Pravni stručnjak Milan Blagojević tvrdi da će Ustavni sud BiH povrijediti Ustav BiH ako donese odluku da je navodno nenadležan u slučaju ocjene ustavnosti izbora Vlade RS-a na čijem je čelu Savo Minić, napominjući da nema opravdanja za višemjesečno odugovlačenje ovog suda u donošenju odluke o zahtjevu za ocjenu ustavnosti. odluka Narodne skupštine Republike Srpske o imenovanju Vlade RS.
Blagojević smatra da je to jednostavno pravno pitanje. To je zato što je, kako kaže, Narodna skupština RS-a imenovala Vladu i njenog premijera na prijedlog Milorada Dodika kao privatne osobe, a ne na prijedlog predsjednika RS-a.
– Ono što predstavlja kršenje Ustava BiH u svemu ovome nije to što je Narodna skupština imenovala Vladu bez prijedloga predsjednika Republike Srbije, jer je to povreda Ustava Republike Srbije koju po službenoj dužnosti treba otkloniti Ustavni sud Republike BiH, koji to neće učiniti služeći svojom pasivnošću režimu Milorada Dodika – ustvrdio je Blagojević.
Narodna skupština RS prekršila je Ustav Bosne i Hercegovine
Međutim, naglašava da ovo pitanje treba posmatrati odvojeno od pitanja povrede Ustava Bosne i Hercegovine, jer je navedenom odlukom Narodne skupštine, osim Ustava RS-a, povrijeđen i Ustav Bosne i Hercegovine, konkretno član 3.3 b).
Tom odredbom, podsjeća Blagojević, propisana je ustavna obveza entiteta da u potpunosti poštuju odluke institucija Bosne i Hercegovine. A Sud BiH je, kako napominje, jedna od tih institucija Bosne i Hercegovine.
U tom kontekstu, Blagojević podsjeća da je Sud BiH donio pravomoćnu osuđujuću presudu kojom je Miloradu Dodiku šest godina zabranjeno obnašanje dužnosti predsjednika RS-a. Nakon pravomoćnosti te presude, naglašava Blagojević, Dodik više nije bio predsjednik RS-a, ali je unatoč tome, i unatoč toj presudi, predložio Narodnoj skupštini RS-a da Savo Minića imenuje za premijera.
– Narodna skupština prihvatila je takav Dodikov prijedlog i na temelju njega donijela odluku o imenovanju takozvane vlade Save Minića. Ovakvom odlukom Narodna skupština nije postupila u skladu s navedenom pravomoćnom presudom Suda BiH, koja je odluka institucija Bosne i Hercegovine, a koja je rezultirala evidentnim kršenjem Ustava Bosne i Hercegovine, odnosno već spomenutog člana 3.3b) tog ustava – navodi Blagojević.
Milan Blagojević
Prema njegovim riječima, to su činjenice koje pravno nepobitno govore ne samo o flagrantnom kršenju Ustava BiH u ovom predmetu, već io činjenici da se radi o jednostavnom pravnom pitanju koje Ustavni sud BiH ima pred sobom u ovom slučaju, zbog čega nema opravdanja za ponašanje tog suda koji već četiri mjeseca odugovlači s donošenjem odluke.
– Kao što neće biti opravdanja za taj sud ni ako, unatoč iznesenim činjenicama, odluči da u ovom slučaju navodno nije povrijeđen Ustav Bosne i Hercegovine. Ovakva odluka predstavljala bi povredu Ustava Bosne i Hercegovine od strane Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, jer bi njome Ustavni sud BiH na djelu pokazao da i on, a ne samo Narodna skupština, ne poštuje presudu Suda Bosne i Hercegovine kao institucije Bosne i Hercegovine, iako je Ustavni sud Bosne i Hercegovine potvrdio da presudu Suda BiH, kojom je odbijena žalba Milorada Dodika protiv te odluke – kaže Blagojević.
Ispunjeni su svi formalni i materijalni uvjeti
Govoreći o tvrdnjama da Ustavni sud BiH navodno nije nadležan za ocjenu ustavnosti odluke o imenovanju Vlade RS-a, Blagojević navodi da su takve tvrdnje neutemeljene.
Podsjeća da je članom 6. stav 3. a) Ustava BiH propisano da je Ustavni sud BiH jedini nadležan za odlučivanje o svakom sporu koji proizilazi iz Ustava BiH, što, kako ističe, jasno znači da je ovaj sud nadležan i za ocjenu ustavnosti odluke Narodne skupštine Republike Srpske o imenovanju Vlade Republike Srpske, ako se u vezi s tom odlukom pojavi spor o tome da li je prekršio Ustav BiH.
– U konkretnom slučaju je nastao upravo takav spor, odnosno spor oko toga da li je navedenom odlukom Narodne skupštine povrijeđena odredba člana 3.3b Ustava BiH i ustavna obaveza entiteta propisana tom odredbom da entiteti u potpunosti poštuju odluke institucija BiH. Prema članku 6.3. stavak 2. Ustava BiH, takav spor, između ostalog, može pokrenuti jedna četvrtina zastupnika bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine BiH – dodaje Blagojević.
U konkretnom slučaju, navedeni spor pred Ustavnim sudom BiH, podsjeća, pokrenulo je 11 zastupnika u Zastupničkom domu i četiri izaslanika Kluba Bošnjaka u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, što je jedna četvrtina propisana Ustavom BiH.
– Sve u svemu, u konkretnom slučaju ispunjeni su svi formalno-materijalni uvjeti propisani Ustavom BiH za nadležnost Ustavnog suda BiH da postupa i meritorno odlučuje u ovom predmetu, pa će Ustavni sud BiH povrijediti Ustav BiH ako odluči da je navodno nenadležan u ovom predmetu – zaključuje Blagojević.
Plenarna sjednica Ustavnog suda BiH na kojoj bi se trebalo odlučivati o zahtjevu za ocjenu ustavnosti imenovanja Vlade RS-a zakazana je za 22. i 23. siječnja. Zahtjev za ocjenu ustavnosti podnijela je skupina zastupnika u Parlamentu BiH 9. rujna prošle godine, dan nakon što je odluka o izboru Vlade RS-a objavljena u Službenom glasniku RS-a.