Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik iskoristio je posjetu Izraelu za širenje još jedne laži najavom da će tražiti da se Sarajevska Hagada vrati “narodu kojem pripada”.
Konkretnije, Dodik je na društvenoj mreži X napisao: “Tijekom današnjeg sastanka s predsjednikom Izraela Isakom Herzogom predložit ću da se Sarajevska Hagada, koja je postala predmet političke zloupotrebe židovske kulturne baštine, vrati Izraelu.
Hagada nije i ne smije biti sredstvo političkih obračuna – ona je svjedok povijesti i kulture naroda koji je preživio progone. Namjera da se koristi replika dragocjenosti te nacije za financiranje Gaze je vrhunac netolerancije prema židovskom narodu.”
FOTO: Milorad Dodik-X
Činjenice su sljedeće: Sarajevska Hagada nikada nije pripadala Izraelu. Nastala je u srednjovjekovnoj Španjolskoj, odakle je odnesena nakon progona Židova u toj zemlji 1492. godine, a u Zemaljski muzej BiH stigla je 1894. godine posredstvom sefardske obitelji Cohen iz Sarajeva.
Njezina je sudbina do tada bila nomadska, a potpuni mir nije je dočekao ni u muzejskoj zbirci.
Njemačke vojne snage su 1941. godine tražile od tadašnjeg direktora muzeja Joze Petrovića da im preda Hagadu, pa je zahvaljujući kustosu Dervišu Korkutu sakrivena u džamiji, u jednom od muslimanskih sela na Bjelašnici, gdje je dočekala kraj Drugog svjetskog rata.
Pedesetih godina prošlog stoljeća radnici Zemaljskog muzeja također su spasili Hagadu od otuđenja, da bi njena sigurnost ponovo bila ugrožena tijekom opsade Sarajeva.
Dodik priznaje opsadu Sarajeva dugu 1.425 dana i zločine počinjene u tom razdoblju, iako presude, naravno, nisu nešto za što je potrebno Dodikovo ili bilo čije priznanje, one su sudska istina o zločinima nad glavnim gradom BiH i njegovim stanovnicima. Dodik je taj koji slavi generale-zločince i tzv. VRS, koji su odgovorni za opsadu Sarajeva, dok su oni koje sada optužuje za “netrpeljivost prema židovskom narodu” spašavali istu hagadu od VRS i njihovog barbarskog uništavanja grada i njegovih kulturnih znamenitosti.
Potom je ekipa Zemaljskog muzeja, predvođena direktorom Enverom Imamovićem, prenijela Hagadu iz muzejskih katakombi u trezor Union banke u Sarajevu. Krajem studenog 2002. godine izvađen je iz trezora. Od tada je izložena i dostupna široj kulturnoj javnosti u posebno osiguranom prostoru, u posebnim prigodama i pod točno određenim uvjetima.