“Isključite pametni telefon i vratite si djetinjstvo”, slogan je pod kojim je Australija prije četiri mjeseca počela zabranjivati društvene mreže za mlađe od 16 godina.
Ali je li zabrana uspjela? A rezultati i dojmovi su različiti.
Od obale Queenslanda do udaljenih dijelova sjevernog teritorija, neki australski domovi doista doživljavaju promjene.
Pametni telefoni ujutro ostaju na kuhinjskom stolu, djeca manje vremena provode na društvenim mrežama, a članovi obitelji češće razgovaraju licem u lice. Vlada u Canberri tvrdi da je upravo to željela postići.
Vlada se hvali
Australija je 29. studenog 2024. u parlamentu donijela zakon kojim je uvedena minimalna dob od 16 godina za korištenje društvenih mreža.
Zakon je stupio na snagu 10. prosinca 2025. čime je Australija postala prva zemlja u svijetu koja je zabranila takve društvene mreže.
Osim što želi “vratiti djetinjstvo” djeci, Vlada je rekla kako ih želi zaštititi od elektroničkog nasilja i uznemirujućeg sadržaja. Zabrana se odnosi na djecu i tinejdžere mlađe od 16 godina koji su u Australiji.
Ne smiju imati postojeći račun niti mogu otvoriti novi račun na većini velikih društvenih mreža, uključujući Facebook, Instagram, TikTok, Snapchat, X (bivši Twitter), YouTube, Reddit, Threads, Twitch i Kick, kao i na drugim platformama koje je vlada odredila kao relevantne.
S druge strane, neki servisi poput Robloxa, WhatsAppa i Facebook Messengera izuzeti su iz zabrane.
Australski premijer Anthony Albanese tvrdi da zakon već daje rezultate. Tijekom božićnih školskih praznika, kaže, mladi su više vremena provodili vani: vozili bicikle, čitali knjige i družili se s obitelji. Ranije je rekao da su društvene mreže “bič društva”.
Vlada je u siječnju objavila da je više od 4,7 milijuna računa djece i mladih deaktivirano, izbrisano ili ograničeno od stupanja zakona na snagu. No provedba zakona u praksi pokazala se kompliciranijom od očekivanog.
Odgovornost za provedbu prenesena je na same platforme. Tvrtke moraju poduzeti “razumne korake” kako bi spriječile korisnike mlađe od 16 godina da otvaraju ili održavaju račune. To uključuje sustave provjere dobi i identiteta koji koriste različite metode, od tehnologije prepoznavanja lica do provjere identifikacijskih dokumenata ili bankovnih podataka.
Platforme koje se ne pridržavaju zakona riskiraju kazne do 49,5 milijuna australskih dolara.
Aplikaciju nadzire australski povjerenik za sigurnost na internetu. Za provjeru dobi korisnici su morali dokazati svoj identitet putem australskog bankovnog računa, procjenom dobi pomoću prepoznavanja lica ili dokumentima poput putovnice ili vozačke dozvole.
Ali mnogi roditelji tvrde da su tinejdžeri brzo pronašli načine zaobići sustav.
– Imam blizance i ništa se bitno nije promijenilo, osim što Vlada sama sebi čestita – napisala je jedna majka na Instagramu i dodala da je većina mladih ubrzo otvorila nove račune.
Iskustva roditelja
Tinejdžeri, s druge strane, kažu da je vrlo lako prevariti sustav procjene dobi.
– Pogledala sam u kameru, malo se namrštila i rekli su da imam više od 16 godina – napisala je 15-godišnjakinja na Redditu.
Jedna je majka izjavila za australsku televiziju ABC da su njezinu 12-godišnju kćer i njezine prijateljice smatrali starijima od 17 samo zato što su nosile umjetne trepavice i našminkane.
Neki koriste i stariju braću ili sestre koji umjesto njih gledaju u kameru.
– Mislio sam da će zabrana biti puno stroža, no na kraju je sve ispalo prilično blago, kao da se ništa nije dogodilo – rekao je 14-godišnji Adyan za ABC.
Neki mladi ljudi vjeruju da ih zakon ušutkava. Na Redditu je jedan tinejdžer napisao da su društveni mediji “jedan od najvećih, najlakših i najpopularnijih načina da mladi izraze svoje mišljenje” te da zabrana zanemaruje njihovu slobodu izražavanja.
Zakon je nazvao “nevjerojatno glupim, manjkavim i štetnim”.
U anketi provedenoj među više od 400 učitelja, većina je izjavila da se ne osjećaju dovoljno spremnima nositi se s posljedicama zabrane u svakodnevnom školskom radu.
Više od 80 posto nastavnika koristi YouTube u nastavi. Iako je mladima zabranjeno imati korisničke račune, platforma se i dalje može koristiti u učionicama, što je otvorilo pitanje nejasnih smjernica.
Zabrana ne znači potpunu digitalnu izolaciju. Djeca i tinejdžeri i dalje mogu pristupiti internetu i gledati sadržaje koji nisu povezani s njihovim osobnim računom, primjerice videozapise bez prijave. Sankcije se ne izriču djeci ili roditeljima, već platformama koje ne osiguravaju poštivanje zakona.