Vlast u bosanskohercegovačkom entitetu RS, predvođena neformalnim liderom Miloradom Dodikom, hvali se kako je financijska situacija u ovom dijelu Bosne i Hercegovine stabilna, nikad bolja…

Gledamo li brojke – nikad nije bila glavnija. Ukupan dug je blizu sedam milijardi maraka, tako da je svaki građanin danas dužan više od šest hiljada maraka. Dok je vlada obećavala prosperitet, odvela nas je u dužničko ropstvo, piše BNTV.

Milijuni maraka novog duga da se u panici pokriju stare rupe. Svaki građanin RS-a trenutno je dužan 6.068 KM.

Put do duga od skoro sedam milijardi bio je popločan isključivo SNSD-ovim pričama o stabilnosti, pa se prisjetimo što je početkom 2018. govorila tadašnja premijerka Željka Cvijanović.

– Nemamo više nikakvih financijskih problema prethodnih mjeseci, čak smo dva dana odustali od planiranog zaduženja jer nam taj novac ne treba – tvrdila je Cvijanović 4. travnja 2018. godine.

Stvarnost je premijera demantirala već u lipnju te godine, kada je RS izdala obveznice na Bečkoj burzi vrijedne 168 milijuna eura.

Trend rasta duga nastavio se sve do 2020. kada je probijena granica od 6 milijardi, a 2021. slijedi tajno zaduženje na Londonskoj burzi od 300 milijuna eura.

Dok su se dugovi plasirali putem aukcija trezorskih zapisa, član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je 2022. javnosti poslao dijametralno suprotne poruke:

– RS nikada nije bolje radila, bolji smo od Federacije. U RS nema gladnih. To je apsolutna laž – rekao je Dodik u kolovozu i rujnu 2022. godine.

No, u lipnju 2022. ministrica financija Zora Vidović iznijela je oštre podatke – dug je premašio 6,1 milijardu maraka.

Rast duga neizbježno je popraćen vrtoglavim rastom kamata. Tako stižemo do 2026. godine u kojoj je Vlada RS još jednom pokucala na vrata Londonske berze.

U ožujku je izdala obveznice od 500 milijuna eura s kamatom od 6,25 posto, na što je ministrica Zora Vidović posebno ponosna, no podatke o vjerovnicima vješto skriva:

– Ponosan sam što smo na Londonskoj burzi… Zadužujemo se na burzi, s kim ne možete znati jer su pravila burze takva – navodi Vidović.

Ekonomist prof. dr. Milenko Stanić upozorava na pogubne posljedice ovakve politike.

– Samo po osnovu ova dva duga na Londonskoj berzi RS će platiti kamate od 523 miliona KM. Tko kaže da je to malo, mora imati problema sa zdravim razumom – ističe Stanić.

Zaduživanje je nastavljeno, ekonomski razvoj zaustavljen, a bilans SNSD-ovog “blagostanja” danas čine 6,85 milijardi maraka duga i 15 narodnih kuhinja širom Srpske.

Ponosna sam što smo mi na Londonskoj berzi, kao subjekt progonjen od svakog živog bića, koji je prije nekoliko mjeseci sam sebi skinuo sankcije, dobili povjerenje najvećih fondova – kazala je jučer ministrica finansija bosanskohercegovačkog entiteta RS Zora Vidović na sjednici NSRS u Banjoj Luci.

Podsjećamo, entitet RS se prije četiri dana na Londonskoj berzi zadužio za 500 miliona eura, uz fiksnu kamatu od 6,25 posto, s rokom dospijeća u aprilu 2031. godine, saopćeno je iz Ministarstva finansija RS.

Vidović je dodala da su od 58 kupaca na listi, 64 posto obveznica kupili američki fondovi, od kojih su neki locirani u Sjedinjenim Američkim Državama, a neki u Europi, rekla je. BNTV.

– Također, 36 posto naših obveznica kupili su europski fondovi ili banke, Njemačka, Austrija, Italija, Švedska, Danska. To su bili najčešći kupci na ovoj burzi – otkrio je Vidović.

Dok banke građanima nude dugoročne kredite po kamatama od tri do četiri posto, ministrica financija bosanskohercegovačkog entiteta RS Zora Vidović zadužuje ovaj dio Bosne i Hercegovine po kamatama od gotovo 5,5 posto, što jasno pokazuje kako tržište procjenjuje rizik.

Ekonomist Zoran Pavlović smatra da je ključni problem zaduživanja RSe izloženost.

– Kada je jedan dužnik značajno zadužen kod neke financijske institucije, Agencija za bankarstvo ima sustav koji ne dopušta da se banka preeksponira prema jednom klijentu – objašnjava Pavlović.

Dodaje da su se s vremenom na domaćem tržištu uvriježile kamate od pet do 5,5 posto, piše Srpskainfo.

– Napravljen je mehanizam kojim su kamate od pet do 5,5 posto postale standard. S druge strane, banke pokušavaju povući sredstva od građana na rok od 2,5 do 3 posto, a zatim isti novac plasiraju državama uz 5,5 posto. To je čista trgovina novcem – kaže Pavlović.

Kad je riječ o kreditima građanima, situacija je drugačija.

– Građani se zadužuju po nižim kamatama jer je cijena kredita definirana kroz dvije osnovice: kamatu kao trošak rada banke i isplatu oročenih sredstava građanima. To u prosjeku iznosi 3,5 do 4 posto – navodi.

Pavlović podsjeća i na ulogu euribora kod dugoročnih kredita.

– Centralna banka BiH dozvolila je da stambeni i drugi dugoročni krediti imaju komponentu Euribor, što predstavlja cijenu eura u Europi. Iako je Euribor bio nula ili ispod nule, to nije bio značajan trošak.

S inflacijom i ratom u Ukrajini narasla je i do četiri posto, a taj novac koji se naplaćuje građanima praktički je čista zarada banaka – ističe Pavlović.

Prema njegovim riječima, banke danas uglavnom koriste domaći novac građana, a ne sredstva iz inozemstva.

– Banke su uzimale novac od građana i njime financirale potrebe građana i gospodarstva. Ne uzimaju eure od matičnih banaka, već koriste domaći novac. Rezultat toga je da je financijski sektor prošle godine ostvario prihod od gotovo milijardu maraka. Plaćeno je 100 milijuna poreza, a 900 milijuna ostalo je bankama. Mi kao građani smo to platili – naglašava Pavlović.

Drugi su, podsjeća, reagirali odlučnije.

– Kad je Viktor Orban to vidio u Mađarskoj, izjavio je da je financijski sektor dužan platiti 50 posto poreza na prihode koje ostvari, jer ti prihodi primarno dolaze od građana i gospodarstva i njih treba zaštititi – zaključuje Pavlović.