Europska unija je u siječnju ove godine upozorila da BiH hitno mora usvojiti dva zakona, da za to ima nekoliko tjedana, inače postoji velika vjerojatnost da će Moneyval, odnosno FATF (International Anti-Money Laundering Group), Bosnu i Hercegovinu uvrstiti na tzv. sivu listu.
Tada je zatraženo hitno donošenje zakona jer jednogodišnji period promatranja naše zemlje od strane FATF-a ističe u veljači 2026. Veljača je prošla, a zakoni nisu konačno usvojeni.
Od dva zakona koja su tražena od Bosne i Hercegovine, jedan je tek polovično usvojen. Točnije, usvojen je u Vijeću ministara BiH, ali tek 12. ožujka, a zatim je zakon prošao Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH, ali ne i Dom naroda. Riječ je o Zakonu o ciljanim novčanim sankcijama za terorizam, financiranje terorizma i širenje oružja za masovno uništenje.
Pokušaj da se zakon usvoji u Domu naroda u utorak je propao jer su delegati SNSD-a uskratili kvorum.
Drugi zakon koji BiH mora usvojiti je zakon o oduzimanju i upravljanju imovinom. Još nije stigao ni do Vijeća ministara BiH.
U obrazloženju zakona o ciljanim novčanim sankcijama piše da “neusvajanje zakona do veljače 2026. godine automatski vodi Bosnu i Hercegovinu u FATF-ov ICRG proces”. To često rezultira stavljanjem na sivu ili crnu listu.
U medijima se spominjalo da će početkom ožujka ove godine Komitet Moneyvala ocijeniti učinjeno, a konačna odluka o tome hoće li BiH biti stavljena na sivu listu FATF-a očekuje se na plenarnoj sjednici FATF-a u lipnju 2026. godine.
– Bojim se da u Domu naroda ima neodgovornih delegata koji ne vide dalje od svoje pozicije, prije svega mislim na SNSD, koji smatraju da je vitalni nacionalni interes da se zakoni ne donose u smislu ispunjavanja obaveza kako BiH ne bi završila na sivoj listi. Svi građani i tvrtke koje imaju transakcije s inozemstvom trebaju znati tko je krivac – komentirao je Šerif Špago, član Zajedničke komisije za obranu i sigurnost Parlamenta BiH.
Kazao je da je ovo još jedan dokaz nefunkcioniranja parlamentarne većine (Trojka, SNSD, HDZ).
Kazao je kako se ipak nada da će BiH izbjeći sivu listu jer se spominje dodatni rok do svibnja te se nada da će kod tih ljudi prevladati razum, misleći na SNSD-ovce.
– Pozivam ih da ne razmišljaju o nacionalnom interesu iz svoje perspektive, nego o nacionalnom interesu svih građana – dodao je Špago.
Stavljanje BiH na sivu listu imalo bi, kako je rekao zamjenik predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamenta BiH Denis Zvizdić, vrlo ozbiljne posljedice za BiH, posebno za poslovne subjekte, banke, platni promet, investicije, imalo bi veliki negativan utjecaj na ekonomski kredibilitet države, utjecalo bi na pristup međunarodnim financijskim tržištima i transakcije u privatnim komercijalnim djelatnostima, kao i negativan utjecaj na javno fiskalno poslovanje.
Podsjetio je da je BiH već bila na sivoj listi i da je teškom mukom skinuta, te je od predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Borjane Krišto prije dva mjeseca zatražio da Parlament izvijesti o dinamici usvajanja ova dva tražena zakona.
Krišto je u odgovoru od 10. ožujka izvijestila da je Vijeće ministara usvojilo informaciju, donijelo Odluku o formiranju stalnog koordinacijskog tijela za sprječavanje pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti, kao i financiranje proliferacije oružja za masovno uništenje u BiH, potom su formirane radne podskupine, a “u okviru jedne od glavnih aktivnosti po preporuci Moneyvale, Ministarstvo sigurnosti BiH organiziralo je i održalo niz edukacija i seminare…”.
Podsjetili su da je još 2022. godine osnovana radna skupina za izradu Nacrta zakona o oduzimanju i upravljanju imovinom stečenom kaznenim djelom te da je izrada tog zakona u završnoj fazi.
Ministarstvo sigurnosti BiH je u veljači ove godine dobilo zadatak da oba zakona što prije pripremi i uputi u proceduru.