Zijad Krnjić pristupio je Stranci za Bosnu i Hercegovinu, potvrđeno je za Faktor.

Kako je rečeno, na Općim izborima 2026. godine nositelj je liste ove stranke za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u izbornoj jedinici koja obuhvata Srednjobosanski i Zeničko-dobojski kanton.

Krnjić je bivši ravnatelj Zavoda PIO FBiH, a trenutno je član Upravnog odbora Uprave za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine iz reda stručnjaka iz Federacije BiH.

Okružno javno tužiteljstvo Banja Luka i Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine zaprimili su prijave za govor mržnje protiv Srđana Amidžića, državnog ministra financija, potvrđeno je za Detektor.

Ista potvrda ranije je stigla i iz Federalnog tužiteljstva, pa se sada prijave protiv ministra Amidžića za govor mržnje, nakon uvreda na račun Zijada Krnjića, nalaze u tri pravosudne institucije. Odvjetnici za Detektor analiziraju procedure postupanja u takvim slučajevima.

Josip Aničić, bivši tužitelj Tužiteljstva Zapadnohercegovačkog kantona, navodi da bi Tužiteljstvo BiH trebalo postupiti u ovom predmetu, s obzirom da se radi o prijavi protiv visokopozicioniranog dužnosnika.

Kaznenim zakonom Bosne i Hercegovine propisano je da će se za izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti počinitelj kaznenog djela koji je službena ili odgovorna osoba ili zaposlenik u državnoj instituciji ili tijelu koje se financira iz državnog proračuna kazniti kaznom zatvora najmanje tri godine.

– Mjesto počinjenja krivičnog djela je mjesto gdje je počinitelj radio ili gdje je nastupila posljedica. Kod kaznenih djela izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje ne možemo govoriti u smislu da je žrtva bila žrtva – da bi posljedice tog djela postojale dovoljno je to reći. Prema mjestu gdje je nastala šteta, stradale bi u cijeloj BiH – kaže Aničić za Detektor.

Iako u kantonalnim i entitetskim zakonima postoje odredbe koje tretiraju ovo kazneno djelo, s obzirom na to da se u ovom slučaju ne mogu sva tužiteljstva proglasiti nenadležnim, najlogičnije je, zaključuje Aničić, da predmet preuzme Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine.

Problem vidi u tome što ne postoji koordinacijsko tijelo između ovih institucija:

– S obzirom na to da Federalno tužiteljstvo nema prvostepenu nadležnost, ono ne može provoditi istrage, ali mogu kantonalna tužiteljstva. U slučajevima kada Tužiteljstvo BiH, na primjer, “prebaci” predmet kantonalnom tužiteljstvu, ne može ga vratiti Tužiteljstvu BiH. Čak i da ga vrati, nema tko odlučiti tko je glavni. Iako postoje neke provizije, to je u praksi neizvedivo. U svakom slučaju, netko mora biti glavni.

Tijekom rada u tužiteljstvu imao je, kaže, nekoliko predmeta u vezi s ovim kaznenim djelom, ali su samo u rijetkim slučajevima podignute optužnice.

– Dogodilo se to jer su se ljudi malo uplašili i onda priznali – kaže Aničić.

Odvjetnica Senka Nožica za Detektor objašnjava da će se nadležnom smatrati institucija koja postupa po prijavi.

– U slučaju prijava više tužiteljstava, onda na to upozorava osoba koja brani prijavljenu osobu. Ne postoji centralno mjesto gdje se čuvaju svi podaci o prijaviteljima, ne postoji takav vid suradnje između ovih institucija. Dakle, onaj tko je sposoban će raditi, a onaj tko nije – bit će proglašen nesposobnim. Scenarij u kojem će sva tri tužiteljstva postupati po istoj prijavi protiv iste osobe nije moguć. Nekoga će morati proglasiti nesposobnim da bi drugi radili – kaže.

Bivši sudac Suda BiH Branko Perić smatra da bi se ovaj postupak trebao voditi u Tužiteljstvu BiH, s obzirom da je ministar Srđan Amidžić uposlenik državne institucije:

– Pojavio se u tom svojstvu. S mjesta ministra počinio je djelo izazivanja nacionalne mržnje i nesnošljivosti koje postoji u svim kaznenim zakonima – kaže Perić za Detektor.

Mišljenja je da federalno izvješće treba proslijediti nadležnom tužiteljstvu.

– Ne mogu se formalno proglasiti nesposobnima, dužni su podnijeti nadležnoj instituciji. Sud se može proglasiti nenadležnim jer je podložan kontroli višeg suda, a tužiteljstva mogu, ali ne bi trebala, donositi formalne odluke o nenadležnosti – kaže Perić.

Hoće li i kako reagirati pravosudne institucije, teško je procijeniti, kaže za Detektor banjalučka analitičarka Tanja Topić, koja je i sama bila izložena govoru mržnje kada se našla na meti bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.

– Čak smo na državnoj razini imali neke napade na ustavni poredak čiji su akteri bili visoki političari, pa je to zatvoreno i slučaj stavljen u prašnjavu ladicu. Tim slučajevima se pristupa jako selektivno i ne vjerujem da bi se moglo nešto pokrenuti. Hoće li pravosudne institucije reagirati, pokrenuti se s mrtve točke, teško je reći, pogotovo jer smo u izbornoj godini i tada se u “naše” ne dira – kaže Topić.

Upozorava da, iako nema previše slučajeva govora mržnje, vidi upotrebu klevete koja je, na njezino iznenađenje, procesuirana, čak iu slučajevima političkih moćnika.

U slučaju istupa ministra Amidžića, neprihvatljivim smatra izostanak reakcije javnosti u Republici Srpskoj, osim malog broja medija:

– Ali nismo mogli vidjeti nikakvu reakciju nevladinih udruga kojima je cilj reagirati na svaku naznaku govora mržnje. Mislim da su se svi povukli pred tim pragmatizmom, zapravo se vagalo što je bitnije, je li granični prijelaz otvoren, pa je pod važnošću tog događaja zanemaren strašni govor mržnje koji je došao iz usta državnog ministra – kaže Topić.

Amidžić prozvao Krnjića, stručnjaka Federacije u Upravnom odboru Uprave za neizravno oporezivanje, musliman koji mrzi.

– U Federaciji živi veliki broj Bošnjaka, ali i dosta Muslimana. Zijad Krnjić je musliman koji kažnjava srpski, bošnjački i hrvatski narod, a Srbe doživljava kao Židove u Drugom svjetskom ratu. Da može, vjerojatno bi sebi stavio žute zvjezdice na rame, da se razlikujemo od drugih u državi i da se zna da smo građani drugog reda – rekao je Amidžić.

Iz Vijeća ministara BiH ranije je Detektoru potvrđeno da neće reagirati na Amidžićeve javne izjave usmjerene protiv Krnjića.

Na članove Vijeća ministara Bosne i Hercegovine ne odnosi se Kodeks državnih službenika u institucijama Bosne i Hercegovine, koji sadrži pravila i načela lijepog ponašanja državnih službenika prema građanima i u međusobnim odnosima državnih službenika.

Sjednica Upravnog odbora Uprave za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIOBiH) nije održana nakon što joj nisu nazočili članovi iz Federacije BiH, a međusobne optužbe dodatno su produbile spor oko raspodjele prihoda od neizravnih poreza.

I dok predsjedavajući Srđan Amidžić tvrdi da su blokirane važne odluke za građane i privredu, član UO UIO Zijad Krnjić kaže da je datum sjednice namjerno određen prije Kurban-bajrama, uprkos upozorenjima da on neće moći doći.

Zijad Krnjić, član Upravnog odbora Uprave za neizravno oporezivanje BiH, kazao je za Faktor da je predsjedavajući Srđan Amidžić zakazao sjednicu prije 15 dana i da mu je još tada sugerirao da sjednicu pomjeri ranije ili kasnije nakon Kurban-bajrama, ali da je očito da Amidžić nije prihvatio njegov prijedlog.

– Znao je da neću doći. Nije istina da nije. I Toni Kraljević, ministar financija FBiH, složio se sa mnom da vjerske praznike treba poštivati, ali Amidžić kao da ne mari za tuđe vjerske osjećaje, gleda samo svoje. Dobio sam jutros i mail od Kraljevića koji me je obavijestio da neće doći iz osobnih razloga – rekao je Krnjić za Faktor.

Dodao je da je na dnevnom redu više od 40 tačaka i da je riječ o sjednici koja će trajati, a dan uoči Kurban-bajrama.

Na konstataciju da je ponovno na dnevni red stavljeno određivanje privremenih koeficijenata za raspodjelu primanja i obračune između korisnika, Krnjić je rekao da, ali nakon Pravilnika.

– To je Amidžićev trik, može se kladiti sto puta, a sto puta će dobiti isti odgovor – zaključio je Krnjić.

Krnjić već mjesecima ne daje suglasnost jer inzistira da UO UNO prvo utvrdi nove koeficijente i izmiri dug entiteta RS prema Federaciji BiH.

RS sada vrši dodatni pritisak nakon što se srušio dio mosta na GP Stara Gradiška, čime je ovaj prijelaz praktično blokiran.

Srđan Amidžić, predsjedavajući UOUIO, nakon neodržane sjednice u Banjoj Luci kazao je kako su zastupnici iz Federacije BiH imali priliku pisanim putem očitovati se o predloženim točkama dnevnog reda, navodeći da je sjednica zakazana prije dva tjedna.

Prema njegovim riječima, među najvažnijim točkama bio je prijedlog koji se odnosi na povrat PDV-a za kupnju prve nekretnine.

– Danas smo imali situaciju da je svaki građanin mogao vratiti do 25.000 KM PDV-a po osnovu prve nekretnine, ali ljudi iz Federacije BiH to u ovom trenutku nisu htjeli podržati – ocijenio je Amidžić.

Tvrdi da se nitko od zastupnika iz FBiH nije pismeno očitovao o točkama dnevnog reda, dodajući da su na sjednici trebala biti razmatrana i druga pitanja važna za građane i gospodarstvo.

Ministrica financija RS-a Zora Vidović izrazila je žaljenje zbog neodržavanja sjednice, navodeći da su na dnevnom redu bila pitanja koja se odnose na građane, gospodarstvenike i funkcioniranje same Uprave za neizravno oporezivanje BiH.

Podsjetila je da je među predloženim točkama bio i zahtjev invalida u vezi s uvozom automobila, kao i prijedlog odluke o oslobađanju od plaćanja trošarine na gorivo za željeznice i rudnike.

Vidović je kazao da je Sud BiH ranije utvrdio da oslobađanje od plaćanja trošarina za te djelatnosti ne predstavlja državnu potporu, te da je danas trebala biti donesena odluka kojom će željeznice i rudnici ponovo biti oslobođeni plaćanja trošarina.

– Uprava je praktično blokirana jer ne može dalje raditi na određenim strategijama, niti slati izvješća i druge dokumente Vijeću ministara BiH – kazao je Vidović.

Govoreći o raspodjeli prihoda od neizravnih poreza, Vidović je naveo da RS i dalje inzistira na reviziji ranijih obračuna obračuna između entiteta.

Ona tvrdi da postoji dug prema RS-u iz 2010. godine, navodeći da je 2018. godine sud donio presudu u korist RS-a, ali da se izvršenje presude, kako je dodala, odgađa iz godine u godinu.

Upravni odbor (UO) Uprave za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIOBiH) na današnjoj elektronskoj sjednici nije usvojio izmjene i dopune Pravilnika o unutarnjoj organizaciji UNO jer je protiv njih glasao Zijad Krnjić, član UO iz reda stručnjaka koje je imenovala Vlada Federacije BiH, priopćeno je iz Ureda ministra financija BiH Srđana Amidžića.

– Zbog nepostojanja konsenzusa i jednog glasa protiv potpuno je obustavljen promet prema Hrvatskoj i ulazak u BiH jer je nemoguće otvoriti novi granični prijelaz u Bosanskoj Gradišci, dok je stari zatvoren zbog urušavanja mosta – istaknuli su u priopćenju.

Elektronska sjednica UO UIO zakazana je jutros po nalogu predsjedavajućeg Srđana Amidžića zbog vanredne situacije usljed urušavanja dijela mosta na graničnom prijelazu Bosanska Gradiška i ugrožavanja građana i imovine.

– Član UO UNO Zijad Krnjić tražio je da se, uprkos izvanrednim okolnostima u Bosanskoj Gradišci, prije izjašnjavanja o Pravilniku na dnevni red stave četiri tačke koje se odnose na usvajanje koeficijenata raspodjele dohotka i poravnanja za protekle tri godine – navodi se u saopćenju.

U priopćenju se ne navodi da Amidžić odbija istovremeno na dnevni red staviti utvrđivanje novih koeficijenata raspodjele dohotka i obračune između entiteta, iako je to zakonska obveza. Također ne navode da prema obračunu za 2025. godinu RS samo za tu godinu duguje Federaciji BiH 151,8 milijuna KM.

Dodaju, međutim, da su prije izjava na adrese članova Upravnog odbora stigli i zahtjevi gospodarstvenika te dopis Vanjskotrgovinske komore BiH da se stvore uvjeti za puštanje prometa Bosanske Gradiške prema Europskoj uniji.

Novi prijelaz Bosanska Gradiška – Novi Most izgrađen je i potpuno opremljen u prosincu prošle godine kada je trebao biti svečano otvoren, ali se to nije dogodilo jer je član Upravnog odbora Zijad Krnjić pet puta glasao protiv izmjena Pravilnika o sistematizaciji kako bi direktor UIO donio rješenja o preraspodjeli carinskih i drugih službenika na novom prijelazu, zaključuje se u priopćenju.

Tužiteljstvo BiH podiglo je predmet protiv Zijada Krnjića, člana Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH, nakon kaznene prijave Privredne komore Republike Srpske, potvrđeno je Novinskoj agenciji RS (SRNA).

Prijava se odnosi na sumnje da je blokirano donošenje akata potrebnih za rad novog graničnog prijelaza Gradiška.

– Izvještaj je zaprimljen po standardnoj proceduri, formiran je predmet i određeno je postupajućem tužitelju da provjeri osnovanost navoda iz izvješća – priopćeno je iz Tužiteljstva BiH.

Gospodarska komora Republike Srpske podnijela je kaznenu prijavu zbog sumnje da je Krnjić, kao član Upravnog odbora OUN BiH, glasanjem protiv izmjena Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu blokirao proceduru potrebnu za puštanje u rad novog graničnog prijelaza na mostu u Gradišci.

U prijavi ga se tereti za zloporabu položaja ili ovlasti i nesavjestan rad u službi, uz tvrdnju da sporna radnja traje od prosinca. Kako stoji u prijavi, time je blokiran projekt od značaja za gospodarstvo.

Za sada je riječ o fazi provjere navoda iz prijave, a daljnje odluke donosi postupajući tužitelj Tužiteljstva BiH.

Predsjednik Upravnog odbora Uprave za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIOBiH) i državni ministar financija Srđan Amidžić (SNSD) već duže vrijeme odbija na dnevni red Upravnog odbora staviti zakonom predviđene točke, među kojima je i utvrđivanje novih koeficijenata raspodjele i izravnanja između entiteta.

Amidžić inzistira da na dnevnom redu treba biti samo otvaranje novog graničnog prijelaza Gradiška, dok Zijad Krnjić, član Upravnog odbora, stručnjak iz FBiH, traži da se prvo donesu novi koeficijenti, a tek onda govoriti o otvaranju graničnog prijelaza Gradiška.

Prema obračunu za 2025. godinu, manji bh. entitet RS duguje Federaciji BiH 151.859.000 KM, a prema koeficijentima za drugi kvartal, u drugom će imati 30 više.

Amidžić je optužio Krnjića za blokadu donošenja odluka, otvaranja graničnog prijelaza Gradiška “zbog čega trpe građani i gospodarstvo”. Pritom ga ne zanima što su građani Federacije zakinuti za više od 151 KM, a zbog toga trpi i privreda.

Krnjić, u dosljednosti kojom traži da RS plati dug Federaciji BiH, ostaje usamljen, nema podršku Vlade Federacije na čelu s Nerminom Nikšićem (SDP).

– Kad je riječ o državnom novcu, onaj tko upravlja tim novcem treba ga gledati kao da je njegov. Sad zamislite da imate novac Nermina Nikšića i da mu neko uzme 150 miliona KM, da li bi on reagirao? Naravno da bi. Ovako je netko našim ljudima pošteno, po zakonu, uzeo novac zarađen iz Federacije. Način raspodjele, ta formula je sama po sebi nepravedna, a ipak smo na nju pristali. I sada je, po toj nepravednoj formuli, netko uzeo naših 150 milijuna KM koje smo mogli upumpati u Željeznice FBiH koje su pred kolapsom, da ih spasimo jer ih netko nije mogao voditi – kazao je za Faktor federalni zastupnik Haris Šabanović.

Dodaje da se taj novac mogao uložiti u Autoceste FBiH.

– Ali ne, mi upumpavamo pare u Željeznice RS i njihove ceste i sad nam je Zijad Krnjić kriv za prijelaz Gradiška. Nije! I svi iz te federalne vlasti šute jer ne smiju ništa reći Miloradu Dodiku, jer što god pričali ovih dana o Dodiku, tih 150 milijuna KM i još neke stvari, njihov su avans da na jesen budu s njim u vlasti – rekao je Šabanović.

Razgovarali smo i s federalnim zastupnikom Admirom Čavlićem.

– Jasno je da je Federacija zakinuta i za nadati se da će se to riješiti. Mislim da bi se federalni organi, posebno Ministarstvo finansija, trebali više uključiti u ovu priču, te barem organizirati sastanak sa Zijadom Krnjićem da vidimo koja je sljedeća taktika da se ovo riješi, kako to pitanje staviti na dnevni red, a što državni ministar ne želi, odnosno protiv čega je Amidžić.

Mislim da to treba staviti na dnevni red, a onda riješiti pitanje otvaranja graničnog prijelaza. Mi smo u pat poziciji i po dva osnova se radi ekonomska šteta FBiH na način da nema reparacije kako treba, RS potkrada FBiH i to što se ne otvara granični prijelaz nanosi štetu samoj državi. To se mora sanirati na zajednički način – rekao je Čavalić.

Upravni odbor Uprave za neizravno oporezivanje (UIO) Bosne i Hercegovine održat će sutra u Banjoj Luci izvanrednu sjednicu, a na dnevnom redu će biti izmjene i dopune Pravilnika o unutarnjoj organizaciji UIO, koji se odnosi na granični prijelaz u Bosanskoj Gradišci, priopćeno je iz kabineta ministra financija i trezora BiH Srđana Amidžića.

Izmjene i dopune ovog pravilnika jedina su tačka dnevnog reda koju je predložio SNSD-ov Amidžić kao predsjedavajući UO UIO.

Predložene su izmjene i dopune Pravilnika radi otvaranja novog graničnog prijelaza u Bosanskoj Gradišci.

Oni su do sada nekoliko puta bili na dnevnom redu Upravnog odbora UIO. Oni nisu usvojeni jer je ekspert Zijad Krnjić, član Upravnog odbora UIO, odbio dati saglasnost, a inzistirao je na donošenju odluke o utvrđivanju privremenih koeficijenata za raspodjelu novca s jedinstvenog računa.

Privremeni koeficijenti posljednji su put određeni prije dvije godine.

Po zakonu, privremeni koeficijenti trebali bi se donositi tromjesečno, no posljednji put to je učinjeno za treći kvartal 2023. Od tada, zbog nedonošenja privremenih koeficijenata, prema procjenama, RS je povukla najmanje stotinu milijuna KM više nego što joj pripada, a na štetu FBiH. Na kraju prošle godine to će biti cca 120 milijuna KM.

Na upit nema li još ništa od odluke o privremenim koeficijentima, Krnjić je odgovorio da je Amidžić sazvao izvanrednu sjednicu i na dnevni red stavio samo izmjene Pravilnika o sistematizaciji. Ne zna se hoće li sutra biti protiv.

Zbog svega je krajem prošle godine otkazano službeno otvorenje GP Bosanska Gradiška, kojem je trebao nazočiti i premijer Hrvatske Andrej Plenković.

Demobilisani borac Sulejman O., koji je penzionisan 2007. godine, u razgovoru za urednike Faktora kaže da su borci koji su penzionisani prije donošenja novog Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju i njegovih izmjena u dva navrata diskriminirani i nemaju pravo na uplatu posebnog staža.

– Umirovljen sam 2007. godine, a za vojni staž od sedam godina, tri mjeseca i 15 dana nemam nikakvih uplata i te godine su mi uzete kao prosjek primanja za cijeli staž, a mirovina mi je manja – rekao je ovaj vojnik.

Kontaktirali smo Zijada Krnjića, bivšeg direktora Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje.

– Danom odlaska osobe u mirovinu primjenjuje se tada važeći zakon. Naime, 2007. godine nije bilo bodovanja, već se dva puta računao veteranski staž. Osim toga, nema plaćanja za vojni rok. Uspoređivati ​​tadašnje i sadašnje uvjete umirovljenja je neprimjereno – rekao je Krnjić.

Bodovnog sustava nije bilo sve do 2018. godine kada je donesen novi Zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju. Vojni rok se uračunavao dva puta i time utjecao na postotak osnovice. Što je duži mirovinski staž, to je veća osnovica.

Prošli tjedan trebao je biti svečano otvoren novi granični prijelaz na autocesti kod Bosanske Gradiške između BiH i Hrvatske, no to se nije dogodilo.

Zijad Krnjić, član Upravnog odbora Uprave za neizravno oporezivanje BiH iz reda stručnjaka, imenovan od strane Vlade FBiH, gost u emisiji BHRT-aistaknuo je da je otvaranje prijelaza manje važno od mnogih neriješenih predmeta, te da zbog njegovog neotvaranja bh. gospodarstvo ne trpi.

– Novi granični prijelaz Bosanska Gradiška trebao je biti privremeni. Kroz njega ne može ići roba koja podliježe bilo kakvom pregledu ili laboratorijskom ispitivanju, ići će dalje kroz stari… Kroz njega mogu ići putnici i roba koja nije trošarinska, a to bi samo pomoglo prolazu putnika – naveo je Krnjić.

Prema njegovim riječima, privremeni granični prijelaz nema mogućnosti kao glavni prijelaz.

– Ti su prijelazi izmanipulirani. Nova tranzicija bi pomogla, ali u odnosu na stanje prije otvaranja, bh. ekonomija neće imati nikakav dodatni trošak, nula – istaknuo je.

Dodao je da će njegovim otvaranjem biti manje gužve, te da će biti otvoren, ali nakon što su se, kako je rekao, pobrinule važnije stvari.

– Kontinuiranim nezakonitim radom razgrađujemo UIO, a držimo se jednog privremenog graničnog prijelaza čije neotvaranje ne čini ništa lošijim – naglasio je Krnjić.

Osvrnuo se na malverzacije u UIO ističući da se ne radi u skladu sa zakonom, kako je rekao, od dolaska novog predsjedavajućeg 2023. godine.