Rasprava o rang listi kandidata za Središnje izborno povjerenstvo (SIP) Bosne i Hercegovine prerasla je sinoć u verbalni okršaj zastupnika Sanje Vulić (SNSD), Zlatana Begića (DF) i Marinka Čavare (HDZ) na sjednici Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Šefica Kluba zastupnika SNSD-a Sanja Vulić pokušala je osporiti kandidatkinju Jasminu Ramić-Odobašić rekavši da je ona već zaposlena u CIK-u, te ustvrdivši da joj je suprug član Nadzornog odbora BH Telecoma iz DF-a, a osvrnula se i na, kako je sama rekla, čaršijske priče da je u rodbinskoj vezi sa Željkom Komšićem, liderom DF-a i članom Predsjedništva BiH i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda.

Vulić se požalio da je Željko Bakalar, član Izborne komisije CIK-a, koji je i član CIK-a, jednoj kandidatkinji (Nadi Đekić, ne spominjući njeno ime, koja se povezuje sa SNSD-om) dao samo pet bodova, te da “ta gospođa ima veliko iskustvo kada je u pitanju izborni proces”.

– Jasno je da su članovi SIP-a i predstavnici Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća Bosne i Hercegovine (kao članovi Komisije za izbor članova SIP-a) imali dogovorenu igru ​​da nadjačaju vas članove kolegija i nastave putem onoga što SIP jeste, a to je ŠIK. Oni više nisu CIK, nego Schmidtova izborna komisija – nastavila je Vulić u svojoj maniri.

Vulić je u dijelu rasprave ustvrdila da Nadu Đekić osobno ne poznaje, ali da zna ko je on, te da nije registriran kao član SNSD-a.

Begić je na njezine optužbe odgovorio kako to sve jednostavno nije istina.

– Mi smo oštra oporba. Odakle DF-u članstvo u BH Telecomu? Imajući u vidu odnos Trojke prema nama, budite sigurni da se to u FBiH ne može dogoditi. Garantujem da će prije biti neko iz SNSD-a, ali ne i iz DF-a.

Nisam biolog ni genetičar da utvrđujem tko je čija obitelj, ali prema mojim saznanjima ne znam da je Jasmina rođak Komšića. Nasuprot tome, ono što ja znam, a dovoljno je proguglati, Nada Đekić je savjetnica gradonačelnika Doboja. Imate tekst gdje se Gradski odbor SNSD-a ponosi tim kandidatom. Ističe je kao posebno vrijednu aktivisticu i članicu. To je bio razlog odustajanja od kandidature. A sad da zovemo Komšića i Jasminu da vade krv, da donesu rodne listove – kazao je Begić.

Kazao je i da prvi put čuje i “s gnušanjem odbacuje da je bilo strančarenja kada su u pitanju organi uprave BH Telecoma”.

– Ali ono što je provjerljivo jeste da je Đekić bio dio općinskih struktura, pa i izbornih struktura u vrijeme kada se tamo (u Doboju) pojavilo 20.000 glasova viška. I ta osoba sada ide pravo u CIK.

Da je DF htio člana CIK-a, kako vi kažete, ja sam šokiran tim navodima, javio bih vam se na taj konkurs, hajde da lijepo uporedimo biografije pa da vidimo ko je jači od mene. A da vidimo koja bi me komisija mogla ispitati – komentirao je Begić.

Zamjenik predsjedatelja Zastupničkog doma Marinko Čavara iskoristio je priliku da ponovi HDZ-ovu matricu da “Komšić nije hrvatski član Predsjedništva, on je pripadnik hrvatskog naroda izabran voljom drugog naroda”.

Priznao je da u kriterijima za izbor člana SIP-a nije navedeno da se ne mogu prijaviti oni koji rade u SIP-u, ali je ipak ocijenio da je “simptomatično da je većina bila iz SIP-a i da su bili favorizirani”.

Rekao je i da je tajna koliko se bodova dodjeljuje te da bi to rekao da može.

Begić ga je poučio da je istina da Komšić nije hrvatski član Predsjedništva jer po Ustavu ne postoji hrvatski član, već član iz reda hrvatskog naroda.

– A kad bih primijenio vašu logiku, koja je i donekle rasistička, vi sebi dajete za pravo reći tko je pravi Hrvat, reći tko je od ostalih sudjelovao u izboru člana CIK-a. Vi ste po vašoj logici izabrali nelegitimnog člana CIK-a jer ste vi Bošnjaci, Srbi i Hrvati sjeli i između ostalih izabrali člana CIK-a. Ali tu logiku neću primijeniti.

Samo zato što mi je baka ili otac ili tata dao određeno ime, ja ne tražim poseban status u ovoj zemlji, niti sam osoba s posebnim potrebama. Ovakvo potkopavanje i omalovažavanje šefa države je za žaljenje – odgovorio je Begić, dok je Čavara rekao da ga čudi da netko “tko se naziva ustavnim stručnjakom ovako promaši cijeli Ustav”.

Kako je to izgledalo pogledajte u videu ispod.

Politička hajka koja se mjesecima vodi protiv izaslanika u Vijeću naroda RS-a i profesora ustavnog prava Dževada Mahmutovića (SDA) danas dobiva potpuno drugačiji razvoj.

Ono što je Trojka tada predstavila kao političku izdaju i navodno odustajanje od zaštite bošnjačkih interesa, razvoj događaja pokazao je kao pravno utemeljenu ocjenu ustavnopravnog stanja.

Kada je Mahmutović odbio podržati pokretanje mehanizma zaštite vitalnog nacionalnog interesa u vezi s izborom nove Vlade RS-a, politički i medijski krugovi bliski Trojci pokrenuli su žestoku kampanju protiv njega. Javnosti je tada servirana pojednostavljena i politički instrumentalizirana teza da je odbijanjem veta navodno ugrožen vitalni interes Bošnjaka.

Mahmutović je, međutim, od početka upozoravao da je riječ o pogrešnom tumačenju.

Prema njegovom obrazloženju, pitanje izbora Vlade RS nije pitanje vitalnog nacionalnog interesa, već pitanje ustavnosti procedure, koje se rješava pred ustavnim sudovima, a ne političkim vetom u Vijeću naroda. Drugim riječima, dok je Trojka institut vitalnog nacionalnog interesa nastojala instrumentalizirati za dnevnopolitičke obračune, Mahmutović je inzistirao na pravnoj logici i ustavnom okviru. Vrijeme je, međutim, pokazalo tko je bio u pravu.

Nakon političkog raspleta u RS, Savo Minić je svojom ostavkom i sam priznao da je Mahmutović bio u pravu.

Na ovu situaciju reagirao je i zastupnik u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine Zlatan Begić, koji je otvoreno prozvao političke aktere koji mjesecima napadaju Mahmutovića.

– Znam za dvojicu Hasanovića, jedan je u gotovo svim novinama tvrdio da je tada predloženi proračun najbolji na svijetu, a onda je drugi odmah ujutro, za saborskom govornicom, tvrdio da je taj isti proračun beskoristan i neprovediv. Tada sam posumnjao u identitet drugog Hasanovića i da je prvi Hasanović možda otet ili negdje zarobljen. Ovo ti je haman neki treći Hasanović ili ti isti vadi iz kutije svaki put kad treba ispravljati teške greške Trojke, njihovih “medija” i kvazianalitičara. Da se lijepo izvini prof.Mahmutoviću, i da pusti ovog nesretnog Hasanovića, čovjeka za svoje saborce i stranku. I stvarno nema veze s ovim i ne treba lagati, pogotovo ne ovih dana… – napisao je Begić na X platformi.

Begić u priopćenju spominje Muhameda Hasanovića, aludirajući na njegovu današnju izjavu u kojoj tvrdi da je ostavka premijera RS-a Save Minića povezana s velikim financijskim obvezama i nadolazećim zaduženjima RS-a.

– U svjetlu današnjih izjava stvari postaju jasnije. Ranije sam upozoravao da će Republika Srpska u travnju 2026. godine morati vratiti oko 600 milijuna KM duga koje ne može prenijeti na razinu Bosne i Hercegovine. I Milorad Dodik potvrdio je danas da je razlog ostavke premijera Save Minića zapravo planirani angažman RS-a u inozemstvu, uz obrazloženje da Vlada želi biti “legitimna” za takav potez. Jasno je da politički potezi kojima svjedočimo nisu slučajni. Velike obveze koje dolaze već ove godine stvaraju pritisak za novim zadatkom, a sada se pokušava stvoriti politički i pravni okvir za realizaciju tog zadatka. Travanj 2026. će biti pravi test stvarnog stanja javnih finansija RS-a, za koje tvrdim da nisu dobre – rekao je Hasanović.

Zastupnici Demokratske fronte odgovorili su na izjave Denisa Bećirovića, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine i kandidata za istu funkciju, da je DF bio i ostao satelit SDA.

– Ključne glasove za izbor Denisa Bećirovića u Dom naroda 2018. godine, na kantonalnoj razini, dao je DF odlukom predsjednika stranke Željka Komšića. Bio sam protiv toga, ali me ovdje u Sarajevu nemaju sluha, pogotovo kada je u pitanju ta milostinja. Merhametli su mnogi. Znači li to da je Denis Bećirović naš satelit – komentirao je Zlatan Begić, zastupnik DF-a u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine.

Slaven Kovačević, kandidat DF-a za člana Predsjedništva BiH, kaže da je stvar jednostavna.

– Već dvije i po do tri godine nije bilo takve saradnje DF-a i SDA da bi DF bio bilo čiji satelit. Ovo je stranka vlastitog integriteta. Zašto Bećirović to govori? Kad izbacuješ takve floskule, dokazuješ da nemaš rezultata rada osim što si nešto naručio, donio neke garancije kojih nema, a kad mjeriš svoj rad, nema baš ništa i onda posežeš za floskulama. Ako je to sve što može reći, hvala puno, sigurno neće biti izabran.

Nema te veze. Ovo je stranka svog integriteta i ja sam kandidat te stranke i ona ima svoj integritet i molim vas da ne govorite takve stvari. Izgledam li ti kao satelit? Ne bih pristao biti ničiji satelit, pa tako ni SDA – odgovorio je Kovačević na pitanja novinara na konferenciji za novinare posvećenoj odlukama Europskog suda za ljudska prava.

Dženan Đonlagić, generalni sekretar DF-a i delegat u Domu naroda Parlamenta BiH, upitao je da li izbor i glasanje za Borjanu Krišto za predsjedavajuću Vijeća ministara BiH znači da su Denis Bećirović, SDP i Trojka sateliti HDZ-a.

– Jesu li? Jesu – dodao je Đonlagić.

Europski sud za ljudska prava utvrdio da je izbor rukovodstva Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine te predsjednika i potpredsjednika FBiH u suprotnosti s Europskom konvencijom o ljudskim pravima i slobodama.

Po žalbama Zlatana Begića, zastupnika DF-a u Parlamentu BiH, sud je utvrdio da su mu povrijeđena prava u vezi s nemogućnošću kandidiranja za ove funkcije.

Tim povodom danas su predstavnici DF-a održali konferenciju za medije.

Predsjednik DF-a i predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić istaknuo je da se odluke Europskog suda tiču ​​odluka visokog predstavnika u BiH. Christian Schmidt te struktura i struktura kolegija Zastupničkog doma u smislu zastupljenosti ne samo pripadnika konstitutivnih naroda već i onih koji se izjašnjavaju kao ostali.

Rekao je kako ne misle da će se presude tako lako provesti te da ranije odluke Europskog suda govore da se to ne događa jer ova vlast, stranke iz ovog ustavno-pravnog sustava izvlače političku korist u smislu trajnog postavljanja na vlast.

– Ovo je politička i prije svega pravna pobjeda… Ovo je pokazatelj opravdanosti našeg otpora svemu što je Schmidt učinio suspendirajući Ustav kada je formirana ova Vlada FBiH. Pogriješio je. Ne dovodimo u pitanje njenu legalnost ni legitimitet, odluka se mora poštovati. Ono što je u tom trenutku bilo razočaravajuće i što su te sudske odluke potvrdile jest svjestan pristanak Trojke da sudjeluje u takvoj političkoj šaradi. Razumijem što je vlast i politička borba, ali ponekad ne treba ići dalje od načela koja zastupaš, barem javno.

Mislim da je to politička lekcija koja se može naučiti, da je Schmidt svjesno išao na tu varijantu i sud je to potvrdio. Igru je vodio tadašnji američki veleposlanik Michael Murphy, a Schmidt je bio samo egzekutor – dodao je Komšić.

Kazao je i da je, osim Begićeve dvije, postojala i prijava u ime stranke koja je odbijena. O toj trećoj prijavi nije mogao reći više detalja, dodavši da će je proučiti hoće li ići dalje u žalbenom postupku.

Zlatan Begić pojasnio je da su izaslanici DF-a u Parlamentu FBiH pokušali predložiti izaslanika za predsjednika/dopredsjednika FBiH između ostalih, pozivajući se na Protokol 12 Europske konvencije, koji je, ističe, iznad domaćeg pravnog poretka i dio je Ustava, ali je SIP to odbio, kao i Sud BiH, pa su se obratili Europskom sudu, koji je potvrdio kršenje Protokola 12.

Isti protokol korišten je i za člana Kolegija Zastupničkog doma Parlamenta Bosne i Hercegovine. parlamenta, ali je Nebojša Radmanović (SNSD) to odbio pozivajući se na Ustav i odbijajući Begića da bude kandidat.

– Te funkcije su značajne. U jednoj fazi zakonodavnog postupka članovi kolegija preuzimaju zakonodavni postupak u svoje ruke. Sada smo uspostavili diskriminaciju. Oštro ćemo tražiti da se ova i druge presude provedu. Neprovođenje presuda Europskog suda je kazneno djelo. Mnogi se pitaju kada će to biti sankcionirano. Kada u institucijama ne sjede ljudi koji se u startu slažu da presude nisu teme za raspravu i prave kompromise ispod razine koju je uspostavio Dayton.

Pitanje je bi li Schmidt sa svojim suradnikom Murphyjem nametnuo ovakva izborna pravila da nisu imali podršku iz Sarajeva. I u toj fazi političke opcije koje danas drže vlast u Kantonu, FBiH i državi bile su važnije pozicije u vlasti i pristajale su na ovakva diskriminatorska rješenja koja nas ne vode europskim putem i cestom nego kroz šumu i tako ćemo samo doći u provaliju. Država koja ne provodi i ne poštuje presude Europskog suda ne može biti primljena u obitelj europskih država. I sarajevski mozgovi moraju shvatiti da nema kompromisa mimo presuda i vladavine prava – kazao je Begić.

Slaven Kovačević, kandidat DF-a za Predsjedništvo BiH, raniji žalitelj koji je “pobijedio” pred Europskim sudom, ali izgubio pred Velikim vijećem, komentirao je kako je Schmidt 2022. godine uveo fenomen famoznom odlukom – da imate matematičku formulu pomoću koje možete izračunati vlastitu vrijednost kao živih bića i sredine u kojoj živite.

– Kako to može učiniti čovjek koji dolazi iz Europe. Zanima me što će učiniti Vlada, posebno Trojka, jer znam što će učiniti s ostalima. Hoće li dopustiti ovakvu halabuku i pravni kaos da se od osoba koje nemaju aktivnu iskaznicu jer im je istekao mandat šalje zahtjev za preusmjeravanje predmeta Velikom vijeću, mislim na Vijeće ministara u kojem sudjeluje Trojka. Ako se dozvole budu radile s predumišljajem, diskriminacija će ostati u Bosni i Hercegovini – dodao je Kovačević.

Begić je istaknuo kako očekuju da Schmidt popravi ono što je pokvario ili da podnese ostavku i vrati se kući, “a nama postavi čovjeka koji će biti čovjek pravne države”.

– Ako je pošten, predan europskom putu, pravnoj državi, dajemo mu priliku da to i pokaže – dodao je.

Komentirao je kako mu ne bi bilo mrsko na ročištu “rastrgati te domaće bitange” kad bi njegov slučaj došao pred Veliko vijeće.

– Čak bi mi bilo drago da dođemo da se pogledamo u oči, da vidimo koji su argumenti – rekao je Begić.

Europski sud za ljudska prava (ECHR) utvrdio je da je izbor rukovodstva Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PD PSBiH) te predsjednika i potpredsjednika FBiH u suprotnosti s Europskom konvencijom o ljudskim pravima i slobodama.

Povodom žalbi Zlatana Begića, zastupnika u Zastupničkom domu PSBiH ispred Demokratske fronte, Europski sud je utvrdio da su mu povrijeđena prava u vezi s nemogućnošću kandidiranja za navedene funkcije.

U rukovodstvo Zastupničkog doma PSBiH trenutno može biti biran samo Bošnjak, Hrvat ili Srbin. U rukovodstvo Doma ne može biti biran predstavnik iz reda ostalih, iako je u PSBiH biran na neposrednim izborima.

– Podnositelj zahtjeva, koji se ne izjašnjava kao pripadnik niti jednog ‘konstitutivnog naroda’, dakle, po zakonu je isključen na temelju svoje nacionalne pripadnosti. Primjena mjerodavnog zakona u praksi pokazuje se u slučaju podnositelja zahtjeva činjenicom da o njegovom imenovanju za ta mjesta nije glasovalo. Sud smatra da to predstavlja razliku u postupanju prema osobama u analognim situacijama – navodi ECHR.

U presudi “Begić protiv BiH 1”, objavljenoj u utorak na stranicama ECHR-a, navodi se da su slične ustavne odredbe, “koje se odnose na nepodobnost podnositelja zahtjeva za kandidiranje na izborima za Dom naroda i Predsjedništvo” BiH, već utvrđene diskriminirajućim u predmetima “Sejdić i Finci” i “Zornić”.

– Sud ne vidi razloga za odstupanje od te sudske prakse u ovom slučaju,” navodi uz zaključak da su “prethodna razmatranja dovoljna da bi Sud mogao zaključiti da je došlo do povrede članka 1. Protokola br. 12 uz Konvenciju.

Također, ECHR je utvrdio povredu Konvencije u slučaju apelacije “Begić protiv BiH 2”, koja se odnosi na nemogućnost kandidiranja za mjesto predsjednika i potpredsjednika entiteta Federacija BiH.

– Ustavni sud je u konkretnom slučaju utvrdio da podnositeljeva nemogućnost sudjelovanja na izborima za predsjednika i potpredsjednike Federacije predstavlja razliku po nacionalnoj pripadnosti i da joj nedostaje objektivno i razumno opravdanje. Sud ne vidi razloga da se ne složi s utvrđenjem Ustavnog suda. Zapravo, utvrdio je povredu članka 1. Protokola br. 12 u nizu sličnih slučajeva – naveo je ECHR i dodao:

– Prethodno navedena razmatranja dovoljna su da dopuste Sudu da zaključi da je došlo do povrede članka 1. Protokola br. 12 uz Konvenciju.

Prema Ustavu FBiH, Bošnjaci, Hrvati i Srbi mogu biti kandidati za predsjednika i potpredsjednike tog entiteta.

Zlatan Begić uložio je žalbu na odluku Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine kojim mu nije prihvaćena kandidatura za predsjednika Federacije BiH 2022. godine, jer se izjasnio kao član ostalih. Sud BiH je odbio apelaciju, dok je presudom Ustavnog suda BiH utvrđeno postojanje diskriminacije, ali ta presuda nije izvršena, a Europski sud za ljudska prava prihvatio je razmatranje apelacije.

Na temelju navedenih odluka, državi BiH je naloženo Begiću isplatiti oko 40.000 KM odštete.

Povreda članka 1. Protokola br. 12. Pravedna naknada: Sud je utvrdio da je samo utvrđivanje povrede dovoljna pravična naknada za bilo kakvu nematerijalnu štetu koju je pretrpio podnositelj te da bi tužena država trebala platiti 10.000 eura troškova i izdataka”, navodi se u priopćenju Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu.

– Gospodin Begić je tvrdio da je njegova nemogućnost kandidiranja na izborima za predsjednika/dopredsjednika Federacije u suprotnosti sa člankom 3. Protokola br. 1. (pravo na slobodne izbore) uz Europsku konvenciju, neovisno iu vezi s člankom 14. (zabrana diskriminacije) Konvencije, te također člankom 1. Protokola br. 12. (opća zabrana diskriminacije) i članak 17. (zabrana zlouporabe prava).

Povreda članka 1. Protokola br. 12. Pravična naknada: Sud je utvrdio da samo utvrđivanje povrede predstavlja dostatnu pravičnu naknadu za bilo kakvu nematerijalnu štetu koju je podnositelj pretrpio te da mu tužena država treba isplatiti 10.000 eura na ime troškova i izdataka – stoji u priopćenju Europskog suda za ljudska prava.

Prema važećem Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine, predsjednik i dopredsjednici Federacije Bosne i Hercegovine mogu biti birani samo iz reda konstitutivnih naroda. Ovaj izbor (pot)predsjednika Federacije Bosne i Hercegovine potvrdio je i sam visoki predstavnik Christian Schmidt, namećući amandmane na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine.