Bivši visoki predstavnici međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, Šveđanin Carl Bildt i Austrijanac Wolfgang Petritsch, objavili su autorski tekst u njemačkom listu Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZA) pod naslovom “Ukinuti visokog predstavnika”.
– Ova građanska institucija, koja je godinama gubila na utjecaju i legitimitetu, već neko vrijeme služi mnogim domaćim političarima i kao žrtveni jarac i kao spasitelj, oslobađajući ih odgovornosti demokratskih društava da sami pronalaze održive političke kompromise. Rusija je postala regionalni izazivač problema. Upravo iz tog razloga, bilo bi pogrešno refleksno imenovati još jednog visokog predstavnika i time perpetuirati nezadovoljavajući status quo – napisali su.
Između ostalog, naveli su kako ostavka Christiana Schmidta stoga nudi dugo očekivanu priliku za temeljito preispitivanje međunarodne politike prema Bosni, iz europske perspektive, te da BiH ne treba beskrajna međunarodna uprava, već vjerodostojna europska budućnost.
Potpredsjednik entiteta Republika Srpska Ćamil Duraković odgovorio je na poziv Carla Bildta da se ukine OHR.
– 14. srpnja 1995., dok je Vijeće sigurnosti UN-a izražavalo strah od “teških zlostavljanja i ubijanja nedužnih civila” i primalo izvještaje o “nestanku 4000 muškaraca i dječaka iz Srebrenice”, Carl Bildt je tog istog dana sjeo za stol s Ratkom Mladićem i Slobodanom Miloševićem.
Sutradan, 15. srpnja, ponovno ih je sreo, ovaj put na ručku. Sudeći po vlastitim memoarima, tada ga je najviše zanimalo oslobađanje 30 nizozemskih talaca. Masovna ubojstva koja su se događala u neposrednoj blizini tog stola nisu bila predmet ozbiljnog obračuna. Bildt je kasnije genocid u Srebrenici opisao kao “iznenađujući čak i po standardima balkanskih ratova”.
Ta formulacija, bila namjerna ili ne, stavlja genocid u kontekst koji ga normalizira. Tehnički su točne tvrdnje da tadašnji mandat nije dopuštao snažnije djelovanje. Ali nisu ispravne kao moralna obrana čovjeka koji je imao politički utjecaj, pristup i međunarodni legitimitet, a koji ih je koristio na način da nije zaštitio živote nevinih Bošnjaka Srebrenice – kazao je Duraković.
Istaknuo je da je Bildt kao visoki predstavnik u BiH od 1995. do 1997. godine vodio politiku koja je opstrukciju Daytonskog sporazuma tretirala kao nešto s čime se pregovara, a ne nešto što treba sankcionirati.
– Umjesto međunarodnog pritiska da prisili provedbu građanskih odredbi sporazuma, Bildt je favorizirao pristup u kojem su sve strane tretirane kao ravnopravni partneri, bez obzira na to tko krši sporazum. Za svog mandata Radovan Karadžić je još uvijek slobodno šetao Bosnom. Rezultat te politike je da su strukture odgovorne za rat nastavile funkcionirati praktično netaknute, dok su institucije države ostale mrtvo slovo na papiru – napominje Duraković.
Dodaje da “danas s ugodne distance Bildt piše o ‘upravljanoj stagnaciji’ i potrebi ukidanja OHR-a upravo u trenutku kada su državne institucije BiH direktno napadnute”.
– Taj poziv nije reformski prijedlog. To je političko služenje onima čiji projekt nije jačanje Bosne i Hercegovine nego njeno rušenje. Bosni i Hercegovini ne trebaju lekcije od onih koji su je u njenim najtežim trenucima ostavili bez zaštite – zaključio je Duraković.