Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas, 12. oktobra, obilježavaju Miholjdan, praznik posvećen Prepodobnom Kirijaku Otšelniku, svetitelju koji je život posvetio molitvi, postu i duhovnom podvigu.
Miholjdan zauzima posebno mjesto u srpskoj tradiciji, a za njega se vezuju brojni običaji i narodna vjerovanja koja se prenose generacijama.
Prema narodnom predanju, na Miholjdan ne bi trebalo započinjati velike poslove, već završavati ranije započete obaveze. U pojedinim krajevima izbjegavaju se teški fizički i kućni poslovi, a dan se posvećuje porodici, molitvi i duhovnom miru.
Ovaj praznik tradicionalno označava završetak jesenjih radova i pripremu domaćinstava za zimu.
Za Miholjdan se vezuje i poznato „miholjsko ljeto“, period neuobičajeno toplog i sunčanog vremena tokom jeseni. Prema narodnom vjerovanju, lijepo vrijeme na ovaj dan nagovještava nastavak toplih dana, dok hladnoća i kiša najavljuju skori dolazak zime.
Porodice kojima je Miholjdan krsna slava obilježavaju ga uz slavski kolač, žito, svijeću i porodično okupljanje.
Ipak, važno je razlikovati narodna vjerovanja od crkvenih pravila. Suština Miholjdana nije u zabrani rada, već u molitvi, vjeri, skromnosti i očuvanju porodičnih vrijednosti.
Miholjdan ove godine pada u ponedjeljak, pa je slavska trpeza mrsna.