Ponovljeni izbori u entitetu Republika Srpska za mjesto predsjednika bit će održani za točno mjesec dana. Zahtjev za osiguranje od 600.000 KM upućen je Ministarstvu financija i trezora BiH, a Detektor doznaje da će danas biti održana sjednica CIK-a na kojoj će biti donesene odluke o načinu provođenja ovih izbora.
Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine (SIP BiH) donijelo je na sjednici održanoj 31. prosinca prošle godine Odluku o raspisivanju i održavanju novih prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske (RS) na 136 biračkih mjesta u 17 izbornih jedinica. Prema toj odluci prijevremeni izbori za predsjednika RS-a bit će održani 8. veljače 2026. godine.
SIP je uputio Ministarstvu financija i trezora BiH zahtjev za osiguranje 600.000 KM potrebnih za provedbu novih prijevremenih izbora.
Ahmet Šantić, koji trenutno obnaša dužnost predsjednika Središnjeg izbornog povjerenstva, za Detektor je pojasnio da se prvo moraju osigurati sredstva kako bi se pokrenula procedura za ponovne prijevremene izbore, a rok za njih je 15 dana od dana donošenja odluke o raspisivanju izbora.
– Prva aktivnost koja slijedi nakon što dobijemo novac, CIK donosi tzv. raspored aktivnosti, znači svih operativnih aktivnosti u daljnjoj provedbi izbora. A jedna od aktivnosti u tom rasporedu je i period predizborne promidžbe, gdje će točno biti naznačeno u kojem periodu će se kampanja održavati – rekao je Šantić.
Kako je rekao, period kampanje za redovne izbore je mjesec dana, ali će za ove ponovljene izbore rokovi biti kraći. Osim toga, odlučivat će se o biračkim odborima, kao i izborna šutnja.
Najavio je da će danas biti održana sjednica CIK-a na kojoj će biti doneseni podzakonski akti kao pravni okvir za ponovne izbore.
Prema Izbornom zakonu, u razdoblju prijevremene izborne promidžbe zabranjeno je provođenje izborne promidžbe u elektroničkim, online i tiskanim medijima te putem društvenih mreža, kao i bilo koji oblik javnog oglašavanja promidžbe. Ova se zabrana ne odnosi na organiziranje legalnih službenih okupljanja tijela i događanja političkih subjekata u druge svrhe osim promidžbe.
Kandidati i simpatizeri političkih stranaka ne smiju koristiti jezik koji bi nekoga mogao navesti ili potaknuti na nasilje ili širenje mržnje.
Hasan Kamenjaković, glasnogovornik Koalicije “Pod lupom”, kazao je da zakon ne definira izbornu kampanju na ponovljenim izborima.
– Ako se ne zabrani, ova predizborna kampanja je vjerojatno moguća, ali znat ćemo kada SIP službeno donese odluku o stvarnom rasporedu izbornih radnji – rekao je Kamenjaković.
Odluka o ponavljanju izbora donesena je zbog ranije utvrđenih nepravilnosti. Mišo Krstović, pročelnik Odjela za pravne poslove i upravno rješavanje, na prošloj je sjednici rekao da je Središnje izborno povjerenstvo utvrdilo niz nepravilnosti, među kojima su manipulacije i krivotvorenje potpisa, zbog čega je nužno ponoviti izbore.
– Utvrđeno je da su se na pojedinim biračkim mjestima jednom kandidatu dodavali glasovi, a drugom oduzimali glasovi. U postupku je utvrđeno da je 908 birača glasovalo bez valjane osobne isprave – kazao je.
Ta biračka mjesta su u izbornim jedinicama Prijedor, Laktaši, Banja Luka, Doboj, Stanari, Lopare, Ugljevik, Osmaci, Zvornik, Vlasenica, Bratunac, Nevesinje, Gacko, Rudo, Bileća i Milići.
Zbog izborne krađe na izborima u Bosni i Hercegovini, na onim biračkim mjestima na kojima su ove godine uočene nepravilnosti, vode se i sudski postupci, ali zbog dugotrajnosti procesa to nema utjecaja na sprječavanje počinjenja ovog djela.
Za krađu glasova na izborima 2020. godine u Doboju sudski postupak još nije pravomoćno okončan.
Transparency International u BiH, koji prati ove postupke, u analizi iz kolovoza 2025. navodi da je, bez pravomoćnosti presuda, u predmetima koji su u tijeku utvrđeno da se krađa glasova odvijala prepisivanjem glasova birača koji nisu izašli na izbore ili umrlih osoba koje nisu izbrisane s biračkog popisa.
U većini prvostupanjskih presuda koje analizira Transparency, Sud navodi da utvrđena činjenica da su izborni rezultati lažirani ne može automatski značiti i kaznenu odgovornost članova izborne uprave.
Osim izborne krađe, prijevremeni izbori nisu prošli bez govora mržnje koji se koristio svakodnevno. Najčešći pojedinačni izvor bio je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, pokazalo je Detektorovo praćenje izborne kampanje.
Zbog toga je SIP kaznio političku stranku Savez nezavisnih socijaldemokrata – SNSD – Milorada Dodika s 30.000 KM. Dodik je u svom govoru poručio da Istočno Sarajevo, gdje je održan sastanak, ne smije dopustiti dodatnu islamizaciju.
– Pustite te priče, isti smo ljudi. Nismo iste vjere. Niko ne laže gore i više od Turaka – rekao je Dodik obraćajući se okupljenima.
Izbori za predsjednika RS-a održani su 23. studenog prošle godine, a predsjednik je biran iz reda srpskog naroda, budući da je Dodiku prestao mandat odlukom SIP-a nakon što je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obnašanja političkih dužnosti.
Dodik je pravomoćnom presudom proglašen krivim što je od 1. do 9. srpnja 2023. godine u Banjoj Luci, svjesno i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom se sprječava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. srpnja iste godine, kao i odluku kojom se sprječava stupanje na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Objavljivanje zakona i drugih propisa RS, poduzimao radnje u cilju nastavka zakonodavnog postupka, neprimjenjivanja i neprovođenja odluka Visokog predstavnika.