U goraždanskom naselju Lozje danas je obilježena 34. godišnjica četničkog zločina nad bošnjačkim civilima ovog mjesta. Na današnji dan 1992. godine u napadu srpskih snaga ubijeno je više od 40 civila, među kojima su bili djeca, žene i starci, dok su mnogi od njih zarobljeni i mučeni, a za njihovim posmrtnim ostacima još uvijek se traga. Za ovaj zločin još nitko nije pravomoćno osuđen.
Obitelji poginulih i predstavnici boračkih udruga, izvršne i zakonodavne vlasti Grada Goražda i Bosansko-podrinjskog kantona položili su cvijeće na spomenik podignut u znak sjećanja na ovaj strašni zločin. Rečeno je da neće biti zaboravljen te da obitelji i nakon više od tri desetljeća čekaju pravdu.
U njihovo ime govorila je Sanina Tabaković, koja je u ovom zločinu izgubila oca Šahina, čije kosti nikada nisu pronađene.
– Danas smo se okupili na ovom mjestu ne samo da obilježimo datum, nego da sačuvamo od zaborava nevino ubijene civile naselja Lozje – majke, očeve, djecu i starce koji su 22. svibnja 1992. godine izgubili živote samo zato što su bili u svojim kućama. Moj otac je bio među ubijenima, a moja majka je cijeli život nosila tu bol i živjela u nadi da će pravda biti zadovoljena, koju nažalost nije dočekala. Kako je moguće da za ovaj zločin nitko nije odgovarao, a radilo se o civilima? Zato ovaj skup nije samo sjećanje, već i trajna obaveza traženja pravde za nevino stradale – kazao je Tabaković.
I danas je objavljeno da osim dvojice osumnjičenih protiv kojih se trenutno vodi postupak na Sudu BiH, nitko nije pravomoćno osuđen za ovo djelo. To se posebno odnosi na nalogodavce koji su, prema saznanjima obitelji žrtava, izvan Bosne i Hercegovine. Istaknuto je da institucije moraju intenzivirati aktivnosti na procesuiranju počinitelja zločina, kao i onih koji su ga planirali i organizirali.
– Ništa se nije promijenilo, godine prolaze, svake godine sve je manje preživjelih članova obitelji, institucije šute. Ovdje su stradali moji najmiliji, rodbina, komšije i nakon toliko godina ovaj dan obilježavamo na dostojanstven način, onako kako naši najmiliji zaslužuju. Danas je s nama Lejla Ramić, koja je tada imala samo 14 mjeseci, koju sam ja odgojila i uzela za sebe, jer su njeni roditelji Enver i Vasvija Ramić mučki ubijeni – rekla je Midheta Kaloper, koja je u ovom zločinu izgubila 13 članova svoje obitelji.
Počast žrtvama odali su i mladi Goraždani koji su za ovu priliku pripremili simboličan performans, a lokalni dužnosnici su također poručili da odgovorni za ovaj i druge zločine moraju biti privedeni pravdi.
– Jako mi je teško stajati ovdje pred vama i pričati jer ja sam netko tko je imao skoro devet mjeseci kada se sve ovo dogodilo, a kuće mojih najbližih su odmah do mene. Važno je da se sve to institucionalno riješi kako se ne bi zaboravilo i kako bi se kultura sjećanja prenijela na buduće generacije. Ubistva civila, koji su zarobljeni i nestali samo zato što su drugačiji, predstavljaju težak zločin koji se ne smije zaboraviti – rekao je predsjedavajući Gradskog vijeća Goražde Dženis Ćulov.
Premijer BPK Goražde Senad Čeljo ocijenio je da pravda koja kasni više od tri decenije nije pravda, ali da kazna za zločin nikada ne zastarijeva.
– Goražde je bio grad heroj u ratu i s pravom nosi tu titulu. Međutim, nakon rata, zbog dugotrajnog i, po mom mišljenju, ciljanog nerada pravosudnih institucija, ta je slika u određenoj mjeri iskrivljena, a grad je u poslijeratnom razdoblju neopravdano doživljavao negativne percepcije. Stoga danas sa ovog mjesta stradanja nevinih Bošnjaka poručujemo da kazna za ratne zločine ne zastarijeva i da će odgovorni za takva djela snositi posljedice. Nemamo pravo zaboraviti zločin u Lozju, kao ni ubijene Bošnjake čiji posmrtni ostaci još nisu pronađeni, u nadi da će njihove obitelji konačno pronaći mir – istaknuo je Čeljo.
Muftija goraždanski Remzija ef. Pitić je naglasio da svi znaju što se dogodilo u Bosni i Hercegovini, ali da treba uvijek iznova ponavljati i stvari nazivati pravim imenom.
– Vjerom je određeno da je čovjek stvoren za borbu, a u tu borbu su utkana i iskušenja, dok nas šejtan od nje odvraća. Zahvaljujući toj borbi na današnji dan prije 34 godine podignuta je zastava Republike Bosne i Hercegovine i to niko ne može promijeniti. Bosna i Hercegovina postoji, iako je neki pokušavaju negirati, a njeno postojanje potvrđuju oni koji su za nju živote dali, među kojima su i šehidi iz Lozja i drugih mjesta – rekao je ef. Pitić.
Predsjednik Saveza logoraša BiH Seid Omerović dodao je da je obaveza društva ne samo njegovati sjećanje, već i institucionalno djelovanje koje gradi temelje budućim generacijama i jača državu Bosnu i Hercegovinu.
Protiv Branislava Lasice i Miroslava Milovića, optuženih za ovaj ratni zločin, u tijeku je postupak pred Sudom BiH, dok je Brane Petković nedostupan pravosuđu BiH i prema dostupnim informacijama nalazi se u Srbiji.