Utjecaj deponije “Čerkezovac” na Trgovskoj gori na podzemne vode u Federaciji BiH, a posebno u Republici Srpskoj, moguć je “indirektno” preko površinskih voda i vodotoka, te zagađenja rijeke Une, kazao je direktor Federalnog zavoda za geologiju Vedad Demir.
Podsjeća da Federalni zavod za geologiju, temeljem Zaključka Vlade Federacije BiH, od 2023. godine provodi aktivnosti geoloških i hidrogeoloških istraživanja u vezi s odlaganjem radioaktivnog otpada na lokaciji Trgovska gora.
Aktivnosti su, između ostalog, uključivale izradu i finalizaciju Osnovne geološke karte 1:100.000 list Bosanski Novi s tumačem i izradu Programa hidrogeoloških istraživanja za šire područje Trgovske gore na području Federacije BiH. Na području istraživanja Trgovska gora na području Federacije Bosne i Hercegovine tijekom istraživanja definirana su osnovna geomorfološka obilježja područja; najvažniji vodotoci, hidrometeorološke karakteristike područja, te osnovne geološke, strukturno-tektonske i hidrogeološke karakteristike terena.
Tri važna faktora
– Odlagalište radioaktivnog otpada “Čerkezovac” se u dosadašnjem stupnju istraženosti nalazi u “pretežno nepropusnom kompleksu” karbonske dobi, pa je vjerojatnost infiltracije zagađujućih tvari u podzemlje i “izravnog” onečišćenja podzemnih voda u Federaciji Bosne i Hercegovine mala. Utjecaj odlagališta otpada “Čerkezovac” na podzemne vode u Federaciji BiH, a posebno u Republici Srpskoj, moguć je “posredno” preko površinskih voda i vodotoka, te zagađenja rijeke Une. S jedne strane, potoci na području Trgovske gore iz Hrvatske ulijevaju se u rijeku Unu, koja “napaja” izvore pitke vode u Bosanskom Novom (Republika Srpska), as druge strane, neki potoci s obronaka Trgovske gore na granici s Hrvatskom “poniraju” u krško područje Federacije BiH, pa je njihov utjecaj na izvore pitke vode vjerojatan i bit će predmetom budućih istraživanja. hidrogeološka istraživanja – kazao je Demir za Fenu.
Federalni zavod za geologiju planira u 2026. godini izraditi Projekt detaljnih hidrogeoloških istraživanja, kojim bi se izradila geološka, strukturno-tektonska, hidrogeološka, hidrološka i hidrotehnička istraživanja za potrebe utvrđivanja utjecaja odlagališta radioaktivnog otpada „Čerkezovac“ na podzemne vode u Federaciji Bosne i Hercegovine. Nakon izrade Projekta pristupilo bi se realizaciji istražnih radova sukladno važećim zakonskim propisima.
– Važno je naglasiti da su u prostornom obuhvatu istraživanja u Federaciji BiH identificirana tri bitna faktora koji ograničavaju provedbu sadašnjih i budućih hidrogeoloških istraživanja, a to su: vrlo niska geološka i hidrogeološka istraženost terena, zagađenost prostora minsko-eksplozivnim sredstvima i neposredna blizina granice s Hrvatskom – zaključio je Demir.
Planirano dugoročno skladištenje
Hrvatski sabor usvojio je na sjednici 15. prosinca Zakon o izgradnji centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori.
Prema Nacionalnom programu provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva, koji je Vlada Republike Hrvatske donijela krajem 2018. godine, Trgovska Gora i vojarna Čerkezovac predviđene su kao lokacija za dugoročno skladištenje tog otpada.
Tamo bi se skladištio nisko i srednje radioaktivni otpad iz nuklearne elektrane Krško u Sloveniji, kao i radioaktivni otpad nastao u Hrvatskoj.
Lokacija skladišta udaljena je oko 800 metara zračne linije od granice s BiH, a kilometar od vodozahvata općine Bosanski Novi s kojeg vodu pije 15.000 ljudi.