Iako se u digitalnoj komunikaciji pristojnost često podrazumijeva zdravo za gotovo, nova istraživanja pokazuju da to možda nije uvijek najučinkovitiji pristup kada je riječ o umjetnoj inteligenciji.
Znanstvenici sa Sveučilišta Pennsylvania (Penn State) otkrili su da je ChatGPT u nekim slučajevima davao točnije odgovore kada su korisnici upućivali otvorene i izravne zahtjeve, u usporedbi s pristojno formuliranim pitanjima.
U istraživanju je analizirano više od 250 različitih upita, čiji je ton varirao od krajnje pristojnog do otvoreno nepristojnog.
Rezultati su pokazali da su najoštriji zahtjevi doveli do točnosti odgovora od oko 84,8 posto, što je otprilike četiri postotna boda više od najljubaznije formulacije.
Istraživači izvješćuju da oštriji ton često dovodi do kraćih i preciznijih uputa, što može pomoći modelu da se bolje usredotoči na zadatak.
Ipak, ističu da to ne znači da bi korisnici trebali biti namjerno nepristojni kada komuniciraju sa sustavima umjetne inteligencije.
Naprotiv, autori studije upozoravaju na potencijalne negativne posljedice takvog ponašanja.
Normalizacija nepristojnosti u interakciji s umjetnom inteligencijom mogla bi se prenijeti i na komunikaciju među ljudima, kao i utjecati na razvoj budućih AI sustava i njihovu upotrebu u obrazovanju, radu i svakodnevnom životu.