Bosna i Hercegovina trenutno ne vodi pregovore, niti ima inicijativa za uspostavu prihvatnih centara za migrante na svom teritoriju, dok nadležne institucije prate provedbu novog europskog okvira za migracije i azil, koji bi od sredine ove godine trebao uvesti strože i učinkovitije procedure povratka osoba koje nemaju pravo boravka u Europskoj uniji.
Početkom lipnja Europski parlament i Vijeće Europske unije postigli su politički dogovor o novoj Uredbi o vraćanju, koja je jedan od ključnih elemenata EU Pakta o migracijama i azilu.
Cilj uredbe je ubrzati i pojednostaviti postupke vraćanja državljana trećih zemalja koji ilegalno borave u EU, povećati stopu izvršenih povrataka te omogućiti uspostavu tzv. povratničkih centara u trećim zemljama pod određenim uvjetima.
Iako Bosna i Hercegovina nije članica Europske unije, nalazi se na jednoj od glavnih migracijskih ruta prema državama članicama, zbog čega se pažljivo prati razvoj europske migracijske politike i njeni mogući učinci na regiju.
Iz Delegacije Europske unije u Bosni i Hercegovini za Fenu su pojasnili da nova uredba ne nameće obveze trećim zemljama, pa tako ni BiH.
– Uredba zahtijeva od država članica EU-a da popraće odluke o vraćanju ponovnim prihvatom kada je to relevantno. To ne stvara nove obveze za vlasti trećih zemalja – naveli su iz Delegacije EU.
Dodaju da Sporazum o readmisiji između Europske unije i Bosne i Hercegovine iz 2008. ostaje na snazi te da se trenutno ne vode razgovori o sklapanju novih sporazuma.
Kada je riječ o mogućnosti uspostave prihvatnih centara izvan EU-a, iz Delegacije pojašnjavaju da uredba omogućuje državama članicama ili samoj Europskoj uniji sklapanje ugovora s trećim zemljama o uspostavi takvih centara, uz obvezno poštivanje međunarodnog prava i standarda zaštite ljudskih prava.
– Takav mehanizam trenutno nije u izradi na razini Europske unije – istaknuli su.
Iz Ministarstva sigurnosti BiH poručuju da novu uredbu treba promatrati u kontekstu šireg Pakta EU o migracijama i azilu, usvojenog 2024. godine, čija puna primjena počinje 12. lipnja 2026. godine.
Prema ocjeni Ministarstva, još je rano za točnu procjenu svih posljedica koje bi primjena pakta mogla imati na treće zemlje, pa tako i na Bosnu i Hercegovinu, ali je izvjesno da će predstavljati važan okvir za daljnje usklađivanje domaćih politika s europskim standardima u području migracija i azila.
U skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju, Bosna i Hercegovina kontinuirano usklađuje svoje zakonodavstvo s pravnom stečevinom Europske unije.
Stoga su u tijeku aktivnosti na izradi nove Strategije u području migracija i azila te Akcijskog plana za razdoblje 2026.-2030. godina.
Tim će se dokumentima, navode iz Ministarstva sigurnosti, definirati moguće normativne i institucionalne prilagodbe koje bi mogle proizaći iz primjene Europskog pakta, prvenstveno u okviru Zakona o strancima i Zakona o azilu.
Ujedno, Ministarstvo sigurnosti odbacuje špekulacije o mogućem otvaranju prihvatnih centara u Bosni i Hercegovini.
– Bosna i Hercegovina trenutno nema sklopljene sporazume niti vodi pregovore o uspostavi prihvatnih centara na svom teritoriju. Ne postoje konkretne aktivnosti ili inicijative koje bi upućivale na uspostavu ovakvih centara u Bosni i Hercegovini – naveli su.
Sličan stav iznijelo je i Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, ističući da prati provedbu postojećih sporazuma o readmisiji između Bosne i Hercegovine i Europske unije.
– Sporazumi o readmisiji uredno se provode i tijekom redovitih susreta s Europskom unijom nemamo problema niti dodatnih zahtjeva – potvrdili su u Ministarstvu.
Stav o novoj europskoj regulativi i sustavima povratka za Fenu je dostavio UNHCR, iz kojeg ističu da dobrovoljni povratak osoba kojima nije potrebna međunarodna zaštita smatraju najučinkovitijom, najdostojanstvenijom i najodrživijom opcijom, što bi i dalje trebalo biti prioritet.
Pritom iz UNHCR-a ističu da prepoznaju legitiman interes država da osiguraju učinkovite sustave povratka za osobe koje nemaju zakonsko pravo boravka, te da je siguran i dostojanstven povratak osoba za koje je utvrđeno da im ne treba međunarodna zaštita važan element funkcionalnog sustava azila i šireg režima međunarodne zaštite.
Međutim, UNHCR podsjeća da se svi postupci vraćanja moraju provoditi u potpunom skladu s međunarodnim pravom o izbjeglicama i međunarodnim pravom o ljudskim pravima, uključujući načelo zabrane vraćanja osoba u zemlje u kojima bi mogle biti izložene progonu, mučenju ili drugim teškim kršenjima prava, poznato kao načelo zabrane protjerivanja, kao i pravo na učinkovit pravni lijek.
– U ovoj fazi nastavimo pažljivo pratiti razvoj događaja vezanih uz novu uredbu, te ćemo nastaviti surađivati s institucijama Europske unije i državama članicama kako bismo podržali provedbu koja štiti međunarodne standarde zaštite i temeljna prava – navode iz UNHCR-a.
Prema podacima Službe za poslove sa strancima, povratak migranata iz Bosne i Hercegovine trenutno se provodi kroz programe dobrovoljnog povratka i reintegracije koje provodi Međunarodna organizacija za migracije (IOM), te kroz postupke prisilnog udaljenja i readmisije za osobe koje ilegalno borave u zemlji.
Najveći izazovi ostaju utvrđivanje identiteta migranata, dobivanje putnih isprava, suradnja sa zemljama podrijetla te financijski i logistički zahtjevni postupci povratka. Služba trenutno ima smještajne kapacitete za oko 3000 osoba.
Iz odgovora nadležnih institucija i međunarodnih organizacija proizlazi da nova europska uredba o povratku neće automatski promijeniti pravni položaj Bosne i Hercegovine niti joj kao trećoj zemlji nametnuti nove obveze.
No, s obzirom na migracijske tokove na zapadnobalkanskoj ruti i proces usklađivanja domaćeg zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije, pažljivo će se pratiti njegova primjena, posebice u kontekstu readmisije, kapaciteta za prihvat i povratak, zaštite temeljnih prava migranata i izbjeglica te mogućih budućih prilagodbi domaćeg sustava migracija i azila.
Početkom ovog mjeseca članice EU i Europski parlament postigli su dogovor o uredbi o vraćanju ilegalnih migranata, koja će omogućiti njihovo upućivanje u prihvatne centre izvan EU, objavilo je ciparsko predsjedništvo.
– Nova uredba će ubrzati proces povratka i povećati povratak osoba koje nemaju zakonsko pravo ostati u EU – rekao je zamjenik ministra migracija Cipra Nicholas Ioannides.
Odbijene tražitelje azila koji se ne mogu vratiti u svoje zemlje porijekla treba poslati u te centre. To bi se primjenjivalo u slučajevima kada matična država migranata odbije prihvatiti njihov povratak ili kada država članica EU nema diplomatske odnose s dotičnom zemljom.
Ti prihvatni centri mogu poslužiti ili kao konačno odredište ili kao transferni centri koji olakšavaju daljnji povratak u zemlju podrijetla ili drugu treću zemlju.