Prema posljednjem izvještaju, žene u Bosni i Hercegovini žive 5,3 godine duže od muškaraca. Prema tim podacima, žene bi trebale doživjeti 81,1 godinu, a muškarci 74,6 godina.

Riječ je o projekciji očekivanog životnog vijeka, prema procjenama Ujedinjenih naroda, a podaci su objavljeni u publikaciji “Žene i muškarci u Bosni i Hercegovini” Agencije za statistiku BiH.

Prema podacima iznesenim u ovoj publikaciji, rodni jaz između žena i muškaraca iznosi 6,5 godina.

Iako se zbog uvjeta života dobna granica povećava iz godine u godinu, odnosno kao iu većini europskih zemalja, stanovništvo Bosne i Hercegovine umire sve kasnije.

No, zašto žene u BiH žive duže od muškaraca, pitali smo kardiologa dr. Jasmin Ćorović-Kuburović.

– Kao liječnica koja se svakodnevno bori za živote pacijenata često dobijem pitanje: “Doktorice, je li istina da su žene jednostavno jači spol kada je biologija u pitanju?”

Statistika je neumoljiva, žene u prosjeku žive pet do sedam godina duže. Kao kardiolog, moram naglasiti da ta prednost nije samo dar prirode, već spoj genetike, hormonske zaštite i, vrlo često, odgovornijeg odnosa prema vlastitom tijelu – kaže liječnica.

Ona također naglašava da žene imaju biološki “štit” koji muškarci nemaju. Ženska dugovječnost počinje na staničnoj razini. Dok muški organizam često funkcionira poput “trkaćeg auta”, snažnog, ali sklonog naglim kvarovima, ženski je organizam građen za izdržljivost.

– Osim toga, imamo i “policu hormonskog osiguranja”. Sve do menopauze žene uživaju u blagodatima estrogena. Ovaj hormon ne samo da je ključan za reprodukciju, on je ultimativni čuvar krvnih žila. Estrogen potiče elastičnost arterija i održava povoljnu ravnotežu kolesterola, izravno sprječavajući rano nakupljanje plaka (aterosklerozu). Muškarci nemaju tu zaštitu, zbog čega njihovo srce brže “stari”. Dodao bih i da imamo genetski “rezervni kotač”

Genetika je ženama podarila dva X kromosoma. Ako jedan nosi grešku ili predispoziciju za bolest, drugi često može preuzeti funkciju i nadoknaditi nedostatak. Muškarci sa svojim XY parom nemaju taj luksuz. Kod njih se genetske slabosti očituju izravnije i ranije – objašnjava dr. Ćorović-Kuburović.

Situacija u Bosni i Hercegovini je specifična i zabrinjavajuća. Naš mentalitet i stil života izravno potiču čimbenike rizika koji skraćuju životni vijek.

Više od 50% svih smrtnih slučajeva u Bosni i Hercegovini uzrokovano je bolestima srca i krvnih žila.

Kod muškaraca je najveći neprijatelj ishemijska bolest srca (infarkt). Zbog visoke stope pušenja i ignoriranja simptoma, muškarci u BiH često dožive kobni srčani udar već u četrdesetima.

U žena je vodeći uzrok moždani udar, često kao posljedica neliječenog visokog krvnog tlaka koji se zanemaruje nakon menopauze.

Rak je drugi najčešći uzrok smrti u našoj zemlji.

Rak pluća u dramatičnom je porastu kod oba spola, što je izravna posljedica činjenice da smo među vodećim nacijama po konzumaciji duhana u Europi, uz kronično onečišćenje zraka.

Kod muškaraca prevladava rak prostate i debelog crijeva, dok je kod žena rak dojke još uvijek primarni uzrok smrti u ovoj kategoriji, unatoč dostupnim preventivnim pregledima.

Kada analiziramo pacijente u našim ordinacijama, uočavamo jasne razlike u načinu na koji spolovi pristupaju bolesti.

– Važan je pristup prevenciji. Žene su statistički revnije u obavljanju ginekoloških pregleda i mamografije. Muškarci dolaze liječniku uglavnom “kad peče”, odnosno kad osjete bolove koji ne prolaze, što je u kardiologiji često prekasno. Čimbenici rizika igraju veliku ulogu. Za muškarce u Bosni i Hercegovini primarni okidači su stres, pušenje i prekomjerna konzumacija alkohola. Kod žena to su visoki krvni tlak i dijabetes, koji se često pojavljuju kao tihi pratilac starenja, kaže dr. Ćorović-Kuburović.

Liječnik dodaje da je ključna stvar manifestacija bolesti. Muškarci obično imaju klasične simptome (bol u prsima koji se širi prema ruci), dok žene mogu imati atipične simptome poput mučnine, umora ili bolova u leđima, zbog čega se njihova stanja ponekad zanemare ili kasno dijagnosticiraju.

– Biologija ženama daje prednost od nekoliko godina, ali način života u BiH tu prednost često “pojede”. Kao kardiolog, moj savjet je jednostavan: dugovječnost nije sreća, to je disciplina.

Redovitom kontrolom krvnog tlaka (koji ne smije prelaziti 140/90 mmHg), prestankom pušenja i barem 150 minuta umjerene tjelesne aktivnosti tjedno možete dodati desetljeće kvalitetnog života, neovisno o tome što vam je zapisano u genetskom kodu, istaknula je specijalistica interne medicine i kardiologinja dr. sc. Jasmina Ćorović-Kuburović.