Projekt Južne plinske interkonekcije između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske ogledalo je svih strukturnih i političkih slabosti BiH, kazao je prof.dr.sc. Hazim Bašić kao uvodničar na današnjoj redovnoj tjednoj sesiji udruženja intelektualaca Krug 99 u Sarajevu o temi „Europska energetska suverenost i integracija Bosne i Hercegovine“.
Južna plinska interkonekcija nije samo infrastrukturni projekt, već konkretan test sposobnosti Bosne i Hercegovine da se ponaša kao suverena država, kazao je Bašić.
– Razvoj događaja u vezi s ovim projektom izmješta se iz institucionalnih okvira u sferu paralelnih političko-lobističkih i poslovnih dogovora. Postoji opasnost od privatizacije strateške energetske infrastrukture prije njezine uspostave.
Budućnost BiH u oblasti energetike sve se više kreira kroz neformalnu mrežu utjecaja. Kontrola nad tokovima plina može postati instrument političke moći koncentriran u uskom krugu aktera. Ova investicija mogla bi dovesti državu iz ruske energetske ovisnosti u ovisnost o sumnjivom privatnom monopolu – riječi su Bašića.
Po njegovom mišljenju, Bosna i Hercegovina i druge zemlje koje nisu članice Europske unije (EU) laka su meta pokreta MAGA “jer tvrtke bliske Trumpovoj administraciji ne moraju se pridržavati pravila EU, ali u dogovoru s domaćim političarima lakše mogu ostvariti svoje interese”.
Iz Bruxellesa je poslana poruka da svi zakoni koji se donose u BiH moraju proći konzultacije s EU, tako da u tom kontekstu EU integracije BiH nisu u skladu s poslovnim interesima MAGA-e, naglašava.
– Predsjednik Abraham Group A. Kabiri tvrdi da će njegova tvrtka Aluminij Industries postati glavni uvoznik američkog plina za BiH.
Njegova tvrtka već je potpisala memorandum o opskrbi LNG-om u SAD-u s tvrtkom Venture Global Commodities. Također, već je potpisan 20-godišnji ugovor između Aluminij Industries i albanskog Albgasa o isporuci američkog LNG-a od 1 milijarde m3 godišnje (hub u Albaniji). Od toga će 0,5 milijardi m3 godišnje ići Abraham grupi od 2030. godine – rekao je Bašić i naglasio:
– Riječ je o svojevrsnom napadu na suverenitet zemlje koja još nema ni zakon o plinu ni izgrađen plinovod, ni jasnu viziju svoje energetske budućnosti. Aluminij Industrija je, dakle, već zakupila trećinu kapaciteta budućeg plinovoda, što je dvostruko više od trenutne potrošnje plina u Bosni i Hercegovini.
LNG je skuplji od plina iz plinovoda. LNG kapaciteti na Krku zakupljeni na sljedećih 13 godina! Kapacitet terminala je 3,5 milijardi m3, a za kupnju ovog plina zainteresirano je nekoliko zemalja koje čekaju raspisivanje natječaja Plinacroa kako bi mogle zakupiti kapacitete. Na aukciju za kupnju plina ulazi se sa značajnim depozitima.
– Hrvatska je prije potpisivanja međudržavnog ugovora s BiH tražila da se naša država obveže otkupiti 1,5 milijardi m3 godišnje, što je 40 posto ukupnog kapaciteta terminala na Krku!
Ukoliko Bosna i Hercegovina ne bude mogla naručiti plin u količini koju traži Hrvatska, a koja je šest puta veća od naše sadašnje potrošnje plina, jedna od alternativa je da se plin nabavlja preko Aluminij industrije – riječi su ovoga voditelja na današnjoj sesiji Kruga 99.
Tko će suštinski upravljati energetskim suverenitetom FBiH ako privatni kapital unaprijed osigura energiju, a javne institucije infrastrukturu i regulatorni okvir, pita se.
Bez vlastite strategije i institucionalnog odgovora, BiH riskira da ključni segment energetske sigurnosti prepusti paralelnim strukturama vlasti, zaključio je.
– Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, konture “novog poretka” već se očituju u oblasti energetike – zapadni LNG za FBiH i istočni, ruski plin, za RS. Države nigdje, iako postoji ustavna osnova da se takva javna poduzeća osnivaju na državnoj razini – rekao je Bašić.
Diverzifikacija izvora energije ne smije biti izgovor za netransparentne aranžmane i projekte koji nisu u skladu s energetskim strategijama EU. Bosni i Hercegovini plinovod ne treba ni po koju cijenu, a pogotovo ne po cijenu gubitka kontrole nad vlastitim energetskim suverenitetom.
Ako Bosna i Hercegovina želi europsku energetsku budućnost, odluke o strateškim infrastrukturnim projektima moraju biti usklađene s dugoročnom tranzicijom.
U protivnom bi plinovod, koji se predstavlja kao simbol energetske sigurnosti, mogao postati simbol strateške ovisnosti i čimbenik usporavanja EU integracija, zaključio je voditelj.
Predsjednik Kruga 99 Adil Kulenović je na ovu temu kazao da ono što Bosni i Hercegovini nedostaje nije samo plinovod, već i cjelovita državna energetska strategija.
Ta strategija, prema riječima Kulenovića, mora definirati korake za smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima bilo koje vrste, uskladiti domaću regulativu s europskim standardima, postaviti dugoročne ciljeve koji uključuju pripremu za tehnologije sutrašnjice poput fuzije.