Obustava integralne proizvodnje, kao i problemi u poslovanju Nove Željezare Zenica, imat će lančane posljedice osim na privredni sektor, a sasvim je izvjesno da će to osjetiti i građani Zenice kroz grijanje.

I naredna sezona grijanja donosi neizvjesnost za građane, pa bi, ukoliko se toplinska energija isporučuje iz Toplane Zenica, moglo doći do poskupljenja. Svjesni da postojeći sustav ne donosi sigurnost za budućnost, gradske vlasti sada traže nova rješenja.

Puštanje u rad Toplane Zenica trebalo bi dugoročno riješiti pitanje grijanja grada. Obustavom integralne proizvodnje doveden je u pitanje i njegov rad, koji je projektiran da prvenstveno koristi plinove iz industrijskih procesa Željezare Zenica, piše FTV.

– Prestankom rada Visoke peći, Nova Željezara Zenica više nema tehnološku mogućnost snabdijevanja visokim pećnim plinom.

U slučaju stečajnog postupka svi važeći ugovori bi bili raskinuti, te samim tim Nova Željezara ne bi imala ni zakonsku ni ugovornu obvezu da osigura alternativne izvore energije za rad Toplane – priopćeno je iz Nove Željezare Zenica.

S obzirom na to da sezona grijanja počinje u listopadu, vrijeme za pronalaženje novog rješenja je izuzetno kratko pa bi alternativa trebao biti prirodni plin.

– Jeste skuplje, ali Gradska uprava je postigla istu cijenu kao Sarajevo i Toplane – ali grijanja će biti – zaključio je gradonačelnik Zenice Fuad Kasumović.

I u proteklom razdoblju građani su se žalili na kvalitetu i kontinuiranost grijanja. Trenutna situacija, pogotovo ako dođe do poskupljenja za krajnje korisnike, je zabrinjavajuća.

Prvi korak u rješavanju problema je usvojeni projektni zadatak za izradu Studije rekonstrukcije i modernizacije sustava daljinskog grijanja grada Zenice, koji je izradila stručna radna grupa. Ali taj proces traje najmanje godinu dana.

– Gradsko vijeće će biti dužno raspisati međunarodni javni poziv za odabir potencijalne institucije ili kuće koja će izraditi studiju za modernizaciju daljinskog grijanja za grad Zenicu.

Nakon odabira ponuđača ide se na reviziju studije, a zatim se ide u faznu izradu projektnih zadataka – pojasnio je koordinator Ekspertne radne skupine Jusuf Duraković.

Dok se ne nađe dugoročno rješenje, unatoč obećanjima gradskih vlasti, ostaje dvojba hoće li sustav centralnog grijanja sljedeće zime funkcionirati i po kojoj cijeni ili će građani biti prisiljeni prijeći na alternativne izvore grijanja stambenih prostora.

Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine održao je hitnu sjednicu o poduzimanju mjera i aktivnosti iz nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine u cilju zaštite domaće proizvodnje, odnosno uvođenja privremene zaštitne mjere pri uvozu čelika i proizvoda od čelika.

Usvojen je samo zaključak kojim se zadužuje Vijeće ministara BiH, koje je ranije odbilo uvođenje carina od 30 posto na uvoz čelika kao privremenu zaštitnu mjeru, da u roku od 30 dana razmotri stanje u industriji čelika i u koordinaciji s entitetskim vladama hitno izradi mjere iz svoje nadležnosti kako bi se očuvala proizvodnja i prerada čelika i tisuće radnih mjesta u toj industriji.

Hitnu sjednicu Zastupničkog doma s ovom točkom dnevnog reda zatražio je Klub zastupnika SDA, ali je prije mjesec dana izgubio funkciju hitnosti, na što se osvrnuo zastupnik SDA Nermin Mandra, ističući da se Bosna i Hercegovina posljednjih mjeseci suočava s jednim od najtežih ekonomskih izazova.

– Ponašanje institucija na razini BiH, prije svega rukovodstva Parlamenta BiH i Vijeća ministara BiH, ostavlja dojam institucionalne tromosti, političke nezainteresiranosti i ozbiljnog nerazumijevanja dubine problema. O tome svjedoči i današnja odsutnost resornog ministra (Staše Košarca, op.a.) i cijelog sastava Vijeća ministara, osim zamjenika koji je tu iz ministarstva koje nije nadležno za ovo pitanje. Klub je prije gotovo mjesec dana zatražio hitnu sjednicu posvećenu stanju Nove željezare Zenica, a zakazana je za danas kada su se ključni negativni odnosi već dogodili – kazao je Mandra.

Naveo je da obustava proizvodnje čelika u ovoj kompaniji nadilazi posljedice jedne kompanije i direktno pogađa rudnike, željeznice, male i srednje dobavljače i ukupnu ekonomsku dinamiku FBiH i države u cjelini.

– Godinama se priča o digitalizaciji, modernizaciji, europskim integracijama, a zanemaruje se činjenica da niti jedno gospodarstvo ne može opstati bez jake proizvodne baze. Odgođene sjednice, proceduralne psovke ostat će kao simbol vremena u kojem su spavale institucije dok se gasila velika ekonomska peć BiH – dodao je Mandra.

Podsjetio je da je Vlada FBiH utvrdila Prijedlog zakona o postupku izvanredne uprave u Novoj Željezari Zenica, čija je suština uvođenje izvanredne uprave pod kontrolom države i suda kako bi se spriječio nekontrolirani stečaj i prekid proizvodnje, ali da FBiH ima ograničen djelokrug jer ne kontrolira carinsku politiku, pa je potrebno da se država uključi kroz carinsku i trgovinsku zaštitu, odnosno aktiviranje i korekciju. zaštitne mjere za čelik.

Zastupnik stranke Naprijed Šemsudin Mehmedović osvrnuo se u raspravi na privatizaciju Željezare Zenica (sada Nova Željezara Zenica), te podsjetio da je prodaja Pavgordu, biznismena Gordana Pavlovića iz Foče, posljednja. Pitao je zašto se ugovor ne prezentira javnosti, tko je u tome sudjelovao, koje su obveze novog vlasnika i nastoje li ispraviti greške u izbornoj godini.

– Preuzimanje 92 posto Željezare od Pavgorda od strane Energoinvesta nije prošlo, pa se nastoji donijeti zakon po uzoru na lex agrokor. Imamo li vremena čekati – dodao je Mehmedović i podsjetio da je Željezaru prvo kupio Mittal, i to 51 posto, kada su obećane nove investicije kojih nije bilo, prodao ih je i Kuvakjtski fond, pa su se suzili na 92 ​​posto vlasništva koje je Arcelor Mittal prodao Pavgordu “ostavljajući pustoš iza sebe”, a Pavgord gasi integralnu proizvodnju čelika.

– Zašto je Pavgord kupovao kada se znalo da je Mittal u dugovima. Tko stoji iza toga, nemamo odgovore. Uvođenje zaštitnih carina od 30 posto nije prošlo u Vijeću ministara jer HDZ štiti uvozničke lobije – ustvrdio je Mehmedović.

Zastupnik HDZ-a Predrag Kožul također se vratio u prošlost “u vrijeme strateških privatizacija”, te rekao da je Kuvajt prodao za nula para i Indiju, te da je “Kuvajt prodao svoj dio vlasništva za pristojan novac” i “zatvorili smo puni krug od Kuvajta i Indije do Zvornika”.

– Pitanje je jesmo li razmišljali strateški – rekao je Kožul.

Smatra da je bezuvjetna zaštitna carina neadekvatna mjera, pa je naveo podatke iz 2025. godine prema kojima je izvoz željeza tri puta veći od uvoza, a bezuvjetna zaštitna mjera opteretila bi potencijalni uvoz, te bi obogatila zalihe u Željezari, a ne proizvodnju.

– Što bi postigli? One bi poskupile proizvode od željeza u BiH i onemogućile izvoz onima koji ih prerađuju – rekao je Kožul, dodavši da su mjere u okruženju, za razliku od onih koje se predlažu u BiH, vezane za kvote i stupaju na snagu kada se kvote ispune.

Za zakon koji je predložila Vlada FBiH kazao je da je hrabar, ali skup.

Zapanjujuće je da za sutra najavljena obustava proizvodnje čelika u Zenici ne izaziva nikakve reakcije Vijeća ministara i Vlade Federacije BiH. Tisuće radnika ostaju bez posla, Federacija BiH je bez strateškog proizvoda, ugroženo je poslovanje željeznica i niza drugih poduzeća i sektora, gubici će se mjeriti milijardama KM, ali sve se to događa uz bolove aktualne vlasti, priopćeno je danas iz SDA.

– Nije bilo reakcija ni prilikom gašenja lukavačke Koksare, još jedne strateške tvrtke. Također se šuti o golemim problemima namjenske industrije. Od početka se pokušavao stvoriti privid napretka, uspješnog poslovanja, ali informacije koje stižu u posljednje vrijeme jasno pokazuju da je i ovu industriju trojka u Federaciji dovela u nezavidan položaj. Indolentan odnos vlasti, posebno Trojke, prema gašenju Koksare u Lukavcu i Nove Željezare u Zenici, te uništavanju namjenske industrije u trenutku kada je trebalo imati najviše posla, slabi ne samo ekonomske, već i obrambene kapacitete Bosne i Hercegovine.

Sve ovo budi sumnju da se ne radi samo o neznanju i nekompetentnosti kadrova Trojke, već o svjesnom suučesništvu u projektu kojim se Federacija, odnosno Bosna i Hercegovina želi ostaviti bez strateških sirovina i s oslabljenom namjenskom industrijom u vremenu sve izraženijih sigurnosnih rizika – stoji u priopćenju.

Premijer Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) Nezir Pivić reagirao je na današnji skup 14 političkih stranaka u Zenici koje su potpisale sporazum o zajedničkom kandidatu za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denisu Bećiroviću, oštro kritizirajući ovaj politički skup.

– Današnje okupljanje 14 stranaka u Zenici radi iskazivanja podrške Denisu Bećiroviću je vrhunac ljudskog i političkog licemjerja. Jesu li uopće razgovarali o Željezari Zenica i 11.000 radnih mjesta koja su direktno ili neizravno vezana za ovu kompaniju? naravno da nije! – napisao je Pivić.

Dodao je kako je “žalosno što je sudbina proizvodnje čelika u rukama ovih stranaka koje čine vlast na razini FBiH i države BiH”.

– Ni Vlada FBiH, koja je suvlasnik željezare, ni Vijeće ministara BiH nisu učinili ništa ne samo da se sačuva 11.000 radnih mjesta, već i da se očuva strateška proizvodnja čelika, koja je jedan od pokretača gospodarstva FBiH i BiH.

Svaka od ovih stranaka je razlog da se ne podrži bezlični Bećirović! – rekao je premijer Pivić.