao, a proteklog vikenda istekao je i rok za njegovu primjenu.

– Vlada jasno poziva sindikalno rukovodstvo na prevagu, posebno iz razloga da zdravstvenim radnicima nakon isteka roka primjene starog kolektivnog ugovora ne dođe do ozbiljnijeg smanjenja prava koja su im zagarantirana tim ugovorom, a koja ne mogu ostati na snazi ​​bez novog – saopćeno je iz Vlade HNK.

No, iz Sindikata uposlenika u zdravstvu HNK danas su Vladi ipak poručili da se neće uplašiti još jedne njegove najave.

Dodaju da nastavljaju s generalnim štrajkom, a za sljedeći tjedan najavljuju nove, kako navode, još masovnije prosvjede u Mostaru.

– Sindikat je mišljenja da Vlada ne može smanjivati ​​prava zdravstvenih radnika te da je ovo samo pokušaj širenja straha i panike. Zdravstveni radnici nastavljaju s generalnim štrajkom. Nadamo se da će se pronaći politička volja i da će Vlada i nadležna ministarstva zdravstva i financija pronaći mogućnost da s nama potpišu kolektivni ugovor – rekao je Dalibor Vuković, predsjednik Sindikata.

Zdravstveni radnici u HNK-u štrajkaju od 25. kolovoza prošle godine nakon što prethodnih mjeseci nisu potpisali aneks kolektivnog ugovora.

Traže povećanje plaća, ali za Vladu HNK njihovi zahtjevi su neprihvatljivi, jer sredstva nisu predviđena u proračunu, a ponuđeni manji iznos povećanja zdravstvenim radnicima nije prihvatljiv.

Zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH Petar Galić na jednoj od sjednica pitao je koliko je zdravstvenih ustanova u postupku prisilne naplate zbog neplaćenih poreznih obveza po osnovu poreznih dugova, odnosno koliko ih je u procesu konsolidacije, ima li blokada na računima zdravstvenih ustanova.

U Federaciji je 2022. godine stupio na snagu Zakon o financijskoj konsolidaciji i restrukturiranju javnih zdravstvenih ustanova u FBiH, s ciljem postizanja stanja likvidnosti i solventnosti zdravstvenih ustanova, jačanja odgovornosti u upravljanju rizicima u poslovanju javnih zdravstvenih ustanova, povećanja kvalitete i učinkovitosti u pružanju zdravstvenih usluga.

U odgovoru Federalnog ministarstva financija, a prema podacima dostavljenim od Porezne uprave FBiH 12. prosinca 2025. godine, navodi se da Sveučilišna klinička bolnica Mostar, s ravnotežom dugovi u obveznoj naplati 31.10.2025. godine u iznosu od 135.009.534,11 KMdonijela je odluku o okrupnjavanju, međutim do navedenog datuma još nije sklopljen sporazum o podmirenju poreznih obveza.

Dalje se navodi kako je Dom zdravlja Konjic podnio zahtjev za komasaciju, ali odluka još nije donesena i to dug ove javne ustanove je 11.311.689,43 KM.

– Javna ustanova Opća bolnica Konjic imala je dug od 8.061.698,78 KM i jedina je javna zdravstvena ustanova koja je 12.12.2025. sklopio ugovor o obročnom plaćanju poreznog duga. Dom zdravlja Livno zapisa dug od 1.207.572,04 KM te je u statusu blokade temeljem rješenja o ograničenom pravu raspolaganja iz 2016. godine.

Županijska bolnica “Dr. Fra Mihovil Sučić” Livno također je statusno blokirana temeljem rješenja iz 2016. godine, gdje je podnijela zahtjev za sklapanje sporazuma i ima doneseno rješenje o okrupnjavanju, a nju dug u prisilnoj naplati dana 31.10.2025. godine iznose 5.367.955,93 KM – navode iz Federalnog ministarstva financija.

Dodaju onakvi kakvi jesu Dom zdravlja Drvar je u statusu blokiran temeljem rješenja o ograničenom pravu raspolaganja iz 2016. godine, s iznosom dugovanja 3.670.386,28 KM.

– JU Dom zdravlja Glamočs tim da je stanje duga u prisilnoj naplati na dan 31.10.2025. u iznosu od 1.102.550,62 KM i JU Dom zdravlja Kupress tim da je stanje duga u prisilnoj naplati na dan 31.10.2025. u iznosu od 166.513,02 KMnalaze se u statusu blokade temeljem rješenja o ograničenom pravu raspolaganja iz 2016. godine, čime je Dom zdravlja Glamoč podnio zahtjev za sklapanje sporazuma – navodi se i dodaje:

– Za YU Dom zdravlja Tomislavgrad donesena je odluka o obustavi prometa od 02.12.2025. godine, a postupak se provodi po pravomoćnom rješenju Federalnog ministarstva finansija od 11.12.2025. godine, uz podneseni zahtjev za sklapanje sporazuma, a ova javna ustanova evidentira stanje dugovanja u prisilnoj naplati na dan 31.10.2025. godine 3.142.574,65 KM. Opća bolnica Jajce zapisa dug u iznosu od 477.956,43 KM. Za navedenu ustanovu donesena je Odluka o okrupnjavanju, međutim do 12. prosinca 2025. godine još nije sklopljen sporazum o podmirenju poreznih obveza.

Za JU Dom zdravlja Zavidovići, sa dugom u prinudnoj naplati na dan 31.10.2025. 1.872.496,86 KM, nadležni sud je donio rješenje o odgodi izvršenja od 05.05.2025. godine, što znači da je ovršni postupak na snazi ​​do okončanja upravnog spora.

– Zaključno, prema informacijama Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine, četiri javnozdravstvene ustanove u postupcima prisilne naplate 12.12.2025. su u procesu konsolidacije prema Zakonu o okrupnjavanju i restrukturiranju javnih zdravstvenih ustanova u Federaciji BiH, dok za ostale još nisu donesene odluke o financijskoj konsolidaciji – priopćeno je iz Federalnog ministarstva financija.

Istaknuto je da je za Dom zdravlja Zavidovići na snazi ​​obustava postupka prinudne naplate do rješavanja upravnog spora, s obzirom da je pribavljeno rješenje nadležnog suda o odgodi izvršenja do rješavanja upravnog spora.

– Od svih navedenih poreznih dužnika sporazum o plaćanju poreznog duga u mjesečnim obrocima 12.12.2025. ima samo Opća bolnica Konjic, dok su neke ostale podnijele zahtjeve za sklapanje sporazuma.

Svi računi domova zdravlja u Livnu, Tomislavgradu, Kupresu, Glamoču i Drvaru te Kantonalne bolnice Livno u blokadi su od 12. studenoga zbog nešto više od 10 milijuna KM duga za poreze i doprinose. BHRT.

Nadležno kantonalno ministarstvo zahtijeva od Porezne uprave Federacije BiH da hitno obustavi sve postupke prisilne naplate i deblokira transakcijske račune zdravstvenih ustanova i vrati, kako navode, oduzeta novčana sredstva.

Blokada računa Kantonalne bolnice Livno i svih domova zdravlja uvedena je zbog dugovanja od 1994. do 2008. godine, a iz bolnice navode da posljednje tri godine uredno izmiruju sve poreze i doprinose te su uspjeli smanjiti dug za blizu milijun i pol KM.

Naglašavaju da su u ovakvoj situaciji samo zdravstvene ustanove Livonskog kantona, dok ostale ustanove širom Federacije BiH godinama gomilaju dugove, ne rješavaju ih, niti su u blokadi. Zbog blokade trpe pacijenti koji su zakinuti za zdravstvene usluge.

– Uskoro će nam biti izdana registracija hitne pomoći, nećemo se moći registrirati i time ugrožavamo ono najvažnije, a to je hitna medicinska pomoć koja mora biti dostupna svakom stanovniku, kako općine Tomislavgrad tako i cijele županije – kaže Ivanka Živković, ravnateljica Doma zdravlja Tomislavgrad i dodaje:

– Situacija je takva, što se tiče samih lijekova, nabave svih resursa, stvarno smo sve iscrpili, i dobru volju i dobavljače da nam to isporuče bez plaćanja…, a o plaćama radnika da i ne govorimo, s obzirom da znamo da je dvanaesti mjesec, ide Božić – upozorava Irena Periša, ravnateljica livanjske bolnice.

Iz Ministarstva navode da su započeli pregovore s višim razinama vlasti te ističu da su naslijedili problem duga iz 2008. i 2009. godine te da ga nitko od njih nije prouzročio niti za njega odgovara. Kažu, naći će rješenje, ali ne mogu dok su računi u blokadi.

– Preuzimamo odgovornost, tražimo rješenja, nalazimo rješenja, dodatno financiramo zdravstvene ustanove upravo kako bi se mogle, što se tiče tekućeg poslovanja, ne zaduživati ​​i dijelom podmirivati ​​one obveze koje su ostale iz tog razdoblja – kaže Dijana Novković-Pećanac, ministrica rada, zdravstva, socijalne zaštite i prognanika Livonskog kantona.

Unatoč Zaključku Vlade Federacije od 5. prosinca, kojim se zahtijeva deblokada računa, zbog naslijeđenih dugova iz razdoblja do 2008. godine, računi još nisu deblokirani.

Ove ustanove i resorno ministarstvo upozoravaju na ionako tešku situaciju u kojoj se nalaze, te da zbog novonastale situacije neće biti u mogućnosti pružati zdravstvene usluge.