Analiza objavljena u Američki konzervativac postavlja pitanje koje danas sve više dominira međunarodnim odnosima. Ulazi li svijet u razdoblje velikih promjena i postupnog raspada poretka koji je postojao nakon Drugog svjetskog rata?
Ratovi, političke krize i rastuće napetosti između velikih sila više nisu samo izolirani sukobi.
Sve češće djeluju kao znakovi dubljih promjena u globalnom sustavu koji je Amerika desetljećima oblikovala vojnom moći, ekonomskom dominacijom, dolarom i međunarodnim savezima.
Nakon 1945. nastao je svijet u kojem su zapadne institucije i američki utjecaj predstavljali temelj međunarodne stabilnosti.
Taj je sustav prvenstveno odgovarao interesima Sjedinjenih Američkih Država, ali je istovremeno mnogim zemljama donio sigurnost, gospodarski razvoj i relativno predvidljiv međunarodni okvir.
Danas su, međutim, njegove slabosti sve vidljivije.
Iako Amerika i dalje posjeduje ogromnu vojnu i gospodarsku moć, brojni sukobi posljednjih godina odaju dojam svijeta u kojem najveća sila više nema potpunu kontrolu nad događajima. Ratovi u arapskom svijetu, sukob u Ukrajini, napetosti na Bliskom istoku i rastuće rivalstvo s Kinom ukazuju na sve složeniju međunarodnu ravnotežu snaga.
U analizi se posebno naglašava da možda ne svjedočimo “kraju Amerike”, već kraju ere u kojoj je jedna država mogla krojiti pravila za gotovo cijeli svijet.
Stari poredak polako slabi, dok novi još nije jasno definiran. Takva povijesna razdoblja često su najnestabilnija.
Kada međunarodna pravila izgube svoj autoritet, države počinju djelovati neovisnije, savezi postaju krhkiji, a političke odluke postaju nepredvidljivije. U takvom okruženju raste osjećaj nesigurnosti i dojam da globalna stabilnost više nije nešto što se podrazumijeva, zaključuje se u analizi.