Sjedinjene Američke Države nisu dobile Grenland kao teritoriju, ali su novim sporazumom sa Danskom i Grenlandom značajno proširile svoj vojni i strateški položaj na jednom od najvažnijih područja Arktika.
Sporazum, potpisan 22. septembra u Njujorku, predstavlja izmjenu postojećeg odbrambenog aranžmana iz 1951. godine. Danski suverenitet nad Grenlandom ostaje na snazi, kao i pravo Grenlanđana na samoopredjeljenje, ali Vašington dobija šira i dugoročna prava u oblasti bezbjednosti.
Jedna od najvažnijih promjena jeste širenje američke vojne infrastrukture. Pored postojeće svemirske baze Pituffik, predviđeno je uspostavljanje američkih odbrambenih područja u Narsarsuaqu i Mestersvigu. Sporazum omogućava i pokretanje procedure za dodatna odbrambena područja ukoliko se za njima pojavi potreba.
Posebnu težinu sporazumu daje američki projekat protivraketne odbrane „Golden Dome“. Grenland bi zbog svog geografskog položaja trebalo da postane važan dio tog sistema, dok će zahtjevi SAD za postavljanje radara, senzora i drugih bespilotnih vojnih instalacija biti razmatrani po ubrzanoj proceduri.
Vašington dobija i široka prava za djelovanje svojih vojnih snaga, uključujući pristup i kretanje američkih državnih plovila kroz grenlandske teritorijalne vode i podvodni prostor. Dio prava na vojno kretanje postojao je i ranije, ali novi sporazum dodatno definiše i proširuje američku bezbjednosnu infrastrukturu na ostrvu.
Možda još značajniji dio dogovora odnosi se na Rusiju, Kinu i druge države izvan NATO-a. Takve zemlje neće moći da uspostavljaju vojne baze ili trajno vojno prisustvo na Grenlandu bez saglasnosti potpisnica sporazuma. Predviđene su i kontrole osjetljivih stranih ulaganja, posebno u kritičnu infrastrukturu i eksploataciju prirodnih resursa.
Time Grenland dobija još izraženiju ulogu u američkoj i NATO strategiji na Arktiku, prostoru čiji značaj raste zbog vojnih interesa, novih pomorskih pravaca i velikih nalazišta prirodnih resursa.
Važno je, međutim, napraviti razliku između političke retorike i pravnog sadržaja sporazuma. Američki predsjednik Donald Tramp govori o „trajnoj kontroli“ američkih bezbjednosnih interesa, dok sam sporazum ne prenosi suverenitet nad Grenlandom na SAD. Danska ostaje suverena država, a Grenland autonomna teritorija u okviru Kraljevine Danske.
Sporazum nema unaprijed određen rok trajanja, a za njegove izmjene potrebna je saglasnost strana. Predviđen je čak i scenario eventualne buduće nezavisnosti Grenlanda, sa ciljem očuvanja njegovog mjesta u NATO sistemu i nastavka bezbjednosnog aranžmana sa SAD.
Drugim riječima, Vašington nije dobio Grenland na papiru, ali je učvrstio ono što mu je sa strateškog stanovišta najvažnije – dugoročno vojno prisustvo i znatno snažniji položaj na Arktiku.
CN