Na današnji dan prije 34 godine počela je srpska agresija na Goražde, jedini preostali slobodni grad na Drini, čime je započela opsada duga 1.336 dana, a Goražde je postalo simbol otpora, hrabrosti i opstanka.
Dana 4. svibnja 1992. godine rano ujutro počeo je opći četnički napad na Goražde. Prve granate pale su na zgradu Općine, a grad je odmah ostao bez telefona, struje, vode i odsječen od ostatka zemlje. Zatvoren je krug oko Goražda u kojem su utočište našli deseci tisuća izbjeglica i prognanika iz okolnih mjesta – Višegrada, Foče, Čajniča, Rogatice i Rudog. Prema procjenama, u proljeće 1992. godine u Goraždu je živjelo oko 70.000 stanovnika.
Otpor je organiziran u nemogućim uvjetima, kasnije ocijenjen kao jedan od najspecifičnijih tijekom rata u Bosni i Hercegovini. Upravo na ovim prostorima, naredbom Općinskog stožera TO, formirana je prva postrojba ranga brigade u Armiji RBiH, Prva drinska brigada, a potom je uslijedilo formiranje ostalih brigada. Unatoč slaboj opremljenosti, stanovnici su uspjeli stabilizirati linije i spriječiti brzi pad grada, a hrabri branitelji odolijevali su napadima agresora iu kasnijim godinama rata.
Opsada od 1.336 dana okončana je potpisivanjem Daytonskog mirovnog sporazuma.
Goražde je u povijesti ratovanja ponijelo epitet grada heroja, dok s druge strane za silna razaranja i masovna stradanja i ubijanja nedužnih civila u Goraždu ni nakon 34 godine nitko nije odgovarao.
Tijekom opsade Goražda poginulo je više od 4.000 ljudi, među kojima najmanje 148 djece.
Pred međunarodnim sudovima nitko nije odgovarao isključivo za zločine počinjene u ovom gradu, dok je mali broj postupaka vođen pred domaćim pravosuđem, iako je znanstvenim istraživanjima dokazano da je srpski agresor koristio najgnusnije metode i sredstva ratovanja na području goraždanske regije.
Dani herojskog otpora agresiji u Goraždu će biti obilježeni nizom manifestacija.