Središnje izborno povjerenstvo (SIP) Bosne i Hercegovine prvi će put javno objaviti listu kandidata za predsjednika i zamjenike predsjednika biračkih odbora, najavio je član SIP-a Željko Bakalar.

Ovu listu usvojio je CIK na današnjoj sjednici i na njoj se nalazi 11.998 imena.

– Popis će biti objavljen putem web stranice i javno dostupan. Pozivam sve koji imaju primjedbe imena koja znaju u svojim lokalnim sredinama, tvrdnje da su osobe koje su kandidati povezane s političkim strankama, što je nezakonito, da takve informacije dostave u ovom roku, a ne dan-dva prije izbora kada je nemoguće sve provjeriti i zamijeniti u tako kratkom roku. Ovo je prvi put da ćemo se javno oglasiti, sukladno mišljenju Agencije za zaštitu osobnih podataka – rekao je Bakalar.

Kako je priopćeno nakon sjednice, SIP će, u dogovoru s lokalnim izbornim povjerenstvima, nakon edukacije, ovjere i ocjene, imenovati i odrediti dežurstva i biračko mjesto uspješnih kandidata za Opće izbore u Bosni i Hercegovini, zakazane za 4. listopada.

Rok za podnošenje prijava za izbor člana Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine (CIKBH) je istekao, a nije poznato postoji li komisija koja će provesti proceduru.

Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine donio je 22. siječnja odluku o raspisivanju ovog natječaja. Natječaj je CIK objavio na svojim stranicama 5. veljače, a rok za podnošenje prijava je 15 dana. U natječaju je naznačeno da će Povjerenstvo za izbor i imenovanje Zastrupničkog doma najkasnije u roku od 30 dana od dana isteka roka za prijavu obaviti razgovor s kandidatima i sastaviti rang listu.

Članovi ovog povjerenstva predloženi su prije tri godine, ali ono nije konstituirano.

Zamjenik predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamenta BiH Denis Zvizdić na sjednici 22. siječnja pozvao je na konsultacije tajnika u pauzi sjednice upravo kako bi se riješilo pitanje povjerenstva.

– Povjerenstvo za izbor i imenovanje, sukladno posljednjim izmjenama i dopunama Izbornog zakona visokog predstavnika, stalno je radno tijelo Zastupničkog doma. Nismo ga usvojili i nismo ga ugradili u Poslovnik i nemamo valjan sastav tog povjerenstva, a povjerenstvo je zaduženo da promptno provede ovaj natječaj u roku od 30 dana, da se kasnije ne postavljaju pitanja zašto povjerenstvo koje ne postoji nije provelo taj natječaj, idemo obaviti konzultacije da oni donesu neki zaključak i da napravimo raspored kako doći do povjerenstva, do natječaja i rokove – kazao je tada Zvizdić.

Je li došlo do komisije, odnosno imamo li komisiju i kakav je njen sastav, pitanja su koja smo u srijedu uputili Zvizdiću. Još uvijek čekamo odgovor.

Ono što je poznato jeste da su 2023. godine SIP, Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće (VSTV) Bosne i Hercegovine i Administrativna komisija Parlamenta BiH predložili svaki svoje članove u Komisiju za izbor člana SIP-a iz reda ostalih zbog isteka mandata Ireni Hadžiabdić.

– Već gotovo tri godine imamo prijedloge nadležnih za članove povjerenstva. Ne znam zašto nije konstituirano, s obzirom da se ovo povjerenstvo prema Izbornom zakonu tretira kao stalno povjerenstvo Zastupničkog doma.

Imaju mišljenja pojedinih članova Povjerenstva da treba ponoviti proceduru imenovanja članova, imajući u vidu izmjene Izbornog zakona koje su stupile na snagu nakon imenovanja članova Povjerenstva (travanj 2024. godine), iako te izmjene nisu promijenile način izbora – kazao je Šerif Špago, predsjedavajući Kluba zastupnika SDA u Zastupničkom domu Parlamenta BiH.

Istakao je da Izborni zakon BiH također dopušta mogućnost da Zastupnički dom bira člana SIP-a s liste uspješnih kandidata bez komisije.

Ne zna što se dogodilo na savjetovanju koje je Zvizdić pozvao 22. siječnja ove godine.

Administrativno povjerenstvo Parlamenta BiH je u prosincu prošle godine izvijestilo Zastupnički dom da nema smetnji za formiranje i uspostavu povjerenstva za izbor i imenovanje jednog člana SIP-a, s obzirom na to da Parlament BiH nije zaprimio nikakvu informaciju o promjenama članova.

Članovi kolegija Zastupničkog doma Nebojša Radmanović (SNSD, iz reda Srba), Denis Zvizdić (NiP, iz reda Bošnjaka) i Marinko Čavara (HDZ, iz reda Hrvata) u tu su komisiju prije tri godine predloženi. Radmanović je u međuvremenu smijenjen s mjesta člana kolegija ovog doma. Iz VSTV-a u komisiju su predloženi Saša Sarajlić iz reda Srba i Duška Bogojević iz reda ostalih, a iz SIP-a Željko Bakalar iz reda Hrvata i Suad Arnautović iz reda Bošnjaka.

Bakalara smo pitali funkcionira li ovo povjerenstvo, postoji li i može li provesti proceduru izbora člana SIP-a na temelju natječaja raspisanog 5. veljače ove godine.

On je odgovorio da je to stvar Zastupničkog doma Parlamenta koji je donio odluku o raspisivanju natječaja, te da SIP nije sporan u svom postupanju na ovu temu.

Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto upozorila je na ozbiljne posljedice koje bi, prema njenim riječima, mogle nastati zbog blokade usvajanja financijskih dokumenata koji prethode usvajanju državnog proračuna. Kao ključni problem navela je činjenicu da je premijer Federacije BiH Nermin Nikšić odbio glasati za te dokumente, čime je, tvrdi, dovedeno u pitanje normalno funkcioniranje institucija na državnoj razini.

Krišto je istaknula kako se ne radi o tehničkom ili proceduralnom pitanju, već o potezu koji izravno utječe na stabilnost sustava i ispunjavanje zakonom definiranih obveza.

Time su izravno ugrožene ključne obveze institucija BiH, među kojima je planirano povećanje osnovice za obračun plaća zaposlenih u institucijama BiH, kao i osiguranje sredstava potrebnih za provedbu Općih izbora.

Povodom ovih upozorenja oglasio se Željko Bakalar, član Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, koji je pokušao umiriti javnost porukom da održavanje izbora nije upitno. Bakalar se oglasio putem X-a, gdje je istaknuo kako zakonski okvir omogućuje održavanje izbora i bez donesenog proračuna, piše Hayat.

– Općih izbora 2026. godine nedvojbeno će biti jer to zakon dopušta i bez proračuna. Opstrukcija politike (ne)vidljivim metodama ugrožava provođenje izbora izbornim tehnologijama na dan izbora 2026. godine, a CiK BiH nastavlja ulagati nadljudske, usamljene napore da sve bude spremno za 2026. godinu.

Njegova izjava otvorila je i niz drugih pitanja, poput uvjeta pod kojima će se izbori održati te koliki će teret biti na Središnjem izbornom povjerenstvu ako se nastave političke blokade. Ukupna situacija još je jednom ukazala na duboke političke podjele i prebacivanje odgovornosti unutar izvršne vlasti u BiH.