Bivši ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske Miomir Žužul naveo je u svom nedavno je objavio analizu aktualne političke situacije u Bosni i Hercegovini, fokusirajući se na nužnost unutarnjeg dogovora kao preduvjeta za daljnji napredak.
Žužul smatra da se Bosna i Hercegovina nalazi na prekretnici u kojoj dosadašnji modeli tumačenja Daytonskog mirovnog sporazuma više ne daju rezultate, te da je za opstojnost države potrebno postići dogovor koji bi osigurao ravnopravnu zastupljenost triju konstitutivnih naroda.
Govoreći o geopolitičkoj situaciji, istaknuo je važnost aktualnog “trenutka” u kojem Europska unija pokazuje otvorenost za širenje, dok put prema NATO savezu vidi kao još prioritetniji proces.
Ipak, upozorava da su unutarnje borbe i inzistiranje na izbornim modelima koji nisu predviđeni izvornim mirovnim sporazumom glavne kočnice koje zemlju drže u začaranom krugu.
Prema njegovim riječima, podrška međunarodne zajednice postoji, ali ona ne može nadomjestiti nedostatak konstruktivnog dijaloga unutar same zemlje.
Žužul pitanje američkog angažmana tumači kroz prizmu “konstruktivnog interesa”, s posebnim naglaskom na Južnu plinsku interkonekciju.
Ovaj projekt vidi kao gospodarsku podlogu za stabilizaciju političkih prilika, s ciljem harmonizacije odnosa u Federaciji BiH i sprječavanja destabilizirajuće politike u Republici Srpskoj koja bi mogla dovesti do secesionizma ili jačanja ruskog utjecaja.
Naglašava da vanjske sile imaju svoje interese, ali da konačna odgovornost za funkcioniranje države ostaje na domaćim akterima.
Što se tiče unutarnjeg uređenja, Žužul smatra da legitimne rasprave o preustroju države ne predstavljaju rušenje, već pokušaj pronalaženja održivog modela opstanka.
Ističe da rješenje mora isključiti svaki oblik dominacije jedne nacije ili vjere nad drugima, a oblik uređenja ovisi isključivo o konsenzusu naroda koji žive u BiH.
Na kraju, Žužul ističe nezamjenjivu ulogu Republike Hrvatske kao partnera na putu euroatlantskih integracija, kritizirajući diplomatsku retoriku Bosne i Hercegovine. dužnosnika koji se protivi Zagrebu, uz zaključak da pomicanje europskih granica prema istoku zahtijeva stabilnu i partnersku suradnju dviju država.