Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović poručio je danas u Memorijalnom centru Kamičani u Kozarcu da borba za istinu i pravdu, traženje nestalih i procesuiranje odgovornih za ratne zločine u Prijedoru i na Sani nikada ne smiju biti napušteni.
Obraćajući se obiteljima žrtava, logorašima, predstavnicima udruga i građanima na obilježavanju Dana sjećanja na žrtve ratnih zločina s elementima genocida u Prijedoru i dolini rijeke Sane, Bećirović je kazao da se danas odaje počast za više od 3.176 civila, među kojima je 102 djece.
– Ovdje smo da izrazimo duboko poštovanje i zahvalnost porodicama šehida jer neumorno štite istinu i bore se za pravdu. Ovdje smo jer nikada nećemo zaboraviti masovna ubistva, mučenja, progone, istrebljenja, deportacije, prisilna preseljenja i širenje terora među civilnim stanovništvom – kazao je Bećirović.
Istaknuo je kako današnji kolektivni sprovod podsjeća na jedno od najmračnijih razdoblja europske povijesti nakon Drugog svjetskog rata.
Prema njegovim riječima, brojni dokazi svjedoče da zločini počinjeni u Prijedoru i dolini Sane imaju elemente genocida, uključujući masovna ubistva, logore i masovne grobnice.
Posebno je istaknuo masovnu grobnicu Tomašica, otkrivenu 2013. godine, koju je nazvao trajnom opomenom čovječanstvu i jednim od dokaza namjere počinitelja zločina.
Bećirović je naveo i da se tijekom postupka protiv Slobodana Miloševića pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju razmatrala genocidna priroda zločina počinjenih u Prijedoru.
Podsjetio je i na dokument Prvog krajiškog korpusa Vojske Republike Srpske iz 1992. godine u kojem je, kako je rekao, zločin na Korićanskim stijenama označen kao genocid i navedeno da su u njemu sudjelovali pripadnici vojske i policije.
Govoreći o presudi bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću, Bećirović je naveo da je Prijedor obilježen kao mjesto sustavnog ubijanja, zatvaranja i progona Bošnjaka i Hrvata radi njihovog trajnog uklanjanja.
– Naša je obveza da nikada ne odustanemo od traženja nestalih i da procesuiramo sve ratne zločine. Zadaća znanstvenih i drugih institucija je objektivno i sveobuhvatno analizirati relevantne dokumente i sačuvati istinu za buduće generacije – rekao je.
Dodao je da je ljudska i civilizacijska obaveza čuvati istinu o logorima Omarska, Keraterm i Trnopolje kroz koje su prošle tisuće ljudi.
– Naša je dužnost štititi dostojanstvo žrtava i graditi Bosnu i Hercegovinu kao državu u kojoj svi građani imaju jednaka ljudska prava. Najbolji odgovor velikodržavnim politikama je izgradnja demokratske i pravedne BiH, države u kojoj će svaki čovjek biti siguran – kazao je Bećirović.
Prijedor je 1992. godine bio poprište jedne od najsustavnijih kampanja progona nesrpskog stanovništva u Bosni i Hercegovini.
Lokalne vlasti su putem Radio Prijedora naredile da nesrpsko stanovništvo svoje domove obilježi bijelim čaršafima, a da pri izlasku iz domova oko ruku nose bijele trake. Uslijedila su masovna hapšenja, progoni i ubojstva, a tisuće civila odvedeno je u logore Omarska, Keraterm i Trnopolje, gdje su bili izloženi mučenjima, izgladnjivanju i ubijanju.
Posmrtni ostaci žrtava skrivani su u masovnim grobnicama širom Bosanske krajine, uključujući Tomašicu i Korićanske stijene. Brojni posmrtni ostaci premješteni su u sekundarne grobnice kako bi se zločin prikrio, zbog čega se i danas traga za nestalima.
Za zločine počinjene na području Prijedora pred Haaškim sudom osuđeno je 17 osoba na ukupno 276 godina zatvora. Najveća pojedinačna kazna izrečena je bivšem predsjedniku općine Prijedor i prijedorskog Kriznog štaba Milomiru Stakiću, koji je osuđen na 40 godina zatvora.
Nakon vjerskog programa, u Komemorativnom centru Kamičani bit će klanjana zajednička dženaza za pet žrtava bošnjačke nacionalnosti ubijenih 1992. godine. Dženazu će predvoditi reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein-ef. Kavazović, koji će učiti dovu šehidima.