Glavni tužitelj Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove Serge Brammertz razgovarao je u utorak u Sarajevu s predstavnicima udruga žrtava o ratnim zločinima, arhivima Haaškog suda i sudbini osuđenih ratnih zločinaca, uključujući i zahtjeve za oslobađanje ratnog zločinca Ratka Mladića, dok žrtve poručuju da nema slobode za osuđene za genocid.

Tužitelj Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove Serge Brammertz sastao se u Sarajevu s predstavnicima Udruge Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa i Udruge žrtava i svjedoka genocida, s fokusom na arhive Haškog tribunala, procesuiranje ratnih zločina u BiH i regiji, kao i negiranje genocid.

– Kao što znate, dolazim jednom ili dvaput godišnje, između ostalog, a vjerojatno i kao glavno, da se sastanem sa žrtvama ovdje u Bosni i Hercegovini – rekao je Brammertz.

Dodao je da je ranije tijekom posjeta razgovarao i s predstavnicima diplomatskog zbora i glavnom tužiteljicom, a da je bilo riječi o nacionalnoj strategiji procesuiranja ratnih zločina i više od 1.000 neriješenih predmeta protiv nepoznatih počinitelja.

– Razgovarali smo i o toj vrlo neugodnoj situaciji, da postoje stotine osumnjičenih za ratne zločine počinjene na području BiH, koji slobodno žive na području drugih država – Srbije i Hrvatske – rekao je Brammertz.

Istaknuo je da je jedan od ključnih problema odnos prema arhivima Haaškog suda, kao i pitanja osuđenih ratnih zločinaca.

– Razgovarali smo o radu tužiteljstava s kojim vjerojatno nismo zadovoljni, a vjerojatno bi trebao biti puno bolji. Razgovarali smo i o nekim stvarima za koje nisam odgovoran, ali smo razgovarali o njima. Riječ je o pitanju arhiva kao i o zahtjevu za oslobađanje Ratka Mladića – podsjetio je.

Dodao je da mandat Mehanizma istječe u lipnju, a da će se o njegovom nastavku raspravljati u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda.

– Međutim, ono što vidimo je da postoji potreba za nastavkom rada Mehanizma po pitanju pomoći tužiteljima ovdje u regiji – rekao je Brammertz.

Predsjednica Pokreta Majke enklave Srebrenica i Žepa Munira Subašić kazala je nakon sastanka da su u fokusu bile tri ključne teme, među kojima su arhivi Haškog tribunala i status osuđenih ratnih zločinaca.

– Susrela sam se s Brammertzom stotine puta, ali nikad nisam bila zadovoljnija ishodom sastanka nego sada – istaknula je, zahvalivši Brammertzu što se zauzeo za žrtve genocida.

Navela je da su na današnjem sastanku razgovarali o tri stvari, među kojima je i pitanje arhiva i zgrade koja se nalazi u Haagu.

Istaknula je da je izričito protiv bilo kakvog oslobađanja ratnog zločinca Ratka Mladića.

– Tu mora biti doživotno jer tu mu je i mjesto. I kad umre, imat će grob, njegova djeca će znati gdje je, i što će biti s onim majkama koje su umrle, a da nisu pronašle nijednu kost svojih najmilijih – rekla je Subašić.

Kako je navela, razgovarano je io Tužiteljstvu BiH.

– Nismo zadovoljni s njima. Tužiteljstvo se pretvorilo u nekakvo politikanstvo, a glavni tužitelj je manipulant – dodala je Subašić.

Srbijanski ministar pravosuđa Nenad Vujić posjetio je krajem travnja Ratka Mladića, koji se nalazi u bolnici pritvorske jedinice u Haagu, i zatražio od Mehanizma da bivšeg ratnog zapovjednika Vojske Republike Srpske pusti na liječenje, uz ustupanje jamstva Vlade u Beogradu.

U srpnju prošle godine Međunarodni mehanizam za kaznene sudove (MICT) u Haagu odbio je Mladićev zahtjev za sedmodnevnim privremenim dopustom kako bi posjetio grob i prisustvovao žalosti zbog nedavne smrti člana obitelji.

Ratko Mladić, ratni zapovjednik Vojske RS-a, osuđen je pred Haaškim sudom 2017. godine na doživotni zatvor, a pravomoćnost je postala pravomoćna nakon drugostupanjske presude 2021. godine.

Mladić je proglašen krivim za zločine genocida (po dvije točke), zločine protiv čovječnosti (po pet točaka) i ratne zločine (po četiri točke), koje je počinio kao najviši general u vojsci RS-a, a u svrhu stvaranja RS-a.

Od pravde se skrivao 16 godina, a uhićen je u Srbiji 2011. godine.

Udruga žrtava i svjedoka genocida uputila je zahtjev nadležnim institucijama za uklanjanje spomen-ploče osuđenom ratnom zločincu Ratku Mladiću.

– Imajući u vidu da je Odjeljenje za opštu upravu Opštine Istočno Novo Sarajevo, u saradnji sa Boračkom organizacijom Istočno Novo Sarajevo, utvrdilo Listu spomenika i spomen obilježja od velikog značaja za područje opštine Istočno Novo Sarajevo, na koju listu je Skupština opština Istočno Novo Sarajevo odobrila Odlukom donesenom na redovnoj sjednici održanoj 29.04.2023. godine, zahtijevamo da svi iz svoje nadležnosti poduzmu hitne korake kako bi se spomen ploča na Vracama s imenom ratnog zločinca Ratka Mladića što prije uklonila – navode iz Udruge.

Ističu da Kazneni zakon Bosne i Hercegovine propisuje da: tko javno odobrava, negira, grubo umanjuje ili pokušava opravdati kazneno djelo genocida, zločina protiv čovječnosti ili ratnog zločina utvrđenog pravomoćnom presudom u skladu s Poveljom Međunarodnog vojnog suda priloženom Londonskom sporazumu od 8. kolovoza 1945. ili Međunarodnog kaznenog suda za bivše Jugoslaviji ili Međunarodnom kaznenom sudu ili sudu u Bosni i Hercegovini, a usmjeren je protiv skupine osoba ili pripadnika skupine određenih s obzirom na rasu, boju kože, vjeru, podrijetlo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, na način koji bi mogao poticati nasilje ili mržnju usmjeren protiv takve skupine osoba ili pripadnika takve skupine, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Također, dodaju, propisano je da tko osobi pravomoćno osuđenoj za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin dodijeli priznanje, nagradu, spomenicu, bilo kakvu opomenu ili kakvu povlasticu ili slično, ili imenuje javni objekt kao što je ulica, trg, park, most, ustanova, ustanova, općina ili grad, naselje i naselje ili slično, ili upiše naziv po imenu ili prema pravomoćno osuđenoj osobi. za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin ili na bilo koji način veliča osobu koja je pravomoćno osuđena za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine.

– Iako je Zakon o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine stupio na snagu 28.07.2021. nadležni organi općine Istočno Novo Sarajevo ne samo da nisu poduzeli potrebne radnje za uklanjanje navedene spomen-ploče, već su rješenjem od 23.04.2023. Spomen ploča na Vracama, posvećena osuđenom ratnom zločincu, 2010. godine ponovno je uvrštena na listu od velikog značaja za općinu Istočno Novo Sarajevo, čime je svjesno postupala suprotno zabranama propisanim Krivičnim zakonom BiH – ističu iz Udruženja.

Podsjećaju da je Žalbeno vijeće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove 8. lipnja 2021. godine izreklo presudu Ratku Mladiću kojom je Mladiću potvrđena osuda za genocid, progon, istrebljenje, ubojstvo, deportaciju i druga nečovječna djela (prisilno premještanje) kao zločine protiv čovječnosti, te za ubojstva, terorizam, protupravne napade na civila i uzimanje talaca kao kršenje zakona i običaja ratovanja. Žalbeno vijeće potvrdilo je kaznu doživotnog zatvora koju je Mladiću izreklo Pretresno vijeće.

– Postojanje ovakvih simbola na javnim površinama direktno vrijeđa žrtve i njihove obitelji, izaziva strah i nesigurnost kod povratnika, te narušava međunacionalne odnose i proces pomirenja u Bosni i Hercegovini. Ukoliko ne postupite po ovom zahtjevu, o ovom slučaju ćemo izvijestiti Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine zbog kršenja zakonskih odredbi i kontinuiranog veličanja ratnih zločinaca u javnom prostoru – zaključuju u zahtjevu.

Zahtjev je upućen načelniku Općine Istočno Novo Sarajevo Jovanu Katiću, predsjedniku Skupštine te općine Vedranu Jovančiću, načelniku Odjeljenja za opću upravu Općine Vanji Kaporu, zatim Dragiši Tuševnjaku iz Boračke organizacije Istočno Novo Sarajevo, te načelniku Općine Istočno Sarajevo Ljubiši Ćosiću.