Željko Silađi razriješen je dužnosti ravnatelja Ureda Vlade Federacije Bosne i Hercegovine za zakonodavstvo i usklađenost s propisima Europske unije.

Odlukom Vlade Federacije BiH, Silađi je službeno razriješen dužnosti 10. lipnja ove godine.

Kako se navodi u rješenju objavljenom u Službenim novinama Federacije, Silađi se razrješuje dužnosti “zbog navršene punoljetnosti kao uvjeta za prestanak radnog odnosa u organu državne službe”.

Silađi je, kako je Faktor ranije pisao, uvjete za penziju stekao u siječnju 2024. godine, ali je unatoč tome nastavio obavljati dužnost ravnatelja Ureda.

Odluka o smjeni dolazi u trenutku kada se Silađijevo ime počelo povezivati ​​s nizom kontroverzi oko imenovanja u Federalnoj upravi civilne zaštite (FUCZ) i Međunarodnoj zračnoj luci Sarajevo, zbog čega je “zaradio” kaznenu prijavu koja je protiv njega podnesena POSKOK-u.

Protiv njega su radnici Međunarodne zračne luke Sarajevo u ožujku podnijeli kaznenu prijavu POSKOK-u jer je, prema prijavi, zlouporabio službeni položaj davanjem, kako tvrde podnositelji, pravno neutemeljenog mišljenja kojim je omogućio imenovanje osobe koja ne ispunjava statutom propisane uvjete za vršitelja dužnosti direktora Sarajevske zračne luke.

Riječ je o imenovanju Dine Selimovića za kojeg je konstatirano da ne ispunjava ključne uvjete Statuta Društva.

U prijavi se posebno ističe da Ured za zakonodavstvo nema ovlasti utvrđivati ​​ispunjavanje uvjeta za imenovanja u javnim poduzećima, već da je to isključiva odgovornost Nadzornog odbora i osnivača, sukladno zakonu i statutu.

Protiv njega je u svibnju podnijeta nova kaznena prijava, ovoga puta od strane službenika Federalne uprave civilne zaštite, a zbog davanja novog mišljenja u kojem je pozitivno odgovorio na pitanje Aldina Brašnjića, privremeno imenovanog ravnatelja Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ), može li obavljati dužnost “privremeno postavljenog ravnatelja” i je li to u skladu sa Zakonom.

Zakon kaže da je Ured za zakonodavstvo dužan davati mišljenje na zakone, a ne na radna mjesta državnih službenika, za taj dio je nadležna Administrativna komisija Vlade FBiH i Agencija za državnu službu FBiH, a Zakon o državnoj službi kaže da ne poznaje pojmove vd i “privremeno postavljeni direktor”.

U prijavi su detaljno prikazane okolnosti i dokumentirani slijed događaja koji, prema riječima prijavitelja, ukazuje na kontinuirano normativno i proceduralno prilagođavanje uvjeta jednom kandidatu kroz više međusobno povezanih postupaka.

Posebno je istaknuto da se ime Željka Silađija pojavljuje u gotovo svim ključnim fazama postupaka koji su prethodili imenovanju i kasnijem održavanju statusa Aldina Brašnjića, uključujući rad Administrativnog povjerenstva Vlade Federacije FBiH, davanje pozitivnih mišljenja na izmjene pravilnika o unutarnjem ustrojstvu, sudjelovanje u natječajnoj komisiji za izbor direktora, kao i kasnije davanje mišljenja kojima se pokušava opravdati nastavak statusa direktora. „privremeno imenovani ravnatelj“ i nakon poništenja natječajne procedure.

Nova kaznena prijava protiv Željka Silađija, ravnatelja Ureda za zakonodavstvo i usklađivanje s propisima Europske unije Vlade Federacije BiH, dodatno produbljuje aferu oko imenovanja u Federalnoj upravi civilne zaštite, a podnositelji tvrde da su nizom spornih mišljenja, izmjenama pravilnika i proceduralnim potezima institucija Federacije BiH, iskorištena kako bi se jednom kandidatu omogućilo da ostane na poziciji unatoč ozbiljne pravne izazove.

Nakon što je “zaradio” prijavu uposlenika JP Međunarodni aerodrom Sarajevo, o čemu je Faktor ranije pisao, Željko Silađi je dao novo mišljenje u kojem je pozitivno odgovorio na pitanje Aldina Brašnjića, privremeno imenovanog ravnatelja Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ), da li može obavljati poslove “privremeno postavljenog direktora” i da li je to u skladu sa Zakonom.

Zakon kaže da je Ured za zakonodavstvo dužan dati mišljenje na zakone, a ne na radna mjesta državnih službenika, za taj dio je nadležno Administrativno povjerenstvo Vlade FBiH i Agencija za državnu službu FBiH, a Zakon o državnoj službi kaže da ne poznaje pojmove vd i “privremeno postavljeni ravnatelj”.

Prijavu je na protokol POSKOK-a podnijela grupa djelatnika FUCZ-a 14. svibnja ove godine.

Prijava je podnesena zbog postojanja osnova sumnje da radnje koje je poduzeo stječu obilježja kaznenih djela propisanih Kaznenim zakonom Federacije Bosne i Hercegovine.

U prijavi su detaljno prikazane okolnosti i dokumentirani slijed događaja koji, prema riječima prijavitelja, ukazuje na kontinuirano normativno i proceduralno prilagođavanje uvjeta jednom kandidatu kroz više međusobno povezanih postupaka.

Posebno je istaknuto da se ime Željka Silađija pojavljuje u gotovo svim ključnim fazama postupaka koji su prethodili imenovanju i kasnijem održavanju statusa Aldina Brašnjića, uključujući rad Administrativnog povjerenstva Vlade Federacije FBiH, davanje pozitivnih mišljenja na izmjene pravilnika o unutarnjem ustrojstvu, sudjelovanje u natječajnoj komisiji za izbor direktora, kao i kasnije davanje mišljenja kojima se pokušava opravdati nastavak statusa direktora. „privremeno imenovani ravnatelj“ i nakon poništenja natječajne procedure.

Činjenicu da su u postupku natječaja izvršene izmjene pravilnika o unutarnjem ustrojstvu, gdje su izmijenjeni posebni uvjeti za mjesto direktora, što je Institucija ombudsmana za ljudska prava BiH ocijenila postupkom koji narušava pravnu sigurnost i ostavlja dojam netransparentnosti i mogućeg pogodovanja određenom kandidatu, smatraju.

Uz prijavu je dostavljena opsežna dokumentacija i to odluke Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, uredbe, odluke natječajne komisije, rezultati stručnog ispita, nalaz ombudsmana i mišljenje Ureda za zakonodavstvo od 21.04.2026. godina.

Očekuju od POSKOK-a da prekine agoniju u Federalnoj upravi civilne zaštite, te da hitno i nepristrano ispita zakonitost postupanja odgovornih osoba, utvrdi eventualno postojanje sukoba interesa i ispita je li koordiniranim institucionalnim djelovanjem činjeno dogovaranje s ciljem održavanja nezakonitog stanja u Federalnoj upravi civilne zaštite.

Hoće li Željko Siladji biti oslobođen optužbi odlaskom u zasluženu mirovinu, jer je uvjete ispunio još 17. siječnja 2024. ili će se istrage proširiti, ostaje za vidjeti u narednom razdoblju.

Ravnatelj Ureda za zakonodavstvo i usklađivanje s propisima Europske unije Vlade Federacije BiH, Željko Siladji, suočen je s teškim optužbama koje dovode u pitanje zakonitost njegova rada, ali i sam ostanak na toj dužnosti.

Prema anonimnim tvrdnjama djelatnika Ureda i dostupnim informacijama, kojima raspolaže Faktor, kao i neki zastupnici u Parlamentu Federacije BiH, Silađi je već 17. siječnja 2024. godine stekao zakonske uvjete za mirovinu, no unatoč tome i dalje nastavlja obavljati dužnost ravnatelja.

Navodi ukazuju da Silađi nije obavijestio nadležne institucije o ispunjavanju uvjeta za raskid radnog odnosa, čime je, kako se tvrdi, povrijedio svoje zakonske obveze.

Istodobno, njegovim ostankom na dužnosti proračun Federacije BiH navodno je oštećen za više od 40.000 KM.

Sugovornici iz Ureda tvrde da je riječ o svjesnom izbjegavanju odlaska u mirovinu, uz prešutnu podršku političkih struktura kojima je, kako navode, u interesu da Silađi ostane na funkciji zbog spremnosti davanja pozitivnih mišljenja na sporne Vladine odluke.

Jasmina Bišćević-Tokić (SDA), zastupnica u Parlamentu Federacije BiH, ističe za Faktor da je nekoliko puta tražila mišljenje i pitala zašto Silađi nije penzionisan.

– Ured za zakonodavstvo FBiH uputio je pozitivno mišljenje Nadzornom odboru Zračne luke da nema smetnji za imenovanje direktora Zračne luke Sarajevo, iako Nadzorni odbor to nije želio.

Ravnatelj Ureda Vlade Federacije BiH za zakonodavstvo i usklađivanje s propisima Europske unije, koliko ja imam informacije, a to su potvrdili i iz Agencije za državnu službu, trebao je odavno otići u mirovinu. Nermina Nikšića treba pitati zašto nije otišao, odnosno ne treba ga pitati, jer je svima jasno da je njegov politički interes ostaviti ga na ovoj poziciji – kaže Bišćević-Tokić.

Tvrdi da se u zakonodavnim strukturama često ističe važnost “pozitivnog razmišljanja” kao instrumenta za olakšavanje procesa i donošenja odluka.

– Međutim, u slučaju Sarajevske zračne luke i imenovanja njezinog upravljačkog tijela, ovaj termin dobiva bitno drugačije značenje.

Ravnatelj Ureda, koji nikada nije otišao u mirovinu, postao je simbol kontinuiteta koji se više temeljio na lojalnosti Vladi. Pozitivna mišljenja Ureda u praksi često služe kao opravdanje za politički motivirane odluke, čak i kada su praktično ili strateški diskutabilne. Takva “pozitivnost” postaje mehanizam za prikrivanje stvarne odgovornosti i podupiranje vladajućih interesa, a javnost ostaje uskraćena za transparentnu ocjenu važnih infrastrukturnih odluka – kaže Bišćević-Tokić.

Naglašava da su članovi Nadzornog odbora Aerodroma Sarajevo, pozivajući se na navedeno mišljenje Ureda za zakonodavstvo Federacije BiH, donijeli odluku o imenovanju Dine Selimovića za vršitelja dužnosti direktora, te je na taj način stvorena osnovana sumnja da je pravno mišljenje Ureda za zakonodavstvo poslužilo kao instrument za donošenje odluke koja je suprotna Statutu javnog poduzeća i načela zakonitosti.

– Ured za zakonodavstvo Federacije BiH, prema svojoj zakonskoj nadležnosti, daje mišljenja o usklađenosti propisa i akata s pravnim sustavom i zakonima, ali nije nadležan utvrđivati ​​da li određena osoba ispunjava statutom propisane uvjete za imenovanje u organe upravljanja javnih poduzeća.

Utvrđivanje ispunjavanja uvjeta za imenovanje direktora javnog poduzeća u nadležnosti je nadzornog odbora javnog poduzeća, odnosno osnivača, sukladno Zakonu o javnim poduzećima Federacije Bosne i Hercegovine i statutu poduzeća.

U ovom slučaju postoji osnovana sumnja da je Ured za zakonodavstvo Federacije BiH svjesno dao pravno neutemeljeno mišljenje kako bi omogućio donošenje odluke koja je suprotna statutu javnog poduzeća – zaključuje Bišćević-Tokić.

Zastupnik u Parlamentu Federacije BiH Mirza Čelik (DF) za Faktor ističe da su posebno zabrinjavajući navodi uposlenika Ureda koji tvrde da su bili izloženi pritiscima da promijene svoje profesionalno mišljenje.

– Prema njihovim riječima, u slučajevima kada bi stručne službe ocijenile da neki akt nije u skladu sa zakonima, Silađi bi tražio da se mišljenje promijeni i prilagodi tako da bude pozitivno.

Kao jedan od konkretnih primjera navodi se Mišljenje broj: 02-02/2-30-1007/24 od 14. studenoga 2024. godine koje se odnosi na Prijedlog uredbe o Uredu predsjednika Vlade i potpredsjednika Vlade i imenovanju predstojnika tih ureda. Zaposlenici tvrde da je ovo mišljenje sačinjeno unatoč pravnim nedostacima dokumenta – ističe Čelik.

Dodaje da dodatne dvojbe izaziva navodni sukob interesa.

– Prema tvrdnjama unutar Ureda, Silađi je sporno mišljenje dao i zbog osobnih veza, odnosno činjenice da je njegov posinak zaposlen u Uredu premijera, kao osoba od povjerenja predstojnika tog ureda. Takve okolnosti, ako se potvrde, mogle bi ukazivati ​​na ozbiljno kršenje etičkih i pravnih normi – zaključuje Čelik.

Sličan obrazac, kako stoji u dopisu uposlenika, koji je u posjedu Faktora, ali i pojedinih zastupnika, ponovio se iu slučaju imenovanja vd direktora JP Aerodrom Sarajevo.

Ured za zakonodavstvo FBiH dao je pozitivno mišljenje da nema prepreka za imenovanje, iako je dio Nadzornog odbora navodno imao rezerve.

Na temelju tog mišljenja Nadzorni odbor je donio odluku o imenovanju, čime se postavilo pitanje zakonitosti cijelog procesa.

U zakonodavnoj praksi mišljenja takvih institucija trebala bi predstavljati stručnu i nepristranu ocjenu poštivanja zakona. No, u ovom slučaju, kako tvrde izvori, pozitivna mišljenja Ureda sve više služe kao sredstvo legitimiranja političkih odluka.

Time se, upozoravaju, narušava načelo zakonitosti i transparentnosti, a javnost ostaje uskraćena za objektivnu pravnu ocjenu odluka koje imaju značajan utjecaj na javni sektor.

Iako je, kako tvrdi Bišćević-Tokić, informaciju o ispunjavanju uvjeta za mirovinu potvrdila i Agencija za državnu službu, Silađi i dalje ostaje na dužnosti.

Pitanje odgovornosti za takvo stanje, prema njegovom mišljenju, vodi izravno do vrha izvršne vlasti Federacije BiH.