Sve više ljudi koristi umjetnu inteligenciju, poput ChatGPT-a, za dobivanje informacija o zdravlju i simptomima. Međutim, nova istraživanja upozoravaju da takvi alati mogu zavarati korisnike i ponekad pružiti netočne ili nepotpune medicinske savjete.
Prema OpenAI-ju, više od 40 milijuna ljudi svaki dan postavlja pitanja o zdravlju na platformama poput ChatGPT-a.
Iako ove tehnologije omogućuju brz pristup velikom broju medicinskih informacija, stručnjaci upozoravaju da korisnici često ne znaju pravilno koristiti takve alate niti kako procijeniti točnost odgovora.
Nedavna studija objavljena u znanstvenom časopisu Nature Medicine simulirala je situacije u kojima ljudi koriste AI chatbotove za procjenu simptoma.
Rezultati su pokazali da su sudionici nakon razgovora s chatbotom ispravno prepoznali hipotetsko zdravstveno stanje u samo otprilike trećini slučajeva. To znači da korištenje umjetne inteligencije nije značajno poboljšalo njihovu sposobnost donošenja ispravne medicinske odluke.
Stručnjaci naglašavaju da se umjetna inteligencija ne bi trebala koristiti za procjenu hitnih medicinskih slučajeva ili postavljanje dijagnoze. Liječnici upozoravaju da chatbotovi ne mogu postavljati dodatna pitanja kao pravi liječnik niti imaju uvid u kompletnu povijest bolesti pacijenta. Zbog toga postoji rizik da će korisnici dobiti pogrešne preporuke ili podcijeniti ozbiljnost simptoma.
Međutim, neki stručnjaci vjeruju da umjetna inteligencija može imati korisnu ulogu ako se koristi na pravi način. Na primjer, može pomoći pacijentima da bolje razumiju medicinske informacije, pripremiti pitanja za liječnika ili organizirati informacije prije termina.
No, ističu da takvi alati ne mogu zamijeniti stručni liječnički savjet i liječnički pregled.
Zaključak istraživača je da umjetna inteligencija može biti koristan pomoćni alat u zdravstvu, ali samo ako se koristi s oprezom i kao dopuna, a ne zamjena za medicinske djelatnike.