Rok za prijavu državljana Bosne i Hercegovine koji žive ili privremeno borave u inozemstvu, a žele glasati na Općim izborima zakazanim za 4. listopada, ističe večeras u ponoć, a podaci Centralne izborne komisije BiH (CIKBH) pokazuju da su do 20. srpnja 31.303 birača ispunila uvjete za glasovanje izvan zemlje.
Na portalu e-Izbori do 20. srpnja ukupno su 49.974 osobe otvorile korisničke račune. Uz 31.303 zahtjeva koji ispunjavaju uvjete, u obradi je još 7.511 završenih zahtjeva, dok su 7.483 zahtjeva još u fazi unosa.
Za 3.677 prijava nije utvrđena ispunjenost uvjeta zbog nedostataka u dostavljenoj dokumentaciji, potvrđeno je Feni iz SIP-a BiH.
Najviše prihvaćenih zahtjeva birača stiglo je iz Njemačke, njih 10.353. Slijede Hrvatska s 5924 zahtjeva, Austrija s 4381, Srbija s 2169, Švedska s 2005 i Švicarska s 1718 zahtjeva.
Gledano po općinama i gradovima u BiH za koje se birači prijavljuju, najveći broj prijava koje ispunjavaju uvjete zabilježen je za Tomislavgrad – 1.877, Prijedor – 1.115, Jajce – 1.106, Derventu – 948, Gornji Vakuf-Uskoplje – 929 i Stolac – 851.
Slijede Bijeljina sa 763 prijave, Šekovići sa 736, Cazin sa 729 i Dobretići sa 645 prijava birača izvan Bosne i Hercegovine.
Kada je riječ o glasanju u diplomatsko-konzularnim predstavništvima (DKP) Bosne i Hercegovine, najviše prijava zabilježeno je za Generalni konzulat BiH u Münchenu, gdje se za glasanje prijavilo 246 birača.
U Veleposlanstvu BiH u Beču registrirano je 147 birača, Veleposlanstvu Bosne i Hercegovine u Ammanu 141, Veleposlanstvu BiH u Kopenhagenu 113, Generalnom konzulatu BiH u Stuttgartu 112, Počasnom konzulatu BiH 111. u Grazu, te 102 glasača u Veleposlanstvu BiH u Berlinu.
Iz CIK-a navode da se najveći broj odbijenih zahtjeva odnosio na neispravan dokaz o prebivalištu u inozemstvu, što je utvrđeno u 967 slučajeva.
U 632 slučaja potpis na zahtjevu nije odgovarao potpisu na identifikacijskom dokumentu, dok je u 550 zahtjeva utvrđeno neslaganje obrasca zahtjeva i priloženih dokaza.
U 442 prijave problem je predstavljao nepotpuni dokaz o identitetu, dok u 412 slučajeva nije dostavljen dokaz o točnoj adresi prebivališta u inozemstvu.
Građanima je tijekom registracije bila dostupna tehnička podrška. CIK je zaprimio ukupno 1.670 zahtjeva za pomoć, od kojih je obrađeno 1.515. Putem info-linije zabilježeno je 639 telefonskih poziva, a odgovoreno je na 3732 elektroničke poruke građana.
CIK ocjenjuje da je uvođenje procesa digitalne registracije predstavljalo značajan iskorak u olakšavanju ostvarivanja biračkog prava građanima izvan BiH.
Međutim, predstavnici bh. dijaspore smatraju da je, unatoč mogućnosti elektronske registracije, cijeli proces još uvijek složen, posebice zbog obveze ponovne registracije za svaki izborni ciklus i glasovanja putem pošte.
Dopredsjednik Svjetskog saveza dijaspore BiH Safet Alispahić kazao je za Fenu da je odziv građana u inozemstvu vrlo slab u odnosu na njihov ukupan broj, te da sve više ljudi odustaje od izlaska na izbore.
Prema njegovim riječima, jedan od razloga je to što se građani koji žive izvan BiH moraju ponovo registrirati za svake izbore, dok građani koji žive u zemlji nemaju tu obavezu.
– Mislim da to nije fer prema građanima koji žive izvan BiH. Registracija je elektronička, ali glasovanje se i dalje provodi putem obrazaca za slanje poštom. Taj proces traje i jako je skup – kazao je Alispahić.
Naveo je primjer prošlih izbora, kada je vraćanje glasačkog materijala iz Sydneya koštalo 46 australskih dolara.
– Neki članovi naše zajednice rekli su da neće slati birački materijal jer ne žele platiti gotovo 50 dolara za poštarinu. Način na koji glasaju građani iz dijaspore je kompliciran, skup i nije fer – istaknuo je.
Alispahić procjenjuje da bi slanje izbornog materijala za oko 50.000 registriranih birača moglo CIK koštati najmanje milijun KM, uključujući troškove tiskanja, slanja i druge troškove.
Podsjetio je da je Svjetski savez dijaspore BiH u listopadu prošle godine uputio inicijativu oba doma Parlamentarne skupštine BiH za promjenu načina glasovanja izvan zemlje, u suradnji sa CIK-om BiH.
– Ni Zastupnički ni Dom naroda to nisu dali u proceduru. Političke stranke se deklarativno slažu da nešto treba mijenjati, ali kada treba konkretno djelovati, ništa se ne radi – kazao je Alispahić.
Kao jedno od rješenja naveo je uvođenje elektroničkog glasovanja, istaknuvši da su pri izradi inicijative analizirali rješenja iz Finske. Smatra da bi takav način glasovanja bio brži, jednostavniji i znatno jeftiniji od postojećeg sustava glasovanja poštom.
Upozorio je i da svi registrirani birači na kraju ne ostvare pravo glasa. Ako je, primjerice, registrirano 45.000 birača, dosadašnja iskustva govore da bi ih moglo glasovati oko 30.000.
– To nije ni blizu broju ljudi koji žive izvan BiH, a koji vjerojatno doseže 2,5 milijuna – kazao je Alispahić.
Predsjednik Strateškog odbora Koalicije za slobodne i poštene izbore “Pod lupom” i bivši predsjednik SIP-a BiH Vehid Šehić također smatra da broj prijavljenih neće odgovarati broju ljudi koji će na kraju glasati.
Prema njegovim riječima, dosadašnja iskustva pokazuju da oko 60 posto registriranih birača izvan zemlje koristi pravo glasa.
– Sve ukazuje na to da je sve manji interes građana koji žive izvan BiH. Razlozi mogu biti višestruki, od gubitka povjerenja u političke aktere do opće nezainteresiranosti, ali ne bih želio spekulirati – kazao je Šehić za Fenu.
Dodao je da problem izlaznosti birača nije ograničen samo na dijasporu, jer ni građani koji žive u BiH ne glasaju u onom broju koji bi se mogao očekivati.
Razloge tome vidi u krizi demokracije, pravne države i nepoštivanju Ustava, zakona i odluka institucija.
– Kad imate takvu situaciju, interes građana sigurno pada. Najveću odgovornost za relativno slabu izlaznost snose akteri političke igre, odnosno politički subjekti ovjereni za sudjelovanje na izborima – smatra Šehić.
Istaknuo je da političke stranke svojim programima trebaju uvjeriti građane da izađu na izbore, nudeći svima jednakost pred zakonom i jednake šanse.
Zastupnik u švedskom parlamentu Dženan Čišija, koji je porijeklom iz Bosne i Hercegovine, rekao je da se kao švedski parlamentarac ne želi miješati u unutarnje izborne procese BiH niti ocjenjivati rad domaćih institucija, ali da može govoriti o iskustvima iz kontakta s dijasporom.
Ocijenio je da manja izlaznost nije rezultat samo jednog razloga.
– Vjerojatno neki ljudi odustaju zbog kompliciranije registracije i administrativnih procedura, a neki više nemaju motiva ni povjerenja da njihov glas može nešto promijeniti – kazao je Chisija za Fenu.
Određenu političku odgovornost, smatra, imaju i međunarodni akteri koji godinama sudjeluju u reformama izbornog sustava BiH, uključujući visokog predstavnika i Europsku uniju.
– Ako već aktivno sudjeluju u oblikovanju izbornog okvira, interes im je učiniti ga što dostupnijim svim građanima, pa tako i dijaspori – rekao je.
Chisija je napomenuo da je registracija birača uspješnija kada u njoj aktivno sudjeluju udruge i volonteri.
Ranije su, kako je naveo, organizirane gotovo narodne akcije u dijaspori tijekom kojih su volonteri besplatno pomagali građanima da završe registraciju.
– Za takav angažman potrebno je puno vremena, znanja i entuzijazma, a čini mi se da ga je danas sve manje, uz dužno poštovanje prema onima koji nastavljaju ulagati taj trud – kazao je Chisija.
Potpredsjednik Svjetskog saveza dijaspore BiH Meho Kapo kazao je da organizacije bh. zajednica u Švedskoj, u bliskoj suradnji s Veleposlanstvom BiH u Stockholmu, od objave informacije CIK-a intenzivno rade na animiranju građana da se registriraju.
Predstavnici zajednice bili su u kontinuiranom kontaktu sa CIK-om, a informativni proces podijelili su na registraciju, glasanje putem pošte, glasanje u diplomatsko-konzularnom predstavništvu i dolazak u BiH na dan izbora.
Ipak, Kapo smatra da registracija ostaje složena za većinu građana, bez obzira na dob ili informacijsku pismenost.
Jedan od najvećih problema je, kako je naveo, neposjedovanje važećih dokumenata BiH, iako dvojno državljanstvo ostavlja građanima mogućnost da ih dobiju.
Kapo smatra da su neki ljudi više pasivni nego potpuno nezainteresirani, bez obzira radi li se o bivšim gastarbajterima, prognanicima ili izbjeglima u ratu, njihovim potomcima ili ljudima koji su posljednjih godina napustili Bosnu i Hercegovinu.
Kao značajan problem naveo je i nepovjerenje u političke subjekte za koje smatra da birače često tretiraju kao sredstvo političke mobilizacije.
– Takav odnos kod birača stvara odbojnost i ignoriranje izbora, što izravno utječe na njihovu odluku da ne glasaju – kazao je Kapo.
Smatra da je potrebno potpuno promijeniti političku paradigmu, politiku usmjeriti prema konkretnim interesima građana i pojednostaviti proces registracije.
Prijavu za glasovanje izvan Bosne i Hercegovine dužni su podnijeti svi državljani BiH koji žive ili privremeno borave u inozemstvu, uključujući i osobe koje ranije nisu bile upisane u izvod iz Središnjeg biračkog popisa za glasovanje izvan države.
Biračima se preporučuje da i nakon podnošenja prijave provjere status prijave na službenim stranicama SIP-a, kako bi na vrijeme dopunili dokumentaciju ili otklonili nedostatke.
Nakon isteka roka, Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine nastavit će s obradom svih pristiglih zahtjeva i provjerom ispunjenosti zakonskih uvjeta, nakon čega će biti objavljen konačan broj birača registriranih za glasovanje izvan Bosne i Hercegovine.
Glasački materijal ili upute za glasovanje bit će dostavljene registriranim biračima u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH, sukladno odabranom načinu glasovanja.