Bosna i Hercegovina će sudjelovati u postupku prekogranične procjene utjecaja na okoliš za planirani centar za odlaganje radioaktivnog otpada na Trgovska Goračime su stekli pravo uvida u kompletnu dokumentaciju, davanja primjedbi i sudjelovanja u javnosti.
Naša država ulazi u odlučujuću fazu spora oko Trgovske gore. Stručni i pravni dokumenti su protiv izbora lokacije.
Istodobno, pravni stručnjaci upozoravaju da je Hrvatska odluku o lokaciji donijela prije nego što je završena procjena utjecaja na okoliš, što bi moglo bitno utjecati na daljnji tijek projekta i postupaka koje je BiH pokrenula pred međunarodnim tijelima.
Bosna i Hercegovina je službeno obavijestila Hrvatsku da namjerava sudjelovati u postupku procjene utjecaja na okoliš za izgradnju dugoročnog skladišta nisko i srednje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško, kao i institucionalnog radioaktivnog otpada, na lokaciji Čerkezovac na Trgovskoj gori, u hrvatskoj općini Dvor.
Hrvatsko Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije je u lipnju, nakon sučeljavanja Bosne i Hercegovine i Hrvatske pred Odborom Espoo konvencije održanog u Ženevi u svibnju, obavijestilo BiH o pokretanju procedure i zatražilo odgovor želi li sudjelovati u prekograničnim konzultacijama u skladu s Espoo konvencijom.
Institucije BiH odgovorile su da je hrvatska obavijest nejasna, nepotpuna i nepravodobna, te da postupak nije proveden u skladu s Espoom i drugim međunarodnim konvencijama.
Zatraženo je da se postupak vrati u raniju fazu, da Hrvatska dostavi relevantne podatke i dokumentaciju te da dvije države formiraju zajedničko tijelo ili sklope poseban bilateralni sporazum.
Hrvatska još nije dostavila studiju utjecaja na okoliš niti popratnu dokumentaciju Bosni i Hercegovini. Studija se očekuje u zadnjem kvartalu ove godine, nakon čega bi trebale uslijediti konzultacije i javne rasprave.
Nemanja Galić, član pravnog tima za izradu strategije pravne zaštite interesa Bosne i Hercegovine, pojasnio je Feni da ulaskom u postupak Bosna i Hercegovina dobiva pravo pristupa svim informacijama koje su od značaja za procjenu mogućih posljedica projekta na njenom teritoriju.
– Hrvatska je sada dužna dostaviti relevantnu dokumentaciju i dodatne informacije, posebice one koje se odnose na moguće prekogranične učinke. BiH ima pravo davati komentare, primjedbe i prijedloge, prvenstveno u vezi sa studijom utjecaja na okoliš – kazao je Galić.
Dodao je da se javne rasprave trebaju organizirati na području Bosne i Hercegovine te da se građanima BiH mora dati jednaka mogućnost sudjelovanja kao i javnosti u Hrvatskoj, uključujući i pristup relevantnoj dokumentaciji.
Prema njegovim riječima, ključni problem je redoslijed poteza Hrvatske jer je odluka o mikrolokaciji objekta donesena prije nego što je završena procjena utjecaja na okoliš.
– Hrvatska je prvo donijela odluku o točnoj lokaciji objekta, a tek onda se okrenula Bosni i Hercegovini. Takvim postupanjem obesmišljava se studija utjecaja na okoliš, ali i same prekogranične konzultacije – ustvrdio je Galić.
Istaknuo je kako je procjena utjecaja trebala prethoditi odluci o lokaciji, a ne provoditi se nakon što je lokacija već određena.
Galić smatra da takvo ponašanje može predstavljati kršenje Espoo konvencije, drugih pravila međunarodnog prava, propisa Europske unije i hrvatskog zakonodavstva.
– Kako se bliži rok za preuzimanje otpada, sve je očitije da je Hrvatska konačnu odluku donijela znatno prije završetka studije. Ti propusti mogu utjecati na daljnji tijek postupka – rekao je.
Iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma priopćeno je da su tijekom 2019. godine započeta istraživanja o mogućim posljedicama projekta na okoliš, vode, zdravlje stanovništva i zaštićena područja u Federaciji BiH.
U istraživanje su uključeni Federalni hidrometeorološki zavod, Federalni agropedološki zavod, Federalni geološki zavod, Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine i Agencija za vodno područje rijeke Save.
– Sva izrađena izvješća potvrđuju da lokacija Trgovska gora nije pogodna za uspostavu centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada – navode iz Ministarstva.
Posebno zabrinjava blizina Nacionalnog parka Una u kojem žive brojne zaštićene i ugrožene vrste i njihova staništa.
Bosna i Hercegovina već vodi aktivnosti pred nekoliko međunarodnih tijela zbog Trgovske gore. Prijave su poslane tijelima Espoo, Aarhuške i Bernske konvencije, Savskoj i Dunavskoj komisiji, kao i Europskoj komisiji.
Pred Odborom za provedbu Espoo konvencije u svibnju je u Ženevi održana rasprava izaslanstava BiH i Hrvatske, dok je u okviru Aarhuške konvencije istaknuto da javnosti u BiH nije omogućen adekvatan pristup informacijama niti puno sudjelovanje u donošenju odluka.
Galić smatra da ti mehanizmi, iako nisu klasični sudski postupci, mogu značajno utjecati na Hrvatsku i provedbu projekta.
Posebnu ulogu, kako je naveo, ima Europska komisija koja može pokrenuti postupak protiv Hrvatske pred Sudom Europske unije.
– Mišljenja međunarodnih tijela imaju veliku težinu i u praksi se poštuju. Ako fokus ostane na pravnim, a ne političkim pitanjima, povećavaju se šanse BiH da postigne konkretne rezultate – kazao je.
Galić je objasnio da nije lako pokrenuti postupak protiv Hrvatske pred Međunarodnim sudom pravde ili međunarodnom arbitražom jer je za to potreban dogovor kojim bi obje države prihvatile nadležnost takvog tijela.
No, kako je naveo, to ne znači da su iscrpljene pravne mogućnosti BiH.
– Trenutno pripremamo još aktivnosti. Ukoliko Hrvatska nastavi s projektom unatoč utemeljenom protivljenju BiH, poduzet će se daljnje pravne radnje u skladu sa strateškim smjernicama – kazao je.
Ocjenjujući mogućnost potpune obustave projekta, Galić je rekao da je još prerano za konačne ocjene jer studija utjecaja na okoliš nije objavljena.
Ipak, smatra da su dosadašnji potezi BiH već dali određene rezultate, prije svega usporavanje projekta.
– Hrvatska je svojim neuspjesima značajno povećala izglede BiH za uspjeh pred međunarodnim tijelima – naglasio je.
Kao najrazumniju alternativu naveo je mogućnost da radioaktivni otpad ostane u Sloveniji, gdje je i nastao, odnosno što bliže izvoru nastanka.
Prema njegovim riječima, takvo bi rješenje bilo prihvatljivije za građane Bosne i Hercegovine i za stanovništvo Hrvatske koje živi u blizini planiranog centra.