Vlada Federacije BiH je na posljednjoj sjednici usvojila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti civilnih žrtava rata, kojim se ukida uvjet državljanstva BiH za stjecanje statusa žrtve seksualnog nasilja u ratu, potvrđeno je za Detektor.

Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić kazao je za Detektor da je prijedlog zakona izradilo Ministarstvo na inicijativu predstavnica organizacija koje okupljaju žene žrtve ratnog seksualnog nasilja. Prema njegovim riječima, najvažnija promjena odnosi se na ukidanje uvjeta državljanstva BiH za ostvarivanje statusa posebne kategorije civilnih žrtava rata.

– Važećim zakonom je bilo predviđeno da ovo pravo mogu ostvariti samo osobe koje imaju državljanstvo Bosne i Hercegovine. Međutim, mnoge žene koje su preživjele ratno seksualno nasilje danas žive diljem Europe i svijeta, često u zemljama s kojima BiH nema sporazum o dvojnom državljanstvu. Zbog toga su, iako su pretrpjeli iste zločine, bili isključeni iz mogućnosti ostvarivanja statusa i prava koja im suštinski pripadaju – pojasnio je ministar Delić.

Smatraju, kako je rekao, da takva odredba nije pravedna te da je potrebno ukloniti administrativnu prepreku koja je onemogućavala ostvarivanje prava za ovu posebno osjetljivu kategoriju civilnih žrtava rata.

– Naša je obaveza da ovim ženama pružimo jednaku zaštitu i priznanje, bez obzira gdje danas žive i koje su okolnosti dovele do toga da više nemaju bh. državljanstvo – kazala je Delić.

Osim ove izmjene, prema njegovim riječima, prijedlog zakona sadrži i nekoliko tehničkih izmjena koje dodatno preciziraju pojedine odredbe radi lakše i učinkovitije primjene zakona u praksi.

Detektor ranije je pisao da je zakon donesen prije dvije i pol godine, ali da nisu osigurana jednaka prava za sve preživjele, dok ostvarivanje zakonom zajamčene potpore i dalje ovisi o mjestu prebivališta žrtava, rekao je tijekom predstavljanja studije o provedbi ovog zakona.

Bakira Hasečić, predsjednica Udruženja “Žena žrtva rata”, za Detektor kaže da je inicijativa podnesena u maju prošle godine, te da se dugo čekalo na odgovor. Pojašnjava da ima preživjelih žrtava rata koji su se u posljednjih nekoliko godina odrekli državljanstva, ali su ostvarili zakonom predviđena prava i naknadu.

– Imamo preživjele žrtve koje su više od deset, a da ne kažem 15 puta bile svjedoci i u Haškom tribunalu i u Sudu BiH i nižim sudovima da nisu mogli ostvariti nijedno pravo jer su uzeli druga državljanstva – pojasnila je Hasečić.

Ministarstvo i Udruga “Žena žrtva rata” vjeruju da će Parlament Federacije BiH prepoznati značaj ovih izmjena i podržati njihovo usvajanje.