Više od godinu dana nakon početka provedbe Plana rasta Europske unije za Zapadni Balkan, vrijednog šest milijardi eura, samo su Crna Gora, Albanija i Sjeverna Makedonija osigurale više od jedne isplate vezane uz provedbu reformi.
Kako piše Euractiv, neujednačen napredak pokazuje da politička nestabilnost koči neke zemlje, ali također postavlja pitanje provode li vlade trajne promjene ili samo poštuju rokove kako bi dobile novac.
Europska komisija pokrenula je Plan rasta za 2023. kako bi ubrzala europsku integraciju. Financijska sredstva uvjetovana su provedbom konkretnih gospodarskih, institucionalnih i reformi vladavine prava, uz postupno uključivanje šest zemalja Zapadnog Balkana u dijelove jedinstvenog tržišta EU.
Bosna i Hercegovina još uvijek nije provela niti jednu reformu predviđenu Planom rasta, zbog čega nije mogla pristupiti raspoloživim sredstvima.
Visoka predstavnica EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas upozorila je tijekom nedavnog posjeta Sarajevu da će daljnja odgađanja značiti nove financijske gubitke.
BiH je već izgubila 108 milijuna eura, a do kraja godine mogla bi ostati bez više od 370 milijuna eura.
Sličan problem ima i Kosovo, koje je u travnju dobilo 61,8 milijuna eura predfinanciranja, ali je politička kriza onemogućila provođenje potrebnih reformi.
Kosovska vlada procjenjuje da je država već izgubila oko 40 milijuna eura zbog neispunjenja reformskih ciljeva do kraja lipnja, dok bi do kraja godine mogla ostati bez ukupno 250 milijuna eura ako se ne formira funkcionalna vlada sposobna usvojiti potrebne zakone.
Izvjestitelj Europskog parlamenta za Kosovo Riho Terras ocijenio je da zemlja ne može napredovati dok se ne riješi politička kriza.
Srbija je primila jednu isplatu u siječnju, ali je izvjestitelj Europskog parlamenta Tonino Picula pozvao na obustavu daljnjih isplata dok Beograd ne pokaže veću predanost europskim reformama.
Marko Todorović, analitičar Centra za europsku politiku u Beogradu, rekao je da Srbija ima sposobnu administraciju i stabilnu parlamentarnu većinu, zbog čega je neispunjavanje obveza pitanje političkih prioriteta.
Dodao je da će pritisak na vlasti biti sve veći jer se sredstva koja se ne iskoriste mogu preusmjeriti u zemlje koje brže napreduju.
Albanija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija osigurale su više isplata unatoč vlastitim političkim podjelama. Stabilne parlamentarne većine, poput one u Albaniji, te politički kompromisi u Crnoj Gori omogućili su brže donošenje reformskih mjera.
Direktorica Centra za demokraciju i ljudska prava iz Podgorice Nevenka Vuksanović upozorila je, međutim, da formalno ispunjenje ciljeva u Crnoj Gori nije uvijek praćeno vidljivim strukturnim promjenama.
Prema njezinim riječima, brojčani ciljevi često su ostvareni, ali nema dokumentacije potrebne za neovisnu provjeru rezultata, posebice u područjima pravosuđa i vladavine prava.
Europska komisija priopćila je kako je Plan rasta i instrument europske integracije i test sposobnosti vlada zapadnog Balkana da provedu obećane reforme.