Zbog najavljenog novog i jakog toplinskog vala, Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH zatražio je preporuke građanima kako se ponašati za vrijeme visokih temperatura kako bi zaštitili svoje zdravlje i izbjegli posljedice.
Jedna od prvih preporuka je izbjegavanje nepotrebnog izlaganja suncu.
Visoke vrućine i vrlo visoke razine UV zračenja mogu biti opasne ljeti.
Tijekom velikih vrućina boravite što više u zatvorenim, rashlađenim, klimatiziranim prostorima. Ako kod kuće ili na poslu nemate klimu, prošećite do obližnjih klimatiziranih prostora poput trgovina ili kina. Boravak u njima sat-dva smanjuje mogućnost razvoja zdravstvenih smetnji.
Što ako moramo ići na sunce?
Ograničite aktivnosti na otvorenom na jutarnje i večernje sate i izbjegavajte sunce od 10 do 18 sati. Usporite ritam života i izbjegavajte kretanje u doba dana kada su temperature najviše.
Nosite laganu, prozračnu odjeću svijetlih boja koja reflektira sunce. Izbjegavajte intenzivnije tjelesne aktivnosti, posebice sportske vježbe, primjerice trčanje i teške fizičke poslove na otvorenom u doba dana kada su najviše temperature.
Ako morate vježbati ili raditi na otvorenom, činite to prije 10 i poslije 18 sati, uz dovoljan unos tekućine, po mogućnosti ne prehladne vode. S vremena na vrijeme prekinite aktivnost i odmorite se u hladu. Izbjegavajte gazirane slatke sokove i pića.
Zaštititi kožu i oči
Dugotrajna izloženost jakom suncu ili UV zračenju može uzrokovati rak kože, ubrzano starenje, mrenu oka i slabljenje imunološkog sustava.
Kožu najbolje štiti odjeća. Nosite šešir i sunčane naočale. Dijelove kože koji nisu zaštićeni odjećom poput nosa, ušiju, vrata, leđa i gornjeg dijela stopala potrebno je premazati kremom s dovoljnom UVA/UVB zaštitom.
Prilikom prvog izlaganja suncu preporuča se krema s visokim zaštitnim faktorom 30 ili više. Kako bi ostao učinkovit, potrebno ga je nanositi na tijelo svaka dva sata, a postupak ponoviti nakon kupanja koje će ga djelomično isprati. Ne zaboravite da sunčeve zrake prodiru i kroz oblake te se treba zaštititi i po oblačnom vremenu.
Povećajte unos vode
Bez obzira na razinu aktivnosti, tijekom velikih vrućina potrebno je piti više vode čak i ako ne osjećate žeđ. Ako vam liječnik zbog zdravstvenih problema ograničava unos tekućine, raspitajte se o količini koju smijete unijeti u organizam.
Ne konzumirajte tekućine koje sadrže kofein, alkohol ili velike količine šećera jer će to povećati gubitak tekućine. Pijte ohlađena, ali ne jako hladna pića, jer mogu izazvati želučane probleme.
Zdrave odrasle osobe trebale bi piti osam do deset čaša vode dnevno, a one koje se bave tjelesnom aktivnošću trebale bi ovoj količini dodati jednu do tri čaše vode za svaki sat aktivnosti.
Češće perite ruke i jedite lako probavljivu hranu!
Za vrućeg vremena izbjegavajte tešku, visokokaloričnu, jako začinjenu i masnu hranu. Jedite redovito nekoliko manjih obroka. Obavezno doručkujte, a ručak i večeru neka budu laganiji.
Konzumirajte ohlađeno mlijeko i mliječne proizvode. Povećajte udio voća i povrća u prehrani. Prije konzumacije voće i povrće dobro operite, a meso dobro termički obradite.
Kuhanu i kvarljivu hranu svakako držite u hladnjaku, a prije konzumacije dobro je zagrijte na temperaturi vrenja nekoliko minuta.
Ako je bila izvan hladnjaka i na visokoj temperaturi, nemojte jesti ovu hranu.
Budite oprezni sa sladoledom i slasticama. Ne preporučuje se konzumacija gaziranih pića i alkohola.
Obratite posebnu pozornost na dojenčad, malu djecu i starije osobe
Dojenčad i djecu do četiri godine ne bi trebalo izlagati suncu od 10 do 18 sati, a tijekom kratkotrajnog izlaganja od 10 do 18 sati zaštitite ih šeširom širokog oboda i zaštitnim kremama s najvišim zaštitnim faktorom (50) te osigurajte dovoljan unos tekućine. Nikada ne ostavljajte djecu u zatvorenim automobilima.
Vrućine teže podnose osobe starije od 65 godina, osobito kronične srčane i plućne bolesti, kao i osobe s povišenim krvnim tlakom. Češće ih kontaktirajte telefonom kako biste provjerili imaju li zdravstvenih problema.
Lijekovi i sunce?
Uzimanje protuupalnih lijekova i antibiotika, korištenje parfema i dezodoransa može izazvati reakcije na koži ili očima koje smanjuju učinkovitost zaštitnih mjera i uzrokuju stvaranje eritema čak i pri nižim razinama UV zračenja. Prije izlaganja suncu potrebno je pažljivo pročitati upute za lijekove koje namjeravate uzimati ili potražiti savjet liječnika ili ljekarnika.
Upotreba automobila
Preporuča se dobro prozračiti vozila prije ulaska jer je temperatura u njima 70 stupnjeva, ako su na suncu. Čak i ako imate klimu, prozračite vozilo prije nego što uđete u njega zbog po zdravlje opasnih para iz plastike i uređaja u vozilu.
Kad koristite vozilo, klima uređaj namjestite tako da temperaturna razlika ne bude prevelika.
Nikada ne ostavljajte putnike u parkiranom vozilu, posebno djecu i starije osobe.
Kada posumnjati na sunčanicu i što učiniti?
– Najblaži oblik simptoma je ošamućenost ili vrtoglavica
– Ako je osoba bolesna, staviti je u hlad, rashladiti hladnom vodom ili oblozima
– Ako osoba ostane bez svijesti, položite je na bok, ohladite i ne dajte joj ništa na usta. Nazovi doktora
– Ako je osoba pri svijesti, dajte joj piće koje nije prehladno ili vodu
– Tijekom dana sol je najbolje zamijeniti juhom
Pridržavajte se ovih preporuka, zaštitite sebe i svoje zdravlje, ističu iz Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH.
