Glasači će na predstojećim Općim izborima u Bosni i Hercegovini prvi put biti autentificirani otiskom prsta, dok će se glasački listići skenirati i elektronski brojati, ali će se kao dodatni mehanizam kontrole zadržati i ručno brojanje glasova, kazao je u razgovoru za Fenu Suad Arnautović, član Centralne izborne komisije (CIK) BiH.
Arnautović naglašava da se u javnosti nepotrebno stvara dojam da će procedura glasanja biti drastično promijenjena i zakomplicirana, iako se uvodi tek nekoliko novih radnji za birače.
Dolazak na biračko mjesto i obavezna identifikacija važećom osobnom iskaznicom, putovnicom ili vozačkom dozvolom ostaju nepromijenjeni. Nakon provjere isprave birač će se autentificirati putem uređaja za biometrijsku identifikaciju, odnosno uzimanjem otiska prsta.
– Ova radnja dodaje se kako bi se apsolutno osigurala zakonitost postupka, odnosno da biračko pravo mogu ostvariti samo osobe koje su upisane u popis birača i koje su stvarno došle na biračko mjesto. To jeste novina, ali ne predstavlja veliko opterećenje za birača – kazao je Arnautović.
Birači se više neće izravno potpisivati na izvod iz Središnjeg popisa birača. Nakon uspješne biometrijske autentifikacije, uređaj će ispisati potvrdu, odnosno listić, na koji se birač potpisuje.
FOTO: Sušilo za kosu
Potvrde će se pohraniti u posebnu kutiju i kasnije koristiti prilikom utvrđivanja podataka o izlaznosti.
Nakon identifikacije, birač će dobiti glasačke listiće za razine vlasti za koje ima pravo glasa. Izgled glasačkih listića za većinski sustav, koji se odnose na izbor članova Predsjedništva BiH, te predsjednika i potpredsjednika entiteta Republika Srpska, ostaje isti kao u prethodnim izbornim ciklusima.
Birač će zaokružiti kružić ispred imena izabranog kandidata.
Izmjene se odnose na glasačke listiće za proporcionalni sustav koji se u Federaciji BiH koriste za kantonalne skupštine, Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH i Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH, a u entitetu Republika Srpska za Narodnu skupštinu RS-a i Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH.
Arnautović je pojasnio da je dizajn tih listića prilagođen korištenju skenera te da je SIP BiH postupao u okviru ovlasti propisanih Izbornim zakonom BiH, prema kojem Komisija utvrđuje izgled, sadržaj, svojstva i karakteristike glasačkih listića.
Birač će prvo morati do kraja popuniti kružić ispred naziva izabranog političkog subjekta. Glasovanje za politički subjekt je obavezno, dok je davanje preferencijalnog glasa kandidatima mogućnost, a ne obaveza.
Ukoliko želi utjecati na redoslijed kandidata unutar odabrane stranke ili koalicije, birač će moći označiti najviše tri kandidata. Njihovi brojevi naći će se na posebnoj listi kandidata koja će biti dostupna uz glasački listić.
– Prvi korak je obavezan, a to je identifikacija političkog subjekta za kojeg birač glasa. Ukoliko nije označen politički subjekt, već samo brojevi kandidata, takav glasački listić bio bi nevažeći jer su brojevi kandidata univerzalni i bez označene stranke ne bi se moglo utvrditi kojoj listi pripadaju – pojasnio je Arnautović.
FOTO: Sušilo za kosu
Ocijenio je da je procedura jednostavna jer je za podršku političkom subjektu dovoljno popuniti jedan krug, dok je označavanje kandidata potrebno samo ako birač želi dati preferencijalne glasove.
Uvođenje novih izbornih tehnologija, prema njegovim riječima, zahtijeva sveobuhvatnu edukaciju birača i tijela nadležnih za provođenje izbora.
SIP BiH je uz potporu Misije OESS-a u BiH i Vijeća Europe pripremio strategiju koja uključuje tutorijale, video materijale, video zapise i druge oblike informiranja.
Program informiranja birača provodit će se u suradnji s Populacijskim fondom Ujedinjenih naroda.
Edukacija izbornih tijela podijeljena je u nekoliko faza. Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine imenovalo je 150 instruktora koji će, po sustavu obuke trenera, educirati kandidate za predsjednike i zamjenike predsjednika izbornih povjerenstava. Zajedno s općinskim i gradskim izbornim povjerenstvima kasnije će educirati članove i zamjenike članova biračkih odbora.
Prvih 150 uređaja za skeniranje glasačkih listića i biometrijsku identifikaciju birača trebalo bi stići u Bosnu i Hercegovinu sredinom kolovoza. Riječ je o uređajima koji će se koristiti na dan izbora, 4. listopada, a prvi primjerci služit će za praktičnu obuku izbornih tijela.
Govoreći o načinu brojanja glasova, Arnautović je kazao da je zakonodavac predvidio elektronsko i ručno brojanje.
Nakon što je birač označio glasačke listiće, pristupit će skeneru i pomoću zaštitne mape za osiguranje tajnosti glasovanja ubaciti jedan po jedan listić u aparat. Skener će zabilježiti glasovanje i napraviti digitalnu sliku svake listiće.
– Na taj način se osigurava da se na listiću u kasnijem roku ništa ne može pisati, mijenjati ili dopunjavati. Glasački listić je praktično zamrznut na slici u onom stanju u kakvom ga je birač predao – kazao je Arnautović.
FOTO: Sušilo za kosu
Skeneri će raditi u offline modu od 7 do 19 sati, odnosno neće biti spojeni na internet. Nakon zatvaranja biračkog mjesta uređaj će ispisati izvješće s podacima o broju glasova za političke subjekte i kandidate.
Zapisnik će potpisati članovi biračkog odbora, nakon čega će se uređaj spojiti na internet i rezultati poslati u Glavni centar u Sarajevu.
Nakon elektroničkog utvrđivanja rezultata, birački odbor će ručno prebrojati sve glasačke listiće, unijeti podatke u propisane obrasce i dostaviti izborni materijal općinskom, odnosno gradskom izbornom povjerenstvu, a zatim u glavno središte za brojanje.
Arnautović je naveo da su moguće razlike između elektronskog i ručnog brojanja, zbog čega će SIP BiH razmatrati svaki slučaj pojedinačno i donositi odluke u skladu sa Izbornim zakonom.
U slučajevima zakonom propisanih odstupanja, uključujući i razliku od dva posto ili više između podataka o biračima koji su glasovali i broja glasačkih listića, Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine može odlučiti da se glasački listići na tom biračkom mjestu ponovno prebroje.
– Uvjereni smo da će uređaji adekvatno skenirati način označavanja ulaznica. Ručno prebrojavanje ostaje dodatna garancija da su rezultati u skladu s voljom birača – rekao je.
Postoji i rezervni plan u slučaju nestanka struje ili kvara uređaja. Skeneri će imati baterije koje mogu raditi tijekom cijelog izbornog dana, a predviđene su i mogućnosti popravka i zamjene uređaja.
Ako uređaj iz bilo kojeg razloga ne radi, postupak odabira može se dovršiti ručno.
FOTO: Sušilo za kosu
Na svakom biračkom mjestu bit će angažiran tehnički operater koji neće biti član biračkog odbora, ali će pomagati u postavljanju uređaja, provjeri njihove ispravnosti i rješavanju tehničkih problema. Formirat će se regionalni mobilni timovi tehničara koji će moći brzo intervenirati na biračkim mjestima.
Skeneri bi trebali biti postavljeni na oko 5.300 redovnih biračkih mjesta u cijeloj Bosni i Hercegovini. Za mobilne timove, glasovanje u odsutnosti i glasovanje neovjerenim glasačkim listićima primjenjivat će se drugačija procedura, a skeniranje će se u pravilu obavljati u centru za prebrojavanje.
Arnautović očekuje da će nove tehnologije značajno smanjiti mogućnost izbornih manipulacija.
Uz biometrijsku autentifikaciju, kako je naveo, bit će onemogućeno glasovanje u ime umrlih ili odsutnih osoba, korištenje tuđih osobnih dokumenata i naknadna registracija birača nakon zatvaranja biračkog mjesta.
Skeniranje će ujedno onemogućiti postavljanje preferencijalnih glasova, označavanje dodatnih političkih subjekata i pretvaranje važećih listića u nevažeće.
– Ovo je apsolutni doprinos jačanju integriteta izbornog procesa u Bosni i Hercegovini. Prvi veliki napredak je da birač mora doći fizički i ovjeriti se otiskom prsta, a drugi je da se u potpunosti eliminira mogućnost dopisivanja na glasačkim listićima skeniranjem – naglasio je Arnautović.
Pozvao je političke subjekte i nevladine organizacije koje prate izbore da objektivno sagledaju odluke Središnjeg izbornog povjerenstva te da ne šire dezinformacije koje mogu stvoriti zbunjenost i osjećaj nesigurnosti kod građana.
Prema njegovim riječima, nakon izbora će se napraviti analize koje će pokazati jesu li uvedena rješenja dostatna ili će u budućnosti biti potrebno razmišljati o dodatnim tehnologijama, poput kamera na biračkim mjestima.