<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:media="http://search.yahoo.com/mrss/"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>#zemlja &#8211; EX YU VIJESTI</title>
	<atom:link href="https://exyuvijesti.com/tag/zemlja/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://exyuvijesti.com</link>
	<description>nezavisni informativni portal</description>
	<lastBuildDate>Thu, 28 May 2026 05:34:34 +0000</lastBuildDate>
	<language>hr</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.1.2</generator>

<image>
	<url>https://exyuvijesti.com/wp-content/uploads/2021/09/cropped-rsz_1ex-yu-vijesti-logo-text_1-1-32x32.png</url>
	<title>#zemlja &#8211; EX YU VIJESTI</title>
	<link>https://exyuvijesti.com</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Prosječne temperature na Zemlji: Ova i sljedeće četiri godine bit će najtoplije u povijesti</title>
		<link>https://exyuvijesti.com/prosjecne-temperature-na-zemlji-ova-i-sljedece-cetiri-godine-bit-ce-najtoplije-u-povijesti/</link>
					<comments>https://exyuvijesti.com/prosjecne-temperature-na-zemlji-ova-i-sljedece-cetiri-godine-bit-ce-najtoplije-u-povijesti/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[admin]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 28 May 2026 05:34:34 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[DIJASPORA]]></category>
		<category><![CDATA[#prosječne temperature]]></category>
		<category><![CDATA[#toplina]]></category>
		<category><![CDATA[#zemlja]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://exyuvijesti.com/prosjecne-temperature-na-zemlji-ova-i-sljedece-cetiri-godine-bit-ce-najtoplije-u-povijesti/</guid>

					<description><![CDATA[Ujedinjeni narodi upozorili su u četvrtak da će prosječne globalne temperature vjerojatno ostati na ili blizu rekordnih razina ove godine i sljedeće četiri godine nakon toga. Jedanaest najtoplijih pojedinačnih godina zabilježeno je od 2015., a Agencija UN-a za vrijeme i klimu rekla je da će se trend nastaviti, s novom najtoplijom godinom zabilježenom &#8220;vjerojatno&#8221; prije [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div class="ContentPhotos my-[20px] flex flex-col gap-[20px]">
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Ujedinjeni narodi upozorili su u četvrtak da će prosječne globalne temperature vjerojatno ostati na ili blizu rekordnih razina ove godine i sljedeće četiri godine nakon toga.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Jedanaest najtoplijih pojedinačnih godina zabilježeno je od 2015., a Agencija UN-a za vrijeme i klimu rekla je da će se trend nastaviti, s novom najtoplijom godinom zabilježenom &#8220;vjerojatno&#8221; prije 2031.</div>
</div>
<div id="v2-intext-01" class="mx-auto "></div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Postoji 75-postotna vjerojatnost da će petogodišnja prosječna temperatura od 2026. do 2030. prijeći ključni prag od 1,5 stupnjeva Celzijusa iznad predindustrijskog prosjeka od 1850. do 1900., objavila je Svjetska meteorološka organizacija (WMO).</div>
</div>
<div></div>
<div id="v2-out-of-page" class="mx-auto "></div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Prognoza WMO-a dolazi dok zapadna Europa vreli pod &#8220;toplinskom kupolom&#8221; toplog zraka, rušeći svibanjske temperaturne rekorde u Britaniji i Francuskoj.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">&#8211; Prosječna globalna temperatura vjerojatno će ostati na ili blizu rekordnih razina sljedećih pet godina &#8211; objavila je agencija.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">&#8220;Vjerojatno je (86 posto šanse) da će godina između 2026. i 2030. nadmašiti 2024. kao najtopliju godinu zabilježenu&#8221;, navodi se.</div>
</div>
</div>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://exyuvijesti.com/prosjecne-temperature-na-zemlji-ova-i-sljedece-cetiri-godine-bit-ce-najtoplije-u-povijesti/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
		<media:content url="https://cdn.faktor.ba/604174/conversions/toplotni-talas-grad-vrucina-webp.webp" medium="image"></media:content>
	</item>
		<item>
		<title>Najnoviji NASA-in teleskop možda je otkrio porijeklo vode i života na Zemlji</title>
		<link>https://exyuvijesti.com/najnoviji-nasa-in-teleskop-mozda-je-otkrio-porijeklo-vode-i-zivota-na-zemlji/</link>
					<comments>https://exyuvijesti.com/najnoviji-nasa-in-teleskop-mozda-je-otkrio-porijeklo-vode-i-zivota-na-zemlji/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[admin]]></dc:creator>
		<pubDate>Sat, 18 Apr 2026 04:45:32 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[ZANIMLJIVOSTI]]></category>
		<category><![CDATA[#međuzvjezdani ledenjaci]]></category>
		<category><![CDATA[#NASA]]></category>
		<category><![CDATA[#zemlja]]></category>
		<category><![CDATA[voda]]></category>
		<category><![CDATA[život]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://exyuvijesti.com/najnoviji-nasa-in-teleskop-mozda-je-otkrio-porijeklo-vode-i-zivota-na-zemlji/</guid>

					<description><![CDATA[NASA je otkrila ogromne međuzvjezdane ledenjake skrivene u svemiru, odnosno mase leda veličine cijelih zvjezdanih sustava koje lebde svemirom. Ovi zamrznuti rezervoari protežu se stotinama svjetlosnih godina i mnogo su veći od svega na Zemlji. Ovo otkriće dolazi zahvaljujući NASA-inom teleskopu SPHEREx, koji mapira cijelo nebo u infracrvenom spektru i može otkriti kemijske oznake leda [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div class="ContentPhotos my-[20px] flex flex-col gap-[20px]">
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">NASA je otkrila ogromne međuzvjezdane ledenjake skrivene u svemiru, odnosno mase leda veličine cijelih zvjezdanih sustava koje lebde svemirom. Ovi zamrznuti rezervoari protežu se stotinama svjetlosnih godina i mnogo su veći od svega na Zemlji.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Ovo otkriće dolazi zahvaljujući NASA-inom teleskopu SPHEREx, koji mapira cijelo nebo u infracrvenom spektru i može otkriti kemijske oznake leda u svemiru. Znanstvenici su pronašli ogromne neprekinute površine leda unutar takozvanih molekularnih oblaka, mjesta na kojima nastaju zvijezde i planeti.</div>
</div>
<div id="v2-intext-01" class="mx-auto "></div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">U tim su oblacima sitne čestice prašine prekrivene slojevima leda, uključujući vodu, ugljični dioksid i ugljični monoksid. Kada se sve to skupa sagleda, nastaju veliki ledeni kompleksi koji se ponašaju kao svemirski ledenjaci.</div>
</div>
<div></div>
<div id="v2-out-of-page" class="mx-auto "></div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Znanstvenici vjeruju da su ta područja zapravo glavni izvori vode u svemiru. S vremenom taj led ulazi u procese nastanka zvijezda, planeta i kometa, što znači da voda na Zemlji vjerojatno potječe upravo iz takvih oblaka.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Iako je led u svemiru otkriven i prije, ovo je istraživanje posebno jer po prvi put pokazuje njegovu rasprostranjenost u golemim razmjerima, kroz stotine svjetlosnih godina.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Misija SPHEREx upravo je počela prikupljati podatke, pa znanstvenici očekuju još otkrića koja bi mogla pomoći u razumijevanju kako nastaju planeti, pa čak i život u svemiru.</div>
</div>
</div>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://exyuvijesti.com/najnoviji-nasa-in-teleskop-mozda-je-otkrio-porijeklo-vode-i-zivota-na-zemlji/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
		<media:content url="https://cdn.faktor.ba/586334/conversions/nasa-medjuzvjezdani-gleceri-webp.webp" medium="image"></media:content>
	</item>
		<item>
		<title>Samo 13 zemalja u svijetu diše siguran zrak, među njima i tri europske zemlje</title>
		<link>https://exyuvijesti.com/samo-13-zemalja-u-svijetu-dise-siguran-zrak-medu-njima-i-tri-europske-zemlje/</link>
					<comments>https://exyuvijesti.com/samo-13-zemalja-u-svijetu-dise-siguran-zrak-medu-njima-i-tri-europske-zemlje/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[admin]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 24 Mar 2026 07:15:13 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[DIJASPORA]]></category>
		<category><![CDATA[#IQAir]]></category>
		<category><![CDATA[#izvješće]]></category>
		<category><![CDATA[#zagađen zrak]]></category>
		<category><![CDATA[#zemlja]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://exyuvijesti.com/samo-13-zemalja-u-svijetu-dise-siguran-zrak-medu-njima-i-tri-europske-zemlje/</guid>

					<description><![CDATA[Samo 13 zemalja u svijetu udiše zrak koji se smatra sigurnim, a kvaliteta zraka se globalno pogoršava, uglavnom zbog klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem. Pokazalo je to novo Svjetsko izvješće o kvaliteti zraka za 2025. godinu koje je objavila švicarska tvrtka za praćenje onečišćenja IQAir nakon analize podataka iz 9446 gradova u 143 zemlje i [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div class="ContentPhotos my-[20px] flex flex-col gap-[20px]">
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Samo 13 zemalja u svijetu udiše zrak koji se smatra sigurnim, a kvaliteta zraka se globalno pogoršava, uglavnom zbog klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Pokazalo je to novo Svjetsko izvješće o kvaliteti zraka za 2025. godinu koje je objavila švicarska tvrtka za praćenje onečišćenja IQAir nakon analize podataka iz 9446 gradova u 143 zemlje i teritorija. <a href="https://www.euronews.com/2026/03/24/only-13-countries-in-the-world-breathe-safe-air-three-of-them-are-in-europe"></a><strong><a href="https://www.euronews.com/2026/03/24/only-13-countries-in-the-world-breathe-safe-air-three-of-them-are-in-europe">Euronews</a>.</strong></div>
</div>
<div id="v2-intext-01" class="mx-auto "></div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Izvješće je pokazalo da se kvaliteta zraka globalno pogoršava, pri čemu samo 14 posto svjetskih gradova ima zrak koji je siguran za disanje, što je pad u odnosu na 17 posto prethodne godine.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Glavni uzroci su klimatske promjene izazvane čovjekom, posebice dim od šumskih požara, pješčanih oluja i drugih ekstremnih vremenskih uvjeta potaknutih izgaranjem fosilnih goriva.</div>
</div>
<div id="v2-out-of-page" class="mx-auto "></div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Prošla, 2025. godina bila je rekordna po šumskim požarima u Europskoj uniji, koji su uništili farme, šume i domove, a ekstremni vremenski uvjeti prouzročili su najmanje 43 milijarde eura ekonomskih gubitaka diljem kontinenta.</div>
</div>
<div></div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) postavlja sigurne granice za čestice PM2,5 zbog zdravstvenih rizika. Riječ je o česticama manjim od 2,5 mikrometra koje mogu prodrijeti duboko u pluća i ući u krvotok, a povezuju se s bolestima dišnog i kardiovaskularnog sustava te dugotrajnim bolestima poput raka.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">U Europi samo Andora, Estonija i Island ispunjavaju godišnju smjernicu Svjetske zdravstvene organizacije za PM2,5 čestice, koja iznosi pet mikrograma po kubnom metru (µg/m³).</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">One su među samo 13 zemalja i teritorija u svijetu koje su unutar sigurnih granica, a ostale su Australija, Barbados, Bermuda, Francuska Polinezija, Grenada, Nova Kaledonija, Panama, Portoriko, Réunion i Američki Djevičanski Otoci.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">To znači da 130 od 143 obuhvaćene zemlje, ili 91 posto, ne ispunjava sigurnosne smjernice.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Pet najzagađenijih zemalja na svijetu su Pakistan (67,3 µg/m³), Bangladeš (66,1 µg/m³), Tadžikistan (57,3 µg/m³), Čad (53,6 µg/m³) i Demokratska Republika Kongo (50,2 µg/m³). Svi 25 najzagađenijih gradova na svijetu nalaze se u Indiji, Pakistanu i Kini.</div>
</div>
<div></div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Nezavidno prvo mjesto zauzima Loni u sjevernoj indijskoj državi Uttar Pradesh s prosječnom godišnjom koncentracijom čestica PM2.5 od 112,5 µg/m³, što je više od 22 puta više od preporuke WHO-a. S druge strane, najmanje zagađeno mjesto na listi je Nieuwoudtville u Južnoj Africi.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Tijekom 2025. godine 23 zemlje u Europi zabilježile su porast prosječne godišnje koncentracije PM2,5 čestica, dok je njih 18 zabilježilo pad. Onečišćenje je poraslo za više od 30 posto u Švicarskoj i Grčkoj zbog dima od šumskih požara iz Sjeverne Amerike i saharske prašine iz Afrike.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Prošlog četvrtka (19. ožujka), služba Europske unije za praćenje atmosfere Copernicus (CAMS) upozorila je na visoke razine onečišćenja u Europi, potaknute sezonskim emisijama amonijaka iz poljoprivrednih gnojiva, rastućim koncentracijama peludi i stabilnim vremenskim uvjetima.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Copernicus je dodao da pozadinsko onečišćenje izgaranjem fosilnih goriva, posebno u dijelovima istočne Europe i na Balkanu, također dosljedno pridonosi lošoj kvaliteti zraka.</div>
</div>
</div>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://exyuvijesti.com/samo-13-zemalja-u-svijetu-dise-siguran-zrak-medu-njima-i-tri-europske-zemlje/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
		<media:content url="https://cdn.faktor.ba/574473/conversions/Sarajevo-zaga%C4%91en-zrak5-webp.webp" medium="image"></media:content>
	</item>
		<item>
		<title>Danas treće džemre &#8220;udara&#8221; u zemlju, šta to znači po narodnom vjerovanju</title>
		<link>https://exyuvijesti.com/danas-trece-dzemre-udara-u-zemlju-sta-to-znaci-po-narodnom-vjerovanju/</link>
					<comments>https://exyuvijesti.com/danas-trece-dzemre-udara-u-zemlju-sta-to-znaci-po-narodnom-vjerovanju/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[admin]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 05 Mar 2026 10:54:52 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[ZANIMLJIVOSTI]]></category>
		<category><![CDATA[#Treći pekmezi]]></category>
		<category><![CDATA[#zemlja]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://exyuvijesti.com/danas-trece-dzemre-udara-u-zemlju-sta-to-znaci-po-narodnom-vjerovanju/</guid>

					<description><![CDATA[Prema narodnom vjerovanju danas će “udariti” treći džemat. Treće djemre &#8220;udara&#8221; u zemlju svakog 5. marta, nakon čega bi se zemlja trebala otopiti, što znači da se priroda potpuno probudila. Ovaj trenutak simbolizira kraj hladnog razdoblja i početak proljetnog ciklusa u prirodi. Prema narodnom vjerovanju, to je trenutak kada možete započeti poljoprivredne radove, sjesti na [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div class="ContentPhotos my-[20px] flex flex-col gap-[20px]">
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Prema narodnom vjerovanju danas će “udariti” treći džemat.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Treće djemre &#8220;udara&#8221; u zemlju svakog 5. marta, nakon čega bi se zemlja trebala otopiti, što znači da se priroda potpuno probudila.</div>
</div>
<div id="v2-intext-01" class="mx-auto "></div>
<div id="protag-before_content"></div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Ovaj trenutak simbolizira kraj hladnog razdoblja i početak proljetnog ciklusa u prirodi.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Prema narodnom vjerovanju, to je trenutak kada možete započeti poljoprivredne radove, sjesti na zemlju ili boraviti vani bez straha od mraza.</div>
</div>
<div id="v2-out-of-page" class="mx-auto "></div>
<div id="protag-in_content"></div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Cemre je turska riječ i znači zračni val ili strujanje zraka koje dovodi do postupnog popuštanja mraza i hladnoće u rano proljeće.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Podsjetimo, prva je raketa u zrak &#8220;udarila&#8221; 19. veljače, a druga u vodu 26. veljače.</div>
</div>
</div>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://exyuvijesti.com/danas-trece-dzemre-udara-u-zemlju-sta-to-znaci-po-narodnom-vjerovanju/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
		<media:content url="https://cdn.faktor.ba/566577/conversions/prolje%C4%87e5-webp.webp" medium="image"></media:content>
	</item>
		<item>
		<title>Ako asteroid udari u Mjesec 2032., Zemlja neće ostati bez posljedica &#8211; evo kakve bi mogle biti</title>
		<link>https://exyuvijesti.com/ako-asteroid-udari-u-mjesec-2032-zemlja-nece-ostati-bez-posljedica-evo-kakve-bi-mogle-biti/</link>
					<comments>https://exyuvijesti.com/ako-asteroid-udari-u-mjesec-2032-zemlja-nece-ostati-bez-posljedica-evo-kakve-bi-mogle-biti/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[admin]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 28 Jan 2026 12:30:50 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[ZANIMLJIVOSTI]]></category>
		<category><![CDATA[#asteroid]]></category>
		<category><![CDATA[#Mjesec]]></category>
		<category><![CDATA[#udarac]]></category>
		<category><![CDATA[#zemlja]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://exyuvijesti.com/ako-asteroid-udari-u-mjesec-2032-zemlja-nece-ostati-bez-posljedica-evo-kakve-bi-mogle-biti/</guid>

					<description><![CDATA[Mogući sudar asteroida s Mjesecom krajem 2032. mogao bi donijeti neviđene znanstvene podatke, svjetlosni spektakl na nebu i ozbiljnu prijetnju satelitskoj infrastrukturi u Zemljinoj orbiti. Svemir rijetko nudi unaprijed najavljen događaj, koji bi mogao imati posljedice i za Zemlju. To bi se moglo promijeniti u prosincu 2032., kada asteroid 2024 YR4 ima malu, ali mjerljivu [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div class="ContentPhotos my-[20px] flex flex-col gap-[20px]">
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Mogući sudar asteroida s Mjesecom krajem 2032. mogao bi donijeti neviđene znanstvene podatke, svjetlosni spektakl na nebu i ozbiljnu prijetnju satelitskoj infrastrukturi u Zemljinoj orbiti.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Svemir rijetko nudi unaprijed najavljen događaj, koji bi mogao imati posljedice i za Zemlju. To bi se moglo promijeniti u prosincu 2032., kada asteroid 2024 YR4 ima malu, ali mjerljivu vjerojatnost sudara s Mjesecom.</div>
</div>
<div id="v2-intext-01" class="mx-auto "></div>
<div id="protag-before_content"></div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Izračuni orbite pokazuju približno četiri posto vjerojatnosti da će taj asteroid udariti u Mjesec 22. prosinca 2032. Procjenjuje se da je asteroid širok oko šezdeset metara. Udar bi oslobodio energiju usporedivu s eksplozijom termonuklearnog oružja srednje snage i nadmašio bi najjači zabilježeni udar na Mjesec 2013. za šest redova veličine.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Novo istraživanje objavljeno na poslužitelju za pretisak arXiv razmatra koji bi se novi znanstveni uvidi mogli steći u slučaju takvog utjecaja. Praćenje događaja u stvarnom vremenu omogućilo bi prikupljanje empirijskih podataka o ekstremnim utjecajima koje računalni modeli ne mogu u potpunosti reproducirati. Moglo se izravno promatrati isparavanje stijena, stvaranje plazme i ponašanje materijala izbačenog u svemir.</div>
</div>
<div id="v2-out-of-page" class="mx-auto "></div>
<div id="protag-in_content"></div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Bljesak udara bio bi vidljiv iz područja Pacifika, gdje bi tada vladala noć. Danima nakon toga rastaljena masa bi se hladila na mjestu kratera. Infracrveni opservatoriji, uključujući svemirski teleskop James Webb, mogli bi pratiti ovaj proces i detaljno proučavati kako nastaju lunarni krateri.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Simulacije predviđaju krater promjera oko jednog kilometra i dubine između sto pedeset i dvjesto šezdeset metara, s bazenom rastaljenog kamena u središtu, promjera oko sto metara.</div>
</div>
<div>
<div class=" sm:text-[20px] text-[16px] font-firaSans400 leading-[30px] text-[#747474] flex items-start justify-between flex-wrap"></div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Usporedba tog kratera s postojećima pomogla bi u rekonstrukciji povijesti bombardiranja Mjeseca. Udar bi također izazvao globalni lunarni potres magnitude 5, najjači za koji se očekuje da će ikada biti zabilježen, nudeći rijedak uvid u unutrašnjost Mjeseca.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Izbačeni materijal bi također krenuo prema Zemlji. Do četiri stotine kilograma moglo bi preživjeti prolaz kroz Zemljinu atmosferu, stvarajući besplatnu &#8220;opširnu&#8221; misiju prikupljanja lunarnih uzoraka, unatoč intenzivnom zagrijavanju nakon ulaska u Zemljinu atmosferu. Na Božić 2032. broj meteora mogao bi dosegnuti vrhunac od gotovo dvadeset milijuna na sat. Na dijelu planeta koji prvi ulazi u tok krhotina s Mjeseca, često bi bio vidljiv golim okom, uključujući 100 do 400 vatrenih kugli na nebu na sat.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Padovi krhotina bili bi koncentrirani iznad Južne Amerike, Sjeverne Afrike i Arapskog poluotoka. Ozbiljnija prijetnja odnosi se na satelite u Zemljinoj orbiti, jer lančani sudari mogu izazvati takozvani &#8220;Kesslerov sindrom&#8221;, odnosno scenarij nekontroliranog razmnožavanja svemirskog otpada u Zemljinoj orbiti. Portal <a href="https://www.universetoday.com/articles/asteroid-2024-yr4-has-a-4-chance-of-hitting-the-moon-heres-why-thats-a-scientific-goldmine" target="_blank">Svemir danas</a> piše da svemirske agencije razmatraju misije skretanja asteroida i suočavaju se s teškim odlukama.</div>
</div>
</div>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://exyuvijesti.com/ako-asteroid-udari-u-mjesec-2032-zemlja-nece-ostati-bez-posljedica-evo-kakve-bi-mogle-biti/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
		<media:content url="https://cdn.faktor.ba/548763/conversions/mjesec-webp.webp" medium="image"></media:content>
	</item>
		<item>
		<title>3. siječnja Zemlja će biti najbliža Suncu, zbog čega će se činiti većom nego inače</title>
		<link>https://exyuvijesti.com/3-sijecnja-zemlja-ce-biti-najbliza-suncu-zbog-cega-ce-se-ciniti-vecom-nego-inace/</link>
					<comments>https://exyuvijesti.com/3-sijecnja-zemlja-ce-biti-najbliza-suncu-zbog-cega-ce-se-ciniti-vecom-nego-inace/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[admin]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 01 Jan 2026 18:13:26 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[ZANIMLJIVOSTI]]></category>
		<category><![CDATA[#Sunce]]></category>
		<category><![CDATA[#udaljenost]]></category>
		<category><![CDATA[#zemlja]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://exyuvijesti.com/3-sijecnja-zemlja-ce-biti-najbliza-suncu-zbog-cega-ce-se-ciniti-vecom-nego-inace/</guid>

					<description><![CDATA[Zemlja će dosegnuti svoju najbližu točku Suncu u subotu, 3. siječnja, zbog čega će promjer Sunca izgledati malo veći na profesionalnim fotografijama nego u srpnju, kada je udaljenost između njih bila najveća. Astronomi Moskovskog planetarija tvrde da će se razlika u udaljenosti između Zemlje i Sunca u siječnju i srpnju najbolje vidjeti na profesionalnim fotografijama. [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div class="ContentPhotos my-[20px] flex flex-col gap-[20px]">
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Zemlja će dosegnuti svoju najbližu točku Suncu u subotu, 3. siječnja, zbog čega će promjer Sunca izgledati malo veći na profesionalnim fotografijama nego u srpnju, kada je udaljenost između njih bila najveća.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Astronomi Moskovskog planetarija tvrde da će se razlika u udaljenosti između Zemlje i Sunca u siječnju i srpnju najbolje vidjeti na profesionalnim fotografijama.</div>
</div>
<div id="v2-intext-01" class="mx-auto "></div>
<div id="protag-before_content"></div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Iz Planetarija ističu da će 3. siječnja u 18.15 sati po srednjoeuropskom vremenu udaljenost Zemlje od Sunca iznositi 147.099.586,2593 kilometara, a najveći promjer Sunca sa Zemlje će biti vidljiv 32 minute i 35 sekundi.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Astronomi su upozorili da bi promatranje ili fotografiranje Sunca u tom razdoblju moglo značajno oštetiti vid ako se ne koriste odgovarajući zaštitni filtri.  </div>
</div>
<div id="v2-out-of-page" class="mx-auto "></div>
<div id="protag-in_content"></div>
</div>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://exyuvijesti.com/3-sijecnja-zemlja-ce-biti-najbliza-suncu-zbog-cega-ce-se-ciniti-vecom-nego-inace/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
		<media:content url="https://cdn.faktor.ba/540103/conversions/sunce-webp.webp" medium="image"></media:content>
	</item>
		<item>
		<title>Misteriozni objekt danas će biti najbliži Zemlji, astrofizičar s Harvarda izazvao žestoke reakcije: Budimo spremni&#8230;</title>
		<link>https://exyuvijesti.com/misteriozni-objekt-danas-ce-biti-najblizi-zemlji-astrofizicar-s-harvarda-izazvao-zestoke-reakcije-budimo-spremni/</link>
					<comments>https://exyuvijesti.com/misteriozni-objekt-danas-ce-biti-najblizi-zemlji-astrofizicar-s-harvarda-izazvao-zestoke-reakcije-budimo-spremni/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[admin]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 19 Dec 2025 13:53:36 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[ZANIMLJIVOSTI]]></category>
		<category><![CDATA[#Misteriozni predmet]]></category>
		<category><![CDATA[#profesor sa Harvarda]]></category>
		<category><![CDATA[#vanzemaljci]]></category>
		<category><![CDATA[#zemlja]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://exyuvijesti.com/misteriozni-objekt-danas-ce-biti-najblizi-zemlji-astrofizicar-s-harvarda-izazvao-zestoke-reakcije-budimo-spremni/</guid>

					<description><![CDATA[Misteriozni objekt, za koji je jedan znanstvenik kontroverzno tvrdio da bi zapravo mogao biti izvanzemaljski brod, u petak će se približiti Zemlji najbliže. Objekt poznat kao 3i/ATLAS proletjet će brzinom od približno 210.000 kilometara na sat na udaljenosti od gotovo 270 milijuna kilometara od Zemlje &#8211; otprilike dvostruko više od udaljenosti od Zemlje do Sunca. [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div class="ContentPhotos my-[20px] flex flex-col gap-[20px]">
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Misteriozni objekt, za koji je jedan znanstvenik kontroverzno tvrdio da bi zapravo mogao biti izvanzemaljski brod, u petak će se približiti Zemlji najbliže.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Objekt poznat kao 3i/ATLAS proletjet će brzinom od približno 210.000 kilometara na sat na udaljenosti od gotovo 270 milijuna kilometara od Zemlje &#8211; otprilike dvostruko više od udaljenosti od Zemlje do Sunca.</div>
</div>
<div id="v2-intext-01" class="mx-auto "></div>
<div id="protag-before_content"></div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Iako većina astronoma vjeruje da je riječ o kometu koji je došao izvan Sunčevog sustava, harvardski astrofizičar izazvao je žestoku raspravu nakon upozorenja da ne možemo biti potpuno sigurni da nije riječ o izvanzemaljskom brodu koji nam je došao u posjet.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Profesor Avi Loeb rekao je za<strong> <a href="https://news.sky.com/story/mysterious-space-object-3i-atlas-to-reach-its-closest-point-to-earth-13485336">Sky News</a> </strong>da čovječanstvo treba pripremiti za događaj zvan &#8220;crni labud&#8221; &#8211; krajnje nevjerojatan događaj koji bi, međutim, imao goleme posljedice da se stvarno dogodi.</div>
</div>
<div id="v2-out-of-page" class="mx-auto "></div>
<div id="protag-in_content"></div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">&#8211; Vanzemaljska tehnologija je potencijalna prijetnja jer kada idete na spoj na slijepo međuzvjezdanih razmjera, nikada ne možete biti sigurni radi li se o prijateljskom posjetitelju ili serijskom ubojici &#8211; rekao je Loeb i dodao:</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">– A kad su implikacije za cijelo društvo toliko velike, moramo uzeti u obzir i tako vrlo malo vjerojatan događaj i prikupiti što više podataka kako bismo bili sigurni u suprotno.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Profesor Loeb također je rekao da objekt ima neobičan rep koji bi mogao biti pokazatelj neke vrste pogona, nikal u njegovom plinskom oblaku mogao bi biti dokaz iskopavanja metala na njegovoj površini, a njegova putanja, usklađena s orbitama planeta u našem Sunčevom sustavu, malo je vjerojatna da bi bila slučajna.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">3i/ATLAS je prvi put opažen u srpnju kao udaljena svjetlosna točka.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Brzo se kretao Sunčevim sustavom i prošao Mars početkom listopada, zatim je nakratko nestao iza Sunca, a nakon približavanja Zemljinoj orbiti proletjet će pokraj Jupitera prije nego što ponovno nestane iz vidokruga.</div>
</div>
<div>
<div class="relative overflow-hidden w-full pt-[56.25%]">
<div class="youtubeEmbed">
<div class="youtube-embed" data-video_id="OcAedwt5hu0"><iframe title="3i/Atlas: Could the comet speeding by Earth be alien technology?" width="696" height="392" src="https://www.youtube.com/embed/OcAedwt5hu0?feature=oembed&#038;enablejsapi=1" frameborder="0" allow="accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share" referrerpolicy="strict-origin-when-cross-origin" allowfullscreen></iframe></div>
</div>
</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Američka, europska i kineska svemirska agencija usmjerile su kamere s desetak svemirskih letjelica prema objektu i kažu da nema sumnje da je njegovo podrijetlo potpuno prirodno.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">NASA-in Amit Kshatriya rekao je:</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">&#8211; Ovaj objekt je komet. Izgleda i ponaša se poput kometa. Svi dokazi upućuju na to da je to komet.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Znanstvenici procjenjuju da je komet star osam milijardi godina, dvostruko stariji od našeg Sunca i Sunčevog sustava, te da se zapravo radi o kozmičkom fosilu zaostalom od nastanka neke nepoznate zvijezde u galaksiji.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Profesor Chris Lintott, astronom sa Sveučilišta u Oxfordu, rekao je za Sky News da nema ničeg zlokobnog u vezi s objektom.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">&#8211; To su samo besmislice. To je kao da kažemo da bismo trebali razmotriti mogućnost da je mjesec napravljen od sira. &#8220;Možete razmotriti tu mogućnost ako želite, ali moje prvo pitanje je &#8211; zašto biste to pomislili&#8221;, rekao je.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Dodao je da se promjena boje i sjaja kometa može objasniti zagrijavanjem džepova leda i raznih materijala koje je pokupio na svom dugom međuzvjezdanom putovanju.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">&#8211; Ne postoji ništa o ovoj stvari što nismo vidjeli drugdje &#8211; rekao je.</div>
</div>
</div>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://exyuvijesti.com/misteriozni-objekt-danas-ce-biti-najblizi-zemlji-astrofizicar-s-harvarda-izazvao-zestoke-reakcije-budimo-spremni/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
		<media:content url="https://cdn.faktor.ba/534312/conversions/c6ed37f23788a688d9666ff89a44e973-webp.webp" medium="image"></media:content>
	</item>
	</channel>
</rss>
