Bila je to zima s puno snijega: Smrznemo se u trenu iako temperature nisu tako niske, klimatske promjene ili nešto treće

Dok prolaze zimski dani, mi (barem autor ovog teksta) imamo osjećaj da je “siječanj hladniji nego ikada”, da se smrzavamo brže i više nego prije, a i sama zima se promijenila. No, subjektivni dojam često ne mora odgovarati objektivnim meteorološkim mjerenjima.

Zato smo o zimama nekad i sad pitali klimatologa Federalnog hidrometeorološkog zavoda Dženana Zuluma, koji objašnjava da su razlike vrlo mjerljive, ali ne uvijek onako kako ih mi doživljavamo.

Kako Zulum ističe za Faktor, ranije zime u Bosni i Hercegovini imale su više dana sa snijegom i stabilnim snježnim pokrivačem.

– Snijeg se ranije zadržavao duže i bio je redovna pojava pred Novu godinu – kazao je Zulum.

S druge strane, zanimljivo je da su maksimalne visine snježnog pokrivača u posljednjih 25 godina u nekim godinama veće nego prije. Tako je, prema podacima, najveća visina snijega u Sarajevu zabilježena 2012. godine i iznosila je 107 centimetara, dok je u prosincu 1999. godine izmjereno 90 centimetara. Nekih je godina snijeg pao i u neuobičajenim mjesecima, poput svibnja 2012. kada je izmjereno oko 10 centimetara.

Kad je riječ o temperaturama, Zulum naglašava da, iako se ovih dana čine iznimno niskima, nisu ništa ekstremnije od onih prethodnih desetljeća.

– Imali smo znatno niže minimalne temperature, primjerice minus 21 stupanj 2000. Minus 17,8 bilo je 2003., a 2006. izmjereno je minus 18,3. Na Bjelavama je izmjereno minus 22,2 stupnja 2017. godine, a u Butmiru isto jutro minus 26 – podsjeća Zulum.

Dodaje da je ovogodišnji siječanj tek oko 0,4 stupnja hladniji od višegodišnjeg prosjeka i da će najvjerojatnije završiti u tim granicama.

– Zadnje možda dvije zime bile su nešto blaže temperature pa smo se, čini se, malo opustili – ističe.

Prema njegovim riječima, ključna promjena je trend.

– Ako gledamo linearni trend, temperature rastu, ne samo u Bosni i Hercegovini i regiji, nego u cijelom svijetu – kaže Zulum.

Klimatske promjene donose toplije zime, manje snijega i promijenjeni režim oborina, što je vidljivo iu zimskim sportskim centrima, gdje su često samo staze prekrivene umjetnim snijegom, dok je okolica suha.

Snijeg, naglašava, ima važnu ulogu i za poljoprivredu i vodne resurse jer djeluje kao toplinski izolator i osigurava vlagu u tlu, a veće količine snijega na planinama povećavaju šanse za stabilniju opskrbu pitkom vodom u toplijim mjesecima.

Za kraj Zulum ističe kako su pokušali pronaći znanstvenu poveznicu između klimatskih pokazatelja i narodnih vjerovanja poput “ako je dobra zima, bit će dobro proljeće i ljeto za žetvu”, ali takva korelacija nije potvrđena.

– Te su izreke dio tradicije, ali nemaju uporište u suvremenim klimatskim analizama – zaključuje klimatolog.