Snijeg koji je padao proteklih dana bio je poprilično raširen Bosne i Hercegovine osim prometnih problema i problema s kojima se suočavaju pješaci, uzrokovao je i probleme sa drvećem u urbanim sredinama, uključujući i srušena stabla koja su dovela do smrtnih slučajeva u Sarajevu. S obzirom na to da se oborine predviđaju i za kraj siječnja, s profesorom na Šumarskom fakultetu u Sarajevu, akademikom Daliborom Ballianom, razgovarali smo o tome kako bi došlo do rušenja stabala i što učiniti da se slične situacije više ne ponove.
Ballian je objasnio da je zima ključna za mjere njege u hortikulturi i njegu drveća u urbanim područjima.
– Ljudi ne znaju zašto se zimi šiša. Zimi se podrezuju grane na drveću, jer je u tom razdoblju najmanje patogena. Kad nešto režete u proljeće, tada je zrak pun bakterija i virusa, koji će doći na tu ranu. U tom slučaju mi pravimo žive rane na stablima i treba im određeno vrijeme da ta rana zacijeli, da se zatvori, da patogen ne može ući. A onda je to najbolje raditi zimi kad je hladno. Nažalost, ovaj snijeg nas je iznenadio, ali pokazao je jednu stvar, da jako loše brinemo o drveću – rekao je.
Profesor Ballian je naveo da na Šumarskom fakultetu postoje odsjeci za hortikulturu, koji uključuju brigu o urbanom zelenilu, ali oni ne dobivaju posao na ključnim mjestima, gdje se odlučuje kako će se provoditi mjere brige.
– Obično se tu zaposle neki ljudi koji nisu školovani za to zanimanje. Misle da znaju, ali toliko toga ne znaju, a naši studenti koji diplomiraju znaju. A odluke donose oni koji praktički ne razumiju ovaj problem. I mi obrazujemo, tako da imamo dva kolegija ovdje na Šumarskom fakultetu, smjer za šumare i smjer hortikultura, gdje kroz pet godina studija obrazujemo studente koji bi trebali gospodariti gradskim zelenilom – istaknuo je Ballian.
Idealno razdoblje za rezidbu stabala, kaže profesor Šumarskog fakulteta Dalibor Ballian, je prije proljeća, prvi i drugi mjesec, no u trećem mjesecu stabla se pripremaju za nadolazeću vegetaciju. Znači prije kretanja sokova, prije kretanja vegetacije. Treba pojačati aktivnosti na mjerama njege stabala. Obično kasnimo i uvijek je nešto drugo na prvom mjestu, kako ćemo stići, a kada preskočimo mjere njege, kasnije ih je jako teško sustići – istaknula je Ballian.
Osim problema koje uzrokuje loše njegovano drveće, kada je riječ o oborinama, postoji i mogućnost otopljenja i potencijalnih poplava.
– Kako imamo sve manje stabala u gradskom zelenilu i sve manje stabala u okolnim šumama, kako smo pregradili rijeke, betonirali korita, nastali su problemi s poplavama. I prije je bilo poplava, ali nisu bile tako katastrofalne kao sada. Glavni razlog je što ima manje šuma. Šuma drži vodu, drži bujice… Šuma veže tu vodu, drži je, čuva je da bismo imali pitku vodu – kazao je u razgovoru za Fenu profesor Dalibor Ballian.
Istakao je da Sarajevo postaje grad s vrlo malo pitke vode, te da je sve manje vode na izvoru Bosne.
– Na Igmanu je sve manje šume. Planiraju urbanizaciju Igmana, Velikog polja, šta nas onda čeka, ne mogu ni zamisliti – istaknuo je.
Istaknuo je i veliki problem s klizištima koja su također posljedica nebrige o šumama.
– Klizišta su veliki problem. Dakle, gdje nema šume koja drži tlo, tlo klizi. Najveći problem je kada imate mokar snijeg i kada počne kiša. To smo nedavno imali, pa su bile poplave u Hercegovini, oko Mostara. Poplave su normalne, bilo je poplava i prije. Pa kad odete u Višegrad, na Višegradski most, vidite koliko je vode bilo iznad nivoa mosta. Tako je bilo i prije, bile su te obilne kiše. Sada to možemo spriječiti na određene načine, ali moramo napraviti planove rada i aktivnosti – kazao je u razgovoru za Fenu Dalibor Ballian, profesor na Šumarskom fakultetu u Sarajevu, govoreći o važnosti pravovremenog djelovanja u vrijeme vremenskih nepogoda.