<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:media="http://search.yahoo.com/mrss/"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>#znanstvenici &#8211; EX YU VIJESTI</title>
	<atom:link href="https://exyuvijesti.com/tag/znanstvenici/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://exyuvijesti.com</link>
	<description>nezavisni informativni portal</description>
	<lastBuildDate>Mon, 27 Apr 2026 15:48:17 +0000</lastBuildDate>
	<language>hr</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.1.2</generator>

<image>
	<url>https://exyuvijesti.com/wp-content/uploads/2021/09/cropped-rsz_1ex-yu-vijesti-logo-text_1-1-32x32.png</url>
	<title>#znanstvenici &#8211; EX YU VIJESTI</title>
	<link>https://exyuvijesti.com</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Što se događa u Černobilu: Neobjašnjive promjene pod mikroskopom znanstvenika</title>
		<link>https://exyuvijesti.com/sto-se-dogada-u-cernobilu-neobjasnjive-promjene-pod-mikroskopom-znanstvenika/</link>
					<comments>https://exyuvijesti.com/sto-se-dogada-u-cernobilu-neobjasnjive-promjene-pod-mikroskopom-znanstvenika/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[admin]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 27 Apr 2026 15:48:17 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[DIJASPORA]]></category>
		<category><![CDATA[#Černobil]]></category>
		<category><![CDATA[#divlje životinje]]></category>
		<category><![CDATA[#eksplozija]]></category>
		<category><![CDATA[#godišnjica]]></category>
		<category><![CDATA[#nuklearna elektrana]]></category>
		<category><![CDATA[#znanstvenici]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://exyuvijesti.com/sto-se-dogada-u-cernobilu-neobjasnjive-promjene-pod-mikroskopom-znanstvenika/</guid>

					<description><![CDATA[U nedjelju (26. travnja) obilježena je 40. obljetnica tragedije koja se dogodila u ukrajinskoj nuklearnoj elektrani u blizini Černobila. Nekoliko dana nakon toga počela je evakuacija šireg područja oko elektrane i od tada ljudi više nema u zoni isključenja kao prije. Vratio se manji dio, uglavnom starijeg stanovništva. U zoni žive zaposlenici, a do rata [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div class="ContentPhotos my-[20px] flex flex-col gap-[20px]">
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">U nedjelju (26. travnja) obilježena je 40. obljetnica tragedije koja se dogodila u ukrajinskoj nuklearnoj elektrani u blizini Černobila.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Nekoliko dana nakon toga počela je evakuacija šireg područja oko elektrane i od tada ljudi više nema u zoni isključenja kao prije.</div>
</div>
<div id="v2-intext-01" class="mx-auto "></div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Vratio se manji dio, uglavnom starijeg stanovništva.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">U zoni žive zaposlenici, a do rata su je posjećivali i turisti. Ali život nije kao prije.</div>
</div>
<div id="v2-out-of-page" class="mx-auto "></div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">I to je bila dobra vijest za floru i faunu.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Ta tragedija i nesreća za njih je značila da se mogu vratiti na mjesta gdje su nekada živjeli. No, morali su se prilagoditi, jer žive u području punom takozvanih hot spotova – mjesta gdje je zračenje izuzetno jako.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Godinama su istraživači dokumentirali čudna, iskrivljena stabla, lastavice s tumorima, pa čak i jezivu crnu gljivu koja živi unutar radioaktivnih ruševina same zgrade reaktora.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Neka su se stvorenja možda prilagodila kako bi se bolje nosila s kontaminacijom, ali ovu je ideju vrlo teško dokazati i o njoj se još uvijek žestoko raspravlja.</div>
</div>
<div>
<h2 class=" undefined text-[22px] leading-[22px] font-[700]" style="font-family:Open Sans">Učinak zračenja </h2>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Nedavno su istraživači istaknuli druge razloge zašto su se neke životinje možda uspješno razmnožavale u ovom ranjenom krajoliku.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Pablo Burraco, znanstvenik na biološkoj stanici Doñana, i njegovi kolege posjetili su Černobil i okolna područja mnogo puta tijekom godina i uvijek su uzorkovali istu životinju &#8211; žabu.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Godine 2022. objavili su rad koji pokazuje da su žabe unutar zone isključenja u prosjeku tamnije od onih izvan zone. Usredotočili su se na mjesta gdje su razine radijacije bile posebno visoke neposredno nakon nesreće 1986. godine.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Njihova hipoteza, za koju Burraco naglašava da ostaje hipoteza, je da tamna boja nekih žaba, koja se pripisuje višim razinama melanina u njihovim tijelima, može nekako djelovati kao zaštitna barijera, smanjujući učinke zračenja, te da su tamnije žabe bolje prošle nakon nuklearne katastrofe. Ali za to još nema čvrstog dokaza.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Još jedan istraživač, biolog Timothy Mousseau sa Sveučilišta u Južnoj Karolini, kritičan je prema istraživanju žaba.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Kaže da uzorkovanje žaba nije bilo dovoljno sveobuhvatno da bi se napravila razlika između onih unutar i izvan zabranjene zone, tvrdeći da tamna boja kože ne odgovara trenutnim razinama radioaktivnosti oko mjesta černobilske katastrofe. <a href="https://www.bbc.com/future/article/20260424-chernobyl-wildlife-forty-years-on"><strong>BBC</strong>.</a></div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Druga znanstvenica, radiobiologinja Carmel Mothersill, profesorica emeritus na Sveučilištu McMaster, kaže da je dokument iz 2022. &#8220;robusan&#8221; u smislu metodologije i ističe da su autori oprezni u tumačenju podataka.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Ovaj spor klasičan je primjer nesuglasica koje godinama postoje među znanstvenim istraživačima černobilske divljine.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Prvo je pitanje reakcija &#8211; kako znate da je neobična značajka otkrivena na organizmu uzrokovana samom izloženošću zračenju, a ne, recimo, drugim zagađivačima u krajoliku, poput teških metala, za koje se također zna da kontaminiraju područje?</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Slične rasprave slijede izvješća o uzorcima gena u genomima divljih pasa koji žive oko Černobila, na primjer.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Nema čvrstih dokaza da su promjene uzrokovane njihovim izlaganjem zračenju.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Studije su također pokazale da poljske voluharice koje žive na kontaminiranim mjestima oko Černobila nose višu razinu genetske raznolikosti u svojim mitohondrijima &#8211; sićušnim generatorima energije unutar njihovih stanica &#8211; u usporedbi s onima u nekontaminiranim područjima.</div>
</div>
<div>
<h2 class=" undefined text-[22px] leading-[22px] font-[700]" style="font-family:Open Sans">Radioaktivni otpad </h2>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Te bi se razlike mogle pripisati mutacijama uzrokovanim izlaganjem zračenju, ali bi mogli biti na djelu i drugi čimbenici.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Mothersill ističe da su mnogi borovi, koji su posebno osjetljivi na zračenje, uginuli nakon što su bili izloženi radioaktivnom otpadu. Ponegdje su zavladale breze, kaže ona, stvorivši sasvim drugu vrstu šume.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">&#8211; Pun je drveća i životinja, ali nije isti kao prije nesreće. Životinje koje tu žive prirodno će drugačije reagirati na taj promijenjeni okoliš i to samo po sebi, a ne nužno zračenje, može objasniti razlike kod tih životinja &#8211; smatra ona.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Jedna ključna promjena koja je mogla imati važan učinak na divlje životinje u blizini Černobila je iznenadno povlačenje ljudi.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">U područjima koja su nekada bila naseljena ljudima, sada lutaju vukovi, medvjedi i bizoni. Procvjetale su populacije jelena, divljih svinja i losova.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Čak se procjenjuje da je broj vukova u zabranjenoj zoni sedam puta veći nego u okolnim prirodnim rezervatima, a razlog tome je, nagađa se, obilje plijena.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Neke vrste, uključujući euroazijskog risa, također su se vratile u to područje nakon što su nestale mnogo prije nesreće.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Smeđi medvjedi nisu viđeni u ovom dijelu svijeta više od sto godina, sve dok ih kamera nije snimila unutar zabranjene zone 2014. godine.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">A poznato je da su na tom području brojne i skupine pasa koji očito potječu od kućnih ljubimaca napuštenih nakon katastrofe 1986. godine.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Poznato je da čuvari koji su plaćeni da spriječe ilegalni ulazak ljudi u zabranjenu zonu brinu o čupercima.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Ostale čimbenike na stranu, je li moguće da su biljke i životinje u blizini Černobila zapravo evoluirale kako bi se nosile s radijacijom?</div>
</div>
<div>
<h2 class=" undefined text-[22px] leading-[22px] font-[700]" style="font-family:Open Sans">Teški metali </h2>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Ovo je jedna od najkontroverznijih tvrdnji.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Neke neobične osobine ovih organizama mogle bi se opisati kao prilagodbe u evolucijskom smislu &#8211; tj. stvari koje su naslijedili i koje im daju prednost u njihovoj okolini.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Postoje indicije da se to dogodilo. Studija iz 2012., na primjer, pronašla je dokaze da se soja uzgojena u području Černobila prilagodila kako bi se bolje nosila s radioaktivnošću i stresom teških metala. One poljske voluharice koje nastanjuju Černobil također su pokazale veću otpornost na oštećenja DNK.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Za Mothersilla je važno razlučiti jesu li mutacije koje su se pojavile u biljkama i životinjama neposredno nakon nesreće prenesene na sljedeće generacije tih organizama, čak i kad su razine zračenja u okolišu s vremenom opadale.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Na to opet ukazuje trag u tim poljskim voluharicama. Studija iz 2006. pokazala je da su aberacije u kromosomima životinja postojale kroz uzastopne generacije, čak i kada su voluharice uzete iz Černobila i puštene da se razmnožavaju u laboratoriju bez kontaminacije.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Ali to ne funkcionira za sve vrste. Nedavno istraživanje pokazalo je da kombinacija topline koju emitira radioaktivna kontaminacija i rastućih temperatura uzrokovanih klimatskim promjenama stavlja sve veći pritisak na lastavice koje žive oko Černobila, što bi im moglo otežati preživljavanje kako globalno zatopljenje napreduje.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Priča o tome kako je Černobil utjecao na divlje životinje složena je, kaže Jonathon Turnbull, geograf sa Sveučilišta Durham.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Ne možete jednostavno reći da priroda u zoni isključenosti cvjeta ili umire, kaže.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">&#8211; Postoji spektakularna priča &#8220;Černobil je promijenio sve&#8221; &#8211; ​​ali ne ide duboko &#8211; objasnio je.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Umjesto toga, postoji cijeli niz suptilnih učinaka i reakcija. Tamošnji ekosustav doživio je strašnu katastrofu, ali je nastavio živjeti i rasti.</div>
</div>
</div>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://exyuvijesti.com/sto-se-dogada-u-cernobilu-neobjasnjive-promjene-pod-mikroskopom-znanstvenika/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
		<media:content url="https://cdn.faktor.ba/590706/conversions/812bad8a63138836fafbca5114d66953-webp.webp" medium="image"></media:content>
	</item>
		<item>
		<title>U kojoj fazi života smo najsretniji?</title>
		<link>https://exyuvijesti.com/u-kojoj-fazi-zivota-smo-najsretniji/</link>
					<comments>https://exyuvijesti.com/u-kojoj-fazi-zivota-smo-najsretniji/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[admin]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 16 Mar 2026 21:54:43 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[ZANIMLJIVOSTI]]></category>
		<category><![CDATA[#znanstvenici]]></category>
		<category><![CDATA[istraživanje]]></category>
		<category><![CDATA[sreća]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://exyuvijesti.com/u-kojoj-fazi-zivota-smo-najsretniji/</guid>

					<description><![CDATA[Znate li u kojoj dobi ljudi doživljavaju najveću sreću u životu? Nedavno istraživanje njemačkih i švicarskih istraživača pokušalo je odgovoriti na pitanje u kojoj smo fazi života najsretniji. Potraga za srećom univerzalna je zagonetka koja već dugo intrigira čovječanstvo. Nedavno istraživanje, koje su proveli znanstvenici iz Njemačke i Švicarske, donijelo je nove uvide u odnos [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div class="ContentPhotos my-[20px] flex flex-col gap-[20px]">
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Znate li u kojoj dobi ljudi doživljavaju najveću sreću u životu?</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Nedavno istraživanje njemačkih i švicarskih istraživača pokušalo je odgovoriti na pitanje u kojoj smo fazi života najsretniji.</div>
</div>
<div id="v2-intext-01" class="mx-auto "></div>
<div id="protag-before_content"></div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Potraga za srećom univerzalna je zagonetka koja već dugo intrigira čovječanstvo. Nedavno istraživanje, koje su proveli znanstvenici iz Njemačke i Švicarske, donijelo je nove uvide u odnos između dobi i emocionalnog blagostanja, piše <a href="https://www.krstarica.com/zivot/ziveti-zivot/u-kojoj-fazi-zivota-smo-najsrecniji-naucnici-imaju-odgovor/">Krstarica.com</a>.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">S velikim uzorkom od više od 460.000 sudionika iz različitih dijelova svijeta, istraživanje je analiziralo kako se osjećaj sreće mijenja kroz različite faze života.</div>
</div>
<div id="v2-out-of-page" class="mx-auto "></div>
<div id="protag-in_content"></div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Iako je riječ o subjektivnom i složenom stanju, na osjećaj sreće mogu utjecati i vanjski čimbenici, poput tjelesne aktivnosti i društvenih kontakata.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Istraživanje se fokusiralo na tri ključne komponente subjektivnog blagostanja: zadovoljstvo životom, pozitivna i negativna emocionalna stanja. Rezultati pokazuju da sreća doseže određeni vrhunac tijekom života, ali se mijenja s godinama.</div>
</div>
<div>
<h2 class=" undefined text-[22px] leading-[22px] font-[700]" style="font-family:Open Sans"><strong>U kojoj fazi života smo najsretniji?</strong></h2>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Tijekom drugog djetinjstva, između devete i šesnaeste godine, sreća ima tendenciju opadanja. Tjelesne i društvene promjene tipične za ovu fazu smatraju se glavnim uzrokom ovog emocionalnog pada.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Pubertet dodatno pojačava emocije i često male probleme pretvara u velike izazove, koji mogu narušiti percepciju vlastite dobrobiti.</div>
</div>
<div></div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">U mladosti se ponovno javljaju pozitivne emocije, ali ne zadugo. Unutarnji sukobi i krize identiteta česti su, osobito u razdoblju prijelaza u odraslu dob – fazi obilježenoj mješavinom emocija, koja kasnije u zrelijim godinama nerijetko prelazi u melankoliju i nostalgiju.</div>
</div>
<div>
<h2 class=" undefined text-[22px] leading-[22px] font-[700]" style="font-family:Open Sans"><strong>Doba najveće sreće</strong></h2>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Istraživanja pokazuju da se pravi vrhunac sreće događa oko 70. godine života, kada pozitivna emocionalna stanja prevagnu nad negativnima.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">No, nakon tog razdoblja ta se ravnoteža postupno narušava pa negativne emocije s godinama polako rastu, sve do oko 96. godine.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">No, iako su rezultati istraživanja sveobuhvatni, ne mogu se jednako primijeniti na sve ljude. Zadovoljstvo osobnim životom može značajno varirati jer na njega utječu individualni čimbenici kao što su financijska stabilnost i kvaliteta društvenih odnosa.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Stoga ovo istraživanje nudi vrijedan, ali ne i konačan odgovor na pitanje koje prati čovječanstvo kroz povijest – potraga za srećom.</div>
</div>
</div>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://exyuvijesti.com/u-kojoj-fazi-zivota-smo-najsretniji/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
		<media:content url="https://cdn.faktor.ba/571221/conversions/0b8d477de4da1bbe56b46ee46aa99116-webp.webp" medium="image"></media:content>
	</item>
		<item>
		<title>Dronovi su otkrili smrtonosni virus u dahu arktičkih kitova</title>
		<link>https://exyuvijesti.com/dronovi-su-otkrili-smrtonosni-virus-u-dahu-arktickih-kitova/</link>
					<comments>https://exyuvijesti.com/dronovi-su-otkrili-smrtonosni-virus-u-dahu-arktickih-kitova/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[admin]]></dc:creator>
		<pubDate>Sun, 21 Dec 2025 07:04:17 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[ZANIMLJIVOSTI]]></category>
		<category><![CDATA[#izdisaj]]></category>
		<category><![CDATA[#Kitovi]]></category>
		<category><![CDATA[#smrtonosni virus]]></category>
		<category><![CDATA[#znanstvenici]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://exyuvijesti.com/dronovi-su-otkrili-smrtonosni-virus-u-dahu-arktickih-kitova/</guid>

					<description><![CDATA[Koristeći dronove koji prikupljaju dah kitova, znanstvenici su došli do novih, važnih saznanja o zdravstvenom stanju grbavih kitova i drugih vrsta koje žive u divljini, piše BBC. Istraživači su letjeli dronovima opremljenim posebnom opremom kroz oblake izdahnutih kapljica, takozvane &#8220;izdisaje&#8221;, koji nastaju kada se ovi morski divovi dižu na površinu kako bi disali kroz puhala. [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<div class="ContentPhotos my-[20px] flex flex-col gap-[20px]">
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Koristeći dronove koji prikupljaju dah kitova, znanstvenici su došli do novih, važnih saznanja o zdravstvenom stanju grbavih kitova i drugih vrsta koje žive u divljini, piše<strong> <a href="https://www.bbc.com/news/articles/cjdrpkj8111o">BBC</a></strong><a href="https://www.bbc.com/news/articles/cjdrpkj8111o"></a>. </div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Istraživači su letjeli dronovima opremljenim posebnom opremom kroz oblake izdahnutih kapljica, takozvane &#8220;izdisaje&#8221;, koji nastaju kada se ovi morski divovi dižu na površinu kako bi disali kroz puhala.</div>
</div>
<div id="v2-intext-01" class="mx-auto "></div>
<div id="protag-before_content"></div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">U tim su uzorcima otkrili vrlo zarazan virus koji se povezuje s masovnim nasukavanjem kitova i dupina diljem svijeta.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Prikupljanje uzoraka izdisaja kitova predstavlja pravu prekretnicu u brizi za njihovo zdravlje i dobrobit, rekao je profesor Terry Dawson s King&#39;s Collegea u Londonu.</div>
</div>
<div id="v2-out-of-page" class="mx-auto "></div>
<div id="protag-in_content"></div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">&#8220;Ova metoda nam omogućuje praćenje patogena u živim kitovima bez izazivanja stresa ili ozljeda, dok pruža ključne uvide u bolesti u arktičkim ekosustavima koji se brzo mijenjaju&#8221;, rekao je Dawson.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Istraživači su koristili dronove sa sterilnim petrijevim zdjelicama za prikupljanje kapljica izdahnutog zraka od grbavih kitova, kitova perajara i grbavih kitova, a rezultate su kombinirali s biopsijama kože uzetih s brodova.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Na taj su način po prvi put potvrdili da se potencijalno smrtonosni virus kitova, poznat kao cetacean morbillivirus, širi iznad Arktičkog kruga.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Riječ je o vrlo zaraznoj bolesti koja se lako prenosi među dupinima, kitovima i pliskavicama, uzrokujući teške bolesti i masovnu smrt.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Virus se može prenositi između različitih vrsta i preko oceana, što predstavlja ozbiljnu prijetnju morskim sisavcima.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Znanstvenici se nadaju da će ovo otkriće omogućiti ranije otkrivanje smrtonosnih prijetnji oceanskom životu prije nego što se počnu širiti izvan kontrole.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">&#8211; U sljedećem razdoblju prioritet je nastaviti koristiti ove metode za dugoročno praćenje kako bismo shvatili kako će novi stresori oblikovati zdravlje kitova u godinama koje dolaze &#8211; rekla je Helena Costa sa Sveučilišta Nord u Norveškoj.</div>
</div>
<div>
<div class="lg:text-[20px] lg:leading-[30px] text-[18px] leading-[26px] leading-normal font-[400]" style="font-family:Open Sans;text-align:left">Istraživanje je objavljeno u znanstvenom časopisu BMC Veterinary Research.</div>
</div>
</div>
]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://exyuvijesti.com/dronovi-su-otkrili-smrtonosni-virus-u-dahu-arktickih-kitova/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
		<media:content url="https://cdn.faktor.ba/534035/conversions/Kitovi100-webp.webp" medium="image"></media:content>
	</item>
	</channel>
</rss>
