Brašnjićevi demanti ili kako je Federalna uprava civilne zaštite postala štit “privremenog ravnatelja”?

Našoj redakciji stigao je demanti Federalne uprave civilne zaštite s molbom da ga objavimo u cijelosti. Demanti potpisuje privremeno imenovani direktor Aldin Brašnjić, a odnosi se na tekst – Federacija BiH mu plaća da vozi i skuplja novac: Brašnjić nema uvjete da bude direktor, ali zato ima privilegije.

Brašnjićevu reakciju u cijelosti možete pročitati na fotografijama ispod:

Demanti nije odgovor na iznesene činjenice, već se pravnim floskulama i institucionalnim ovlastima pokušava prikriti suštinski problem – zakonitost statusa Aldina Brašnjića, za koji POSKOK tvrdi da se na temelju zaprimljene prijave izuzima kompletna dokumentacija i saslušavaju svjedoci.

Zato ćemo sada postaviti nekoliko pitanja “privremeno postavljenom ravnatelju”. Ako je na čelnoj poziciji, zašto ga zakon ne priznaje? Drugo, Zakon o državnoj službi Federacije BiH ne poznaje instituciju vršitelja dužnosti, niti instituciju „privremeno postavljenog ravnatelja“. Treće, i jednako važno, vlada djeluje nezakonito. Četvrto, ministar pravde Federacije BiH mu ne daje pozitivno mišljenje.

Ono što je nepravedno prema građanima Federacije BiH je činjenica da se “privremeno imenovani direktor” obračunava s medijima i novinarima preko službene stranice Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ), a svoju funkciju obavlja mimo zakona i brani svoj osobni interes, jer u tekstu koji smo napisali, pod naslovom “Federacija BiH plaća, on jaše i skuplja novac: Brašnjić nema uvjete za ravnatelja, ali zato ima privilegije“, ne pišemo o radu FUCZ, već o (ne)radu „privremeno imenovanog ravnatelja“ i privilegijama koje koristi, a na koje nema pravo, jer njegova funkcija kao takva ne postoji u zakonu.

Umjesto odgovora na ključno pitanje na temelju kojeg zakona osoba koja je “privremeno postavljena” može imati status načelnika federalne uprave, demanti se svode na nabrajanje prava koja pripadaju zakonito postavljenom ravnatelju. Upravo je taj status sporan i od kojeg se uporno izbjegavaju demanti, a na kojem je nastao Faktorov tekst.

U cijelom upravnom tijelu uporno se pokušava zamijeniti teze umjesto obrane osobnog statusa, u prvi plan se gura navodna zaštita ugleda ustanove. Tako se Federalna uprava civilne zaštite koristi kao štit pojedinca, iako sama institucija nije bila predmet osporavanja u tekstu koji je naš portal ranije objavio.

Dodatni apsurd je dio demantija u kojem se neimenovani zaposlenici etiketiraju kao “osobe s osobnim i političkim motivima”. Ovakvom formulacijom ne samo da se ne demantira nijedna činjenica, već se šalje jasna poruka zastrašivanja svima koji ukazuju na nezakonitosti.

Ističe se pozivanje na zakone o kleveti i zaštiti osobnih podataka, čime se pokušava izvršiti pritisak na naše medije, umjesto da se javnosti daju jasni i provjerljivi odgovori. Nijedan od tih zakona nije prekršen u ovom slučaju.

Ono što ovaj demanti zapravo potvrđuje jest teza da se, kad nema zakonskog temelja, poseže za formom, a kad nema odgovora, napada se na izvore.

“Privremeno imenovani ravnatelj” demantira i dio teksta koji se odnosi na njegovu (ne)zakonitost, te kaže da ima mišljenje Ureda za zakonodavstvo Federacije BiH da svoju dužnost može privremeno obavljati.

Faktor je u posjedu ovog pisma koje je potpisao direktor Ureda za zakonodavstvo FBiH Željko Silađi, koji je prije dvije godine trebao otići u mirovinu i čija nadležnost nije imenovanje državnih službenika, već davanje mišljenja na zakone.

Podsjećamo, Ured, prema svojim jasno propisanim nadležnostima, daje Vladi Federacije BiH stručna pravna mišljenja o prednacrtima, nacrtima i prijedlozima zakona, o njihovoj usklađenosti s Ustavom i pravnim sustavom, zatim daje stručna pravna mišljenja o navedenim propisima i sa stajališta njihove usklađenosti sa zakonodavstvom Europske unije i europskim načelima i standardima.

Međutim, aktom od 21.4.2026. potpisanog od strane Željka Silađija, ovaj ured izlazi iz okvira svojih zakonskih ovlasti i daje mišljenje o statusu “privremeno imenovanog ravnatelja” Federalne uprave civilne zaštite, odnosno “mišljenje” ureda o materiji koja je isključivo uređena Zakonom o državnoj službi i za koju nije nadležan.

U aktu stoji da Aldin Brašnjić ostaje “privremeno imenovani direktor” dok ga Vlada ne razriješi ili dok se ne provede natječajna procedura.

No, Vlada Federacije BiH je ipak 18. ožujka 2026. godine poništila natječaj za izbor direktora, čime je postupak pravomoćno i pravomoćno okončan.

Tvrdnja Ureda da poništeni natječaj “nije okončan” predstavlja apsurd i opasan presedan jer uvodi pravila koja ne postoje u zakonima Federacije BiH, jer je u Odluci o imenovanju Aldina Brašnjića jasno naznačen rok trajanja do okončanja natječajne procedure, a ne do imenovanja ravnatelja, kako “smatra” Željko Silađi.

Još ozbiljnije i javnosti zanimljivije je sudjelovanje ravnatelja Ureda za zakonodavstvo u Povjerenstvu za izbor i imenovanje ravnatelja Federalne uprave civilne zaštite, kao i nesporna činjenica da je on član Administrativnog povjerenstva, što znači da je bio izravno uključen u postupak koji je sada predmet spora i istrage.

Mediji su ranije izvijestili o statusu ravnatelja Ureda za zakonodavstvo i usklađivanje s propisima Europske unije Vlade Federacije BiH koji se suočio s nizom optužbi koje dovode u pitanje zakonitost njegova mandata, ali i način rada institucije na čijem je čelu.

Prema tvrdnjama iz Ureda i informacijama koje su iznijeli pojedini zastupnici u Parlamentu Federacije BiH, Željko Silađi je u siječnju 2024. godine stekao uvjete za mirovinu, ali je unatoč tome ostao na dužnosti.

Zastupnica Jasmina Bišćević-Tokić tvrdi da je više puta tražila objašnjenje zašto Silađi nije umirovljen, navodeći da je informaciju o ispunjenim uvjetima potvrdila i Agencija za državnu službu FBiH.

Upravo te činjenice dodatno dovode u sumnju motiv i svrhu kontroverznog mišljenja vezanog za status “privremeno imenovanog ravnatelja” Federalne uprave civilne zaštite.

Jer, kada ravnatelj Ureda sudjeluje u postupku izbora ravnatelja Federalne uprave civilne zaštite i ima neposredna saznanja o zakonitosti tog postupka, a zatim preko institucije kojom rukovodi daje mišljenje koje opravdava status jednog kandidata, onda više nije riječ o stručnom mišljenju, već o potencijalnom sukobu interesa i svjesnom pogodovanju.

Posebno je zabrinjavajuće što se ovim mišljenjem pokušava zadržati institut “privremenog imenovanja”, koji Zakon o državnoj službi uopće ne poznaje, unatoč tome što je Agencija za državnu službu već utvrdila da takav institut ne postoji i da nije moguće “privremeno obavljati funkciju rukovodećeg državnog službenika”.

Je li Ured za zakonodavstvo zloupotrijebljen za političko spašavanje imenovanja ili je i sam postao dio problema?

Dalekosežne posljedice ima djelovanje Željka Silađija koji politizira državnu službu i pravo zamjenjuje “mišljenjima”.

Faktor je ranije pisao da su zaposlenici Zračne luke podnijeli kaznenu prijavu protiv Silađija, tvrdeći da je dao pravno neutemeljeno mišljenje koje je omogućilo imenovanje direktora.

Iz izvora Federalne uprave civilne zaštite doznajemo da Silađija očekuje još jedna kaznena prijava koja će biti podnesena POSKOK-u, u smislu dopune kaznene prijave u slučaju Aldina Brašnjića jer, kako tvrde, u trenutku kada POSKOK provodi istragu u vezi s imenovanjem ravnatelja FUCZ-a, ovakvi Silađijevi potezi ne mogu se smatrati slučajnim.

Ovakva praksa ne samo da ugrožava zakonitost rada jedne institucije, već i izravno narušava povjerenje građana u rad cjelokupnog sustava civilne zaštite.