Državno tužiteljstvo uputilo je pravosudnim vlastima Njemačke zahtjev za izručenje Dragoljuba Kunarca, koji tamo izdržava zatvorsku kaznu po presudi Haškog tribunala, radi vođenja još jednog postupka protiv njega za zločin u Foči 1992. godine, a zastupnici žrtava smatraju da je to sada test za naše institucije.
Tužiteljstvo BiH je prije sedam godina podiglo optužnicu protiv Dragoljuba Kunarca zvanog Žaga i Dragan za zločine protiv čovječnosti na području Foče 1992. godine, a nedavno je njegovo izručenje zatraženo iz Njemačke, gdje služi 28-godišnju zatvorsku kaznu pred Haškim tribunalom.
– Tužiteljstvo BiH je putem Ministarstva pravde BiH 13. listopada 2025. godine uputilo zamolnicu pravosudnim tijelima SR Njemačke za izručenje navedene osobe BiH, radi provođenja postupka po optužnici Tužiteljstva BiH – odgovoreno je za Detektor iz ove ustanove.
Prema tvrdnjama optuženih, Kunarac je u svojstvu zapovjednika specijalne postrojbe Vojske Republike Srpske (VRS) zvane Žaga, zajedno s drugim uniformiranim i naoružanim pripadnicima Žagine postrojbe, 27. i 28. srpnja 1992. godine s područja sela i zaseoka Kobilja ravan, Luka i Falovići – Podpeće, u sklopu progona, sudjelovao u ubojstvima najmanje šest osoba, kao i mučenja i nanošenja teških fizičkih i psihičkih patnji zarobljenim civilima, kao i deportacije civilnog stanovništva bošnjačke nacionalnosti.
Tijekom napada na bošnjačke civile, Kunarac je optužen da je sudjelovao u paljenju kuća i imovine. Ovu optužnicu potvrdio je Sud Bosne i Hercegovine.
Kako je saopćeno iz Tužiteljstva BiH, data je suglasnost da se pravosudne institucije Njemačke obrate Međunarodnom mehanizmu za kaznene sudove (IMCS) u Hagu u vezi s ovim zahtjevom.
Prema izračunu MMKS-a, kako su odgovorili za Detektor, kazna koju Kunarac izdržava po presudi Haaškog suda trebala bi istjeći 24. veljače. Pojasnili su da je u rješenju od 22. srpnja 2024. godine o prijevremenom puštanju na slobodu kao datum isteka kazne naveden 3. ožujka 2026. godine.
Generalno državno tužiteljstvo Njemačke je u odgovoru Detektoru potvrdilo da je zahtjev za izručenje od strane vlasti Bosne i Hercegovine zaprimljen odgovarajućim diplomatskim kanalima.
– Kako je Njemačka u ovom slučaju dužna, po primitku zahtjeva za izručenje od druge države, zatražiti donošenje odluke od Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove Ujedinjenih naroda, zahtjev je proslijeđen Mehanizmu uz suglasnost države podnositeljice – stoji u odgovoru i dodaje da odluka još nije donesena.
Na upit Mehanizma jesu li donijeli odluku o izručenju, rečeno nam je da nisu u mogućnosti komentirati.
Midheta Kaloper, predsjednica Udruženja žrtava rata Foča 92-95, s ljudskog, ljudskog i pravnog aspekta očekuje da će Kunarac biti izručen Bosni i Hercegovini i da će nova optužnica protiv njega uroditi plodom. Smatra da treba odgovarati i za ostala kaznena djela koja nisu obuhvaćena dvjema optužnicama.
– Ovo je veliki ispit za naše pravosuđe i mislim da ga treba maksimalno iskoristiti kako bi osvijetlili imidž najvažnije institucije u Bosni i Hercegovini. Oni bi trebali osigurati njegovu prisutnost tijekom suđenja. Želim vjerovati u Haški tribunal da će pristati da to isporuči Bosni i Hercegovini. Svi su na ispitu iz ovog predmeta, da opravdaju svoja načela. I čekamo – kaže Kaloper.
Odvjetnik Miodrag Stojanović, koji je zastupao slučajeve na Haaškom sudu, navodi nekoliko scenarija koji bi se mogli dogoditi – dodjela predmeta, suđenje ili predlaganje mjera.
– Ako se vrati u Srbiju, u tom slučaju BiH ide kroz proceduru da optuženi koji se nalazi u Srbiji zatraži da dođe da se izjasni o krivnji. Ako odluči ne doći, onda ide procedura ili dodjele predmeta ili raspisivanja tjeralice. Ukoliko bude izručen BiH, a on odluči doći u BiH, nema razloga da bježi od suđenja. U tom slučaju Sud BiH bi bio dužan da ga pozove i vidi šta mu Tužilaštvo predlaže – pritvor i po kom osnovu – pojašnjava Stojanović.
Prema njegovim riječima, Kunarac ne bi trebao biti pritvoren zbog opasnosti od bijega iz objektivnih razloga, jer nije bježao niti je mogao reagirati.
Treća opcija je, kako kaže Stojanović, da Sud BiH za Kunarcem raspiše potjernicu.
– Ali ako nema tjeralice, on je slobodan građanin. Sve je u BiH. sudstvo. Nije tajna da je Kunarac u Njemačkoj. Ako nema naloga, pustit će ga, sjesti u avion i otići. Najvjerojatnije će mu odmah kupiti kartu u jednom smjeru za Bosnu jer je to zemlja iz koje je došao u Haag. I kad dođe ovdje na aerodrom, ako za njim postoji tjeralica, ne mora biti tjeralica, privest će ga na sud – kaže Stojanović.
Iz Suda BiH su odgovorili da Državno tužiteljstvo u dosadašnjem postupku protiv Kunarca nije podnosilo prijedloge za određivanje mjera zabrane ili pritvora, te zbog toga nije raspisana međunarodna potjernica.
– Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine obavijestilo je Sud da je podnijelo zahtjev za izručenje optuženog Dragoljuba Kunarca pravosudnim organima Bosne i Hercegovine – navode iz Suda, dodajući da je optuženi primio potvrđenu optužnicu.
Kunarca je 12. lipnja 2002. godine Haaški sud osudio na 28 godina zatvora zbog višestrukih silovanja i porobljavanja dviju žena kojima je potpuno oduzeo kontrolu nad njihovim životima i ponašao se kao da su njegovo vlasništvo. U presudi njemu, Radomiru Kovaču i Zoranu Vukoviću 2001. Haaški sud je prvi put utvrdio da je silovanje zločin protiv čovječnosti. Kunarac je prvooptuženi za silovanje i mučenje bosanskih Muslimanki. Osim Kunarca, Kovač je u ovom slučaju osuđen na 20 godina, a Vuković na 12 godina zatvora.
Na izdržavanje kazne u Njemačku je prebačen 12. prosinca 2002., a u kaznu mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru od 4. ožujka 1998. godine. Kunarac je prvooptuženi za silovanje i mučenje bosanskih Muslimanki koje su se dobrovoljno predale Haagu.
Dana 4. ožujka 1998. dobrovoljno se predao francuskim vojnicima SFOR-a u mjestu Filipovići nedaleko od Foče. Nakon toga je prebačen u Mostar, te isti dan predan u nadležnost Međunarodnog suda, gdje je smješten u Pritvorsku jedinicu Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY).
Prema podacima dostupnim na web stranici ICTY-ja, Kunarac je rođen u Foči, a prije napada na Foču u travnju 1992. živio je u Tivtu u Crnoj Gori. Bio je zapovjednik posebne dobrovoljačke postrojbe sastavljene od neregularnih srpskih vojnika koji nisu bili s tog područja, uglavnom iz Crne Gore. Sjedište mu je bilo u kući u ulici Osmana Đikića br. 16 u naselju Aladža u Foči. Nakon preuzimanja Foče ostao je tu s najmanje deset crnogorskih vojnika.
MMKS je u odluci iz kolovoza prošle godine naveo da je Njemačka dostavila obavijest u kojoj je navedeno da je Kunarac, prema zakonu te zemlje, zaradio 97 dana dopusta, te se traži odluka Mehanizma mogu li mu se ti dani uračunati u datum isteka kazne.
“Privremeno priznajem smanjenje kazne od 97 dana na koje Kunarac ima pravo prema njemačkom zakonu i pojašnjavam da ovo privremeno priznato smanjenje kazne nema utjecaja na datum isteka Kunarčeve kazne, a to je 24. veljače 2026.”, stoji u odluci predsjednice Mehanizma Graciele Gatti Santana.
Nekoliko je puta odbio njegov zahtjev za prijevremenim puštanjem na slobodu.
– Mislim da nakon toliko godina zaslužujemo pravdu i manju zadovoljštinu jer smo predugo čekali, iscrpljeni smo i umorni. Imamo pravo na pravdu i istinu – zaključuje Kaloper.