Predsjednik HDZ-a BiH i nevladine udruge Hrvatskog narodnog sabora (HNS) Dragan Čović rekao je u Mostaru da je Bosna i Hercegovina suočena s ozbiljnim institucionalnim i političkim blokadama, posebice u području prostornog planiranja, što izravno utječe na realizaciju velikih infrastrukturnih projekata i privlačenje investicija.
Čović je naveo da BiH nema donesen prostorni plan na razini Federacije BiH, dok se planovi i strategije moraju donositi na razini kantona, što dodatno otežava proces.
– Otvorili smo posebnu raspravu o prostornom uređenju jer nemamo donesen prostorni plan. Sve se to onda stavlja u kontekst velikih projekata – Južne plinske interkonekcije i Jadransko-jonskog koridora. Bez planske dokumentacije investicije ostaju samo na papiru – rekao je Čović.
Dodao je kako je dogovoreno da se sljedeća sjednica HNS-a Bosne i Hercegovine održi u drugom tjednu ožujka, kada bi se trebao raspravljati i o izboru novih članova.
Izborni zakon još nije izgubljena tema
Komentirajući intenzivna lobiranja u Washingtonu, uključujući Željku Cvijanović i Milorada Dodika, kao i izjavu Karen Pierce, posebne izaslanice Velike Britanije za BiH za izborni zakon, Čović je rekao da ova godina nije izgubljena kada su u pitanju izborne reforme.
– Apsolutno ne mislim da je ova godina izgubljena. Gospođa Pierce je bila ovdje, dobro je upućena u odnose u Bosni i Hercegovini. Slične stavove možete čuti i od dužnosnika Europske unije i američke administracije. Nesalomivi sam optimist i vjerujem da u sljedeća tri mjeseca možemo riješiti barem dio problema, posebno kada je riječ o izboru hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine (hrvatskog člana Predsjedništva, op. d.) – kazao je.
Naglasio je da se to pokušava postići razgovorima političkih aktera, napomenuvši da su “druga dva naroda brojčano posložila svoja pitanja”, dok pitanje legitimnog predstavljanja Hrvata još nije riješeno. Najavio je posjet Washingtonu za 20 dana.
Plan rasta i europski put
Čović se osvrnuo i na činjenicu da Bosna i Hercegovina još nije povukla sredstva iz Plana rasta Europske unije, istaknuvši da je ključni problem nedostatak političke volje i koordinacije.
– Plan rasta je ugovor između EU i Bosne i Hercegovine, s jasnim zakonskim, kadrovskim i sektorskim obvezama. Sve smo sveli na financijski aspekt – povlačenje novca – a reforme zaboravili. Nažalost, do sada nije bilo dovoljno političke mudrosti da se to provuče kroz Vijeće ministara i oba doma Parlamenta BiH – kazao je.
Prema njegovim riječima, više interesa za otvaranje pregovaračkog procesa pokazale su institucije Europske unije nego pojedini domaći politički akteri.
– Sada se stvari mijenjaju i bilo bi naivno ne iskoristiti ovaj trenutak. Moramo se okupiti oko ključnih pitanja i zaustaviti prevrtanje. Europski put prema Bosni i Hercegovini mora biti otvoren, bez obzira na različite poglede – dodao je.
Prostorno planiranje kao ključ ulaganja
Govoreći o zakonima iz oblasti prostornog uređenja, Čović je istaknuo da bez jasne koordinacije između razina vlasti nema ozbiljnijih investicija.
– Osnova svega ide odozgo prema dolje, ali ponekad moramo obrnuti redoslijed i raditi usklađeno. Ako želimo Južnu interkonekciju, netko mora jasno reći kako se ona uklapa u prostorne i poslovne planove. Isto vrijedi i za Jadransko-jonski koridor – pitanje je kako ga dovesti i gdje planirati – zaključio je Čović.