Iako je kalendarski stiglo proljeće, vrijeme u Bosni i Hercegovini je poput januarskih, zimskih dana.

U pojedinim dijelovima zemlje snijeg neprekidno pada već treći dan, a prema vremenskim prognozama nastavit će padati i sljedećih dana, u višim gorskim predjelima tijekom cijelog nadolazećeg tjedna.

Na sarajevskoj olimpijskoj planini Bjelašnici jutros je, prema podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda, izmjereno čak 239 centimetara snijega! Prava snježna idila na planinama najviše je obradovala ljubitelje skijanja u Bosni i Hercegovini, koji se nadaju da bi aktuelna sezona mogla potrajati do 1. maja, pa i duže.

Mnogi su ovu nedjelju iskoristili za skijanje.

Pogledajte kako izgleda zimska idila kakve nismo imali cijelu zimu ovdje.

No, osim gorja, snijeg je znatno zabijelio i naše gradove, što nije uobičajeno za kraj ožujka. U Han Pijesku mjerne stanice bilježe 57 centimetara. U Tuzli je jutros izmjereno 45 centimetara snijega, u Sarajevu 21 centimetar.

Na prevoju Čemerno snijega ima 30 centimetara, u Mrkonjić Gradu 20, na Sokocu 18 centimetara.

Visoki računi za energiju zabrinjavaju mnoge, ali održavanje topline u vašem domu također je važno za vaše zdravlje.

Osjećaj hladnoće nije samo neugodan – temperatura u prostoru u kojem boravimo može utjecati na to kako se osjećamo i kako funkcionira naše tijelo.

Zdravstveni stručnjaci često ističu još jednu stvar: topliji dom može nam pomoći da lakše “ostanemo na nogama”.

Pitanje koje se ponavlja svake zime je: koja je temperatura najbolja ako želimo smanjiti rizik od zdravstvenih problema? Više zdravstvenih institucija i smjernica u Europi i svijetu često se slažu oko iste donje granice: 18 stupnjeva se navodi kao razumna minimalna temperatura za većinu zdravih ljudi tijekom hladnijih mjeseci.

Smjernice Svjetske zdravstvene organizacije o stanovanju i zdravlju navode da životni prostori trebaju biti dovoljno zagrijani kako bi se stanari zaštitili od štetnih utjecaja hladnoće, a 18 stupnjeva Celzijevih navodi se kao uravnoteženi minimum za opću populaciju u umjerenim i hladnijim klimatskim područjima.

Drugim riječima, u stanu nije nužno biti “u kratkim rukavima”, ali ideja nije živjeti u prostoru u kojem se tijelo neprestano bori s hladnoćom.

Važno je naglasiti da ista temperatura ne odgovara svima. Ljudi koji su osjetljiviji na hladnoću često trebaju višu temperaturu – primjerice, starije osobe, mala djeca, trudnice, osobe s kroničnim bolestima (srčanih, plućnih i dr.) te one koje su slabije pokretne ili puno vremena provode kod kuće.

Za takve skupine neke zdravstvene preporuke idu korak dalje i spominju brojke poput oko 23 stupnja u dnevnoj sobi i oko 18 stupnjeva u ostalim prostorijama, osobito ako se veći dio dana provodi kod kuće.

Prema posljednjim prognozama portala Teško vrijeme u Europisredinom veljače potvrđeno je naglo stratosfersko zatopljenje (nagli porast temperature u stratosferi tijekom zime) koje će snažno destabilizirati polarni vrtlog, golemi rezervoar hladnog zraka iznad Arktika, te značajno poremetiti normalne zimske obrasce na sjevernoj hemisferi.

Riječ je o rijetkoj pojavi u atmosferi, tijekom koje temperature u stratosferi, na visini od oko 30 kilometara, naglo rastu i do 40 stupnjeva iznad prosjeka.

Takvo naglo zagrijavanje dovodi do slabljenja, produljenja ili čak cijepanja polarnog vrtloga. Kada je jaka, arktička hladnoća ostaje “zaključana” na sjeveru, pa su zime u umjerenim geografskim širinama, poput Europe, SAD-a i Kanade, blaže.

Međutim, kada se vrtlog poremeti ili raspadne, hladan zrak počinje se spuštati prema jugu, donoseći valove ekstremne hladnoće, snijega i jakih oluja.

U ovom slučaju, SSW bi trebao započeti 15. veljače, sa slabljenjem stratosferskih vjetrova i deformiranim, izduženim polarnim vrtlogom pod pritiskom jakih sustava visokog tlaka.

Modeli ECMWF i GFS ukazuju na njegovu podjelu na dva dijela – jedan se kreće prema Sjevernoj Americi, a drugi prema Aziji.

Što se tiče Europe, prognoze upućuju na početnu hladnu frontu iznad sjeveroistoka kontinenta, sa širenjem prema sjeverozapadu, uključujući Veliku Britaniju, Irsku i sjeverne dijelove središnje Europe, sredinom veljače.

Atlantski niskotlačni sustavi ograničit će širenje hladnoće prema zapadu. Krajem veljače i početkom ožujka očekuju se hladnije anomalije nad sjeverom, sjeveroistokom i dijelom srednje Europe, dok će jugozapad kontinenta ostati blaži pod utjecajem stabilno visokog tlaka.

Meteorolozi naglašavaju kako je riječ o rijetkom “sudaru titana” između zagrijavanja stratosfere i MJO, zbog čega je predviđanje posebno zahtjevno.

Pred nama je promjenjivo razdoblje s kratkotrajnim blažim uvjetima u Sjevernoj Americi, nakon čega bi mogli uslijediti novi, snažniji hladni valovi.

Na današnji dan 2012. godine Sarajevo je osvanulo snježna 101 cm visok pokivac. Dana 05.02.2012. visina snijega bila je 107 cm.

Istovremeno je u Mostaru visina snijega iznosila 52 cm, a 5. veljače 85 cm.

Ovo su najveće visine snježnog pokrivača od početka službenih mjerenja, saopćio je meteorolog Federalnog hidrometeorološkog zavoda Dženan Zulum.

Mrmot Phil iz Punxsutawneyja, američke savezne države Pennsylvania, danas je izašao iz svoje jazbine i na Dan mrmota predvidio da će zima trajati još šest tjedana, piše aol.com.

Njegovo godišnje predviđanje i najavu da je vidio svoju sjenu prenijeli su njegovi voditelji u Punxsutawney Groundhog Clubu Gobbler’s Clubu u zapadnoj Pennsylvaniji.

Vijest je dočekana mješavinom klicanja i zviždanja desetaka tisuća ljudi koji su hrabro izdržali jednoznamenkaste temperature Fahrenheita kako bi ispunili godišnju prognozu.

Ekstremna hladnoća zamotala je publiku i pomogla da ljudi na glavnoj pozornici zaplešu.

Obično gosti mogu izaći na pozornicu i fotografirati Phila nakon njegove prognoze, ali ove je godine spiker rekao da je prehladno za to i da su se njegovi domaćini bojali zadržati ga vani predugo.

Umjesto toga, publika je zamoljena da izađe na pozornicu, okrene se i “okine selfie”.

Iz Kluba kažu da kada se uzme u obzir da Phil nije vidio svoju sjenu, to znači da će biti rano proljeće.

Kad vidi sjenu, to znači da će zima trajati još šest tjedana.

Phil inače mnogo češće predviđa dužu zimu nego rano proljeće.

Ovaj godišnji ritual traje više od jednog stoljeća, s vezama s drevnim poljoprivrednim tradicijama u Europi.

Proslave u Punxsutawneyju znatno su porasle od filma “Groundhog Day” iz 1993., s Billom Murrayem u glavnoj ulozi.

Dok prolaze zimski dani, mi (barem autor ovog teksta) imamo osjećaj da je “siječanj hladniji nego ikada”, da se smrzavamo brže i više nego prije, a i sama zima se promijenila. No, subjektivni dojam često ne mora odgovarati objektivnim meteorološkim mjerenjima.

Zato smo o zimama nekad i sad pitali klimatologa Federalnog hidrometeorološkog zavoda Dženana Zuluma, koji objašnjava da su razlike vrlo mjerljive, ali ne uvijek onako kako ih mi doživljavamo.

Kako Zulum ističe za Faktor, ranije zime u Bosni i Hercegovini imale su više dana sa snijegom i stabilnim snježnim pokrivačem.

– Snijeg se ranije zadržavao duže i bio je redovna pojava pred Novu godinu – kazao je Zulum.

S druge strane, zanimljivo je da su maksimalne visine snježnog pokrivača u posljednjih 25 godina u nekim godinama veće nego prije. Tako je, prema podacima, najveća visina snijega u Sarajevu zabilježena 2012. godine i iznosila je 107 centimetara, dok je u prosincu 1999. godine izmjereno 90 centimetara. Nekih je godina snijeg pao i u neuobičajenim mjesecima, poput svibnja 2012. kada je izmjereno oko 10 centimetara.

Kad je riječ o temperaturama, Zulum naglašava da, iako se ovih dana čine iznimno niskima, nisu ništa ekstremnije od onih prethodnih desetljeća.

– Imali smo znatno niže minimalne temperature, primjerice minus 21 stupanj 2000. Minus 17,8 bilo je 2003., a 2006. izmjereno je minus 18,3. Na Bjelavama je izmjereno minus 22,2 stupnja 2017. godine, a u Butmiru isto jutro minus 26 – podsjeća Zulum.

Dodaje da je ovogodišnji siječanj tek oko 0,4 stupnja hladniji od višegodišnjeg prosjeka i da će najvjerojatnije završiti u tim granicama.

– Zadnje možda dvije zime bile su nešto blaže temperature pa smo se, čini se, malo opustili – ističe.

Prema njegovim riječima, ključna promjena je trend.

– Ako gledamo linearni trend, temperature rastu, ne samo u Bosni i Hercegovini i regiji, nego u cijelom svijetu – kaže Zulum.

Klimatske promjene donose toplije zime, manje snijega i promijenjeni režim oborina, što je vidljivo iu zimskim sportskim centrima, gdje su često samo staze prekrivene umjetnim snijegom, dok je okolica suha.

Snijeg, naglašava, ima važnu ulogu i za poljoprivredu i vodne resurse jer djeluje kao toplinski izolator i osigurava vlagu u tlu, a veće količine snijega na planinama povećavaju šanse za stabilniju opskrbu pitkom vodom u toplijim mjesecima.

Za kraj Zulum ističe kako su pokušali pronaći znanstvenu poveznicu između klimatskih pokazatelja i narodnih vjerovanja poput “ako je dobra zima, bit će dobro proljeće i ljeto za žetvu”, ali takva korelacija nije potvrđena.

– Te su izreke dio tradicije, ali nemaju uporište u suvremenim klimatskim analizama – zaključuje klimatolog.

Hladno vrijeme i niske temperature, poledica i teški uvjeti na cestama glavni su problem ovih dana. Kako zimski val traje, sve je važnije prisjetiti se osnovnih pravila sigurne vožnje – posebice kada su u pitanju zaleđene i skliske ceste.

Stručnjaci za vožnju upozoravaju da naizgled bezazlena navika može biti iznimno opasna u zimskim uvjetima: korištenje tempomata.

U takvim uvjetima na cesti automobil može naglo ubrzati i proklizati, a dok vozač shvati što se događa, već može biti prekasno.

Instruktori savjetuju vozače da u potpunosti izbjegavaju tempomat kada su ceste mokre ili zaleđene.

Iako je tempomat vrlo praktičan u normalnim uvjetima, na zaleđenim cestama može biti izuzetno opasan jer smanjuje vašu sposobnost brze reakcije na nagle promjene površine ceste.

Većina ljudi pogrešno koristi ovaj gumb u automobilu i time šteti klimi, zdravlju, pa čak i potrošnji goriva.

Tempomat je sustav koji omogućuje održavanje konstantne brzine bez stalnog pritiskanja papučice gasa. Međutim, to može postati problem kada uvjeti na cesti zahtijevaju stalne i brze prilagodbe.

U zimskim uvjetima vozač mora imati punu kontrolu nad ubrzavanjem i usporavanjem, što je puno teže s uključenim tempomatom.

Osim snijega, BiH je okovao i led. Na velikim su mukama vozači koji, osim što moraju očistiti bijelu oblogu s automobila, moraju i odlediti brave i prozore kako bi uopće pokrenuli vozilo.

Kako pravilno zaštititi automobil u takvim uvjetima i izbjeći štetu?

Najveća greška koju ljudi čine je da odmah povuku smrznutu bravu. To može ozbiljno oštetiti mehanizam ili ga čak potpuno razbiti – objašnjavaju automehaničari.

Prvi korak je četkom očistiti automobil od snijega, a zatim koristiti namjenske sprejeve za odleđivanje stakala i brava.

Nikada nemojte sipati vruću vodu, jer čaša može puknuti. Ako se već koristi voda, mora biti mlaka, čisto da olabavi led na kederima i bravama. Nakon toga sve obavezno osušite, a potom pramen pošpricajte WD sprejem, a poklopac glicerinom.

Poseban problem u zimskim uvjetima imaju i akumulatori, pogotovo kod novijih vozila s dodatnom elektronikom.

– Zimi su vozači dužni provjeriti stanje akumulatora kod servisera ili autoelektričara. Ako test pokaže da je loš, treba ga na vrijeme zamijeniti. Također, važno je provjeriti antifriz, ulje i, naravno, imati odgovarajuće zimske gume – naglašavaju mehaničari.

Druga česta pojava u to vrijeme je proklizavanje i podrhtavanje vozila, što ne znači uvijek i kvar.

Mokar i težak snijeg se često nađe na felgama i tada dolazi do disbalansa pa se čini kao da je guma oštećena. Rješenje je očistiti snijeg oko kotača. U ovim ledenim danima praonice nisu idealne, bolja je garaža ili neko mjesto gdje se snijeg može otopiti prirodnim putem.

Stručnjaci kažu da na put ne treba krenuti bez kompletne zimske opreme, ali i da je nužan dodatni oprez zbog najavljene ledene kiše.

Pravovremenim savjetom i pravilnim postupanjem mogu se spriječiti veći kvarovi i nepotrebni troškovi, ali i očuvati sigurnost u prometu.

Kako odmiče siječanj i bliži se veljača, mnogi s nestrpljenjem očekuju kraj zime i čekaju “tri džemreta” – simbolične “provale” topline u prirodi koje, prema narodnom vjerovanju, najavljuju proljeće.

Džemreta je generacijama u Bosni i Hercegovini služila kao svojevrsni prirodni kalendar, po kojem su se ljudi usklađivali u iščekivanju toplijih dana.

Prvo jjemre će “udariti” u zrak 19. veljače, drugo u vodu 26. veljače, dok će treće jjemre “udariti” u tlo 5. ožujka. Ovi datumi simboliziraju buđenje prirode – prvo kroz topliji zrak, zatim kroz promjene u vodi, te na kraju zagrijavanje zemlje i početak novog životnog ciklusa.

Narodna vjerovanja, ali i znanstveni dokazi tvrde da prvo što osjetite su promjene u zraku – dani postaju blaži, sunce jače, a hladnoća jenjava. Nakon toga džemre se “spuštaju” u vodu, što se povezuje s promjenama u rijekama, potocima i drugim vodama, dok se zadnje džemre odnosi na zemlju, kada se tlo zagrijava i kada počinje sezona rasta i buđenja biljnog svijeta. Kako kažu, tada se može i sjediti na zemlji jer više nije tako hladno.

Klimatolog Federalnog hidrometeorološkog zavoda Dženan Zulum za Faktor kaže da je ovaj fenomen džemreta svojevrsna narodna meteorologija, nastala u vrijeme kada naučna mjerenja nisu postojala.

– Narod je promatrao prirodu, pratio promjene i na temelju toga donosio zaključke. Tako se pratilo kada dolazi topliji zrak, kada se događaju promjene u vodama i na kraju u zemlji kada se rađa život – kaže Zulum.

Iako jammertas nemaju znanstveno utemeljenje u modernoj meteorologiji, iz njih se može mnogo naučiti. Kako se šali Zulum, čak i on povremeno kaže da će zima biti još skoro 40 dana dok ne pukne prvi mraz.

Zimske temperature mogu ozbiljno otežati svakodnevicu vozačima, posebice onima koji su prisiljeni parkirati svoje automobile na otvorenom. Nakon ledene noći često se dogodi da su vrata zaleđena, retrovizori neupotrebljivi, a vjetrobransko staklo potpuno prekriveno ledom. U ekstremnim slučajevima mogu se oštetiti pojedini dijelovi vozila, pa čak i nemoguće ući u automobil.

Zato njemački automobilistički klub ADAC, najveći u Europi, redovito objavljuje praktične savjete kako vozači mogu izbjeći probleme i ostati mobilni i u najhladnijim danima. Među preporukama koje se na prvi pogled čine neobičnim ističe se savjet da tijekom zime u automobilu uvijek imate stare čarape i smotuljak ljepljive trake.

Naime, stare čarape mogu poslužiti kao jednostavna i učinkovita zaštita vanjskih retrovizora. Ako su dovoljno velike da ih potpuno prekriju, spriječit će nakupljanje leda na staklu i uštedjeti vrijeme potrebno za struganje i jutarnje odleđivanje.

ADAC također podsjeća na važnost zaštite vjetrobrana. Postavljanje posebne zaštitne folije protiv leda ili komada čvrstog kartona može znatno olakšati jutarnji polazak.

Ne preporučuje se korištenje novina ili običnog papira jer se zbog vlage i niskih temperatura mogu smrznuti i zalijepiti za staklo, što samo pogoršava problem.

Zimi posebnu pozornost treba obratiti na brisače koji su ključni za sigurnu vožnju. Najbolje ih je zaštititi plastičnim poklopcima jer se papir i karton mogu zalijepiti za gumene dijelove. Iako neki vozači podižu brisače kako bi spriječili smrzavanje, stručnjaci upozoravaju da to može dodatno opteretiti mehanizam. Međutim, prema ADAC-u, malo je vjerojatno da će to dovesti do značajnog slabljenja opruge.

Jedan od čestih zimskih problema je smrzavanje brave na vratima automobila. Kako bi se to spriječilo, kod starijih vozila koja se otvaraju ključem može pomoći ljepljiva traka koja privremeno prekrije bravu i zaštiti je od vlage. Ako se brava ipak zaledi, a automobil ostane zaključan, jedino rješenje je odmrzivač brave koji, upozoravaju iz ADAC-a, treba držati kod kuće, a ne u autu.

Vozači automobila s daljinskim zaključavanjem trebaju obratiti pozornost i na gumene brtve vrata koje zimi često zalede i otežavaju otvaranje. Redovita primjena proizvoda za njegu guma može spriječiti pucanje i produžiti im vijek trajanja.

Uz malo pripreme i nekoliko jednostavnih trikova zimske neugodnosti mogu se svesti na minimum, a jutarnji polazak automobilom učiniti puno lakšim i sigurnijim.