Zid šutnje oko smrti predstavnika srbijanske državne tvrtke za trgovinu oružjem u Moskvi.
Srbijanske državne službe ne odgovaraju na pitanja o okolnostima smrti Radomira Kurtića, djelatnika predstavništva tvrtke Jugoimport SDPR u glavnom gradu Rusije.
Nije odgovorna ni Moskva, kako tvrdi predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Upravo je on potvrdio pisanje beogradskih medija o Kurtićevoj smrti. I to mjesec dana nakon što je radnik Jugoimporta preminuo u Moskvi.
Vučić nije iznosio detalje.
Kako je rekao, “ne želi se baviti spekulacijama”, a Beograd čeka službeni odgovor Rusije na pozive, zahtjeve i zahtjeve za dostavu forenzičkih nalaza i drugih informacija iz istrage.
Na pitanja Radio Slobodna Europa (RSE) Do objave teksta ministarstva obrane, unutarnjih i vanjskih poslova te obavještajne službe – Sigurnosno-informativna (BIA), Vojnosigurnosna (VBA) i Vojno-obavještajna agencija (VOA) nisu se očitovale povodom Kurtićeve smrti.
Odgovor nije stigao ni iz tvrtke Jugoimport SDPR.
Tako je pitanje što predstavnici srbijanskog državnog trgovca oružjem rade u Moskvi, više od tri godine nakon što je Rusija započela invaziju na Ukrajinu, ostalo bez službenog objašnjenja.
Srbija je nastavila političku i gospodarsku suradnju s Kremljom unatoč pozivima Zapada da se pridruži sankcijama uvedenim nakon invazije.
Vojni analitičar Aleksandar Radić rekao je za RSE da je predstavništvo Jugoimporta u Moskvi bilo administrativno i da nema diplomatski status.
– Nije riječ o visokom položaju, niti o položaju koji bi predstavnike Jugoimporta u Moskvi činio politički i diplomatski važnim osobama – dodaje.
Prema njegovim riječima, ne čudi što izvještaj o uzrocima smrti Radomira Kurtića iz Moskve kasni mjesec dana.
– S Rusima je uvijek teško u birokratskoj suradnji i mislim da nema razloga praviti priču o tome zašto su ruska policija i njeni istražni organi nezainteresirani i spori. To je njihova tradicija, nema ništa što nije u skladu s ranijim iskustvima – smatra Radić.
Ukazuje i na to da su srpske službe šutjele mjesec dana, prije nego što je slučaj izašao u javnost.
– Naravno da bi naša državna tijela trebala odraditi svoj dio posla, pozabaviti se slučajem koji je imao kobne posljedice, ali u cijelom razvoju događaja nema ničega što bi trebalo prerasti u aferu – zaključuje Radić.
Je li Kurtićeva smrt 'sumnjiva'?
Vijest o “sumnjivoj smrti” u Moskvi objavili su provladini mediji u Srbiji 16. prosinca – ne dajući previše informacija o tome što se zapravo dogodilo.
Prema njihovim tvrdnjama, Radomir Kurtić je preminuo mjesec dana ranije – na ulici u glavnom gradu Rusije, 17. novembra.
Tvrde i da su srpske sigurnosne službe obavijestile predsjednika o “sumnjivoj smrti” na sastanku.
A onda se javnosti obratila predsjednica države.
Vučić u izjavi za Radio-televiziju Srbije nije govorio o tom susretu, kao ni o svojim saznanjima.
– Imam više informacija nego što je objavljeno, ali nemam ih dovoljno – rekao je.
Također je istaknuo kako “ne želi sudjelovati u širenju sumnji i teorija zavjere”.
– Znamo da su tamo nestali određeni hard diskovi i druge stvari, ali to ne mora značiti da to ima veze sa samim događajem. Dakle, to može biti i rutinska akcija neke službe, kada utvrđuju identitet nekoga (ko je umrlo) na ulici – rekao je.
I tom je izjavom potvrdio medijske napise o “nestalim dokumentima i hard diskovima” iz predstavništva Jugoimporta u Moskvi. Jugoimport, kao državna tvrtka, jedna je od najvećih u regiji u području obrambene industrije.
Registrirana je za proizvodnju i prodaju naoružanja i vojne opreme te za razvoj složenih borbenih sustava. Kako je navedeno na stranici, oni su zaduženi i za promociju “srpske vojno-industrijske proizvodnje na svjetskom tržištu”. Njihova je zadaća i opremanje srpske vojske i policije složenim borbenim sustavima iz domaće proizvodnje i iz uvoza.
Što se zna o Radomiru Kurtiću?
Ne puno. Kompanija Jugoimport SDPR nije se javno oglasila njegovom smrću, niti je odgovorila na pitanja RSE. Predsjednik Srbije ga je opisao kao “uzornog građanina i čovjeka koji je godinama radio u dobroj srpskoj tvrtki”.
Vučić je rekao da je Kurtić drugi mandat bio predstavnik Jugoimporta u Moskvi.
Pretragom javnih baza podataka i društvenih mreža RSE je pokušala doći do detalja o Kurtićevim aktivnostima i radu u Jugoimportu, ali nema dostupnih informacija.
Vojni analitičar Aleksandar Radić smatra da u slučaju preminulog predstavnika Jugoimporta “ne treba utovarivati političku ili diplomatsku aferu”.
– Mislim da je osobna tragedija poprimila političke dimenzije zbog motivacije vlasti u Srbiji da se javnost time bavi na taj način – ističe.
Smatra da predsjedniku “treba što više analiza njemu nesklonih medija koji govore da on zapravo ima loše odnose s Moskvom, jer će to onda Zapad čitati kao relevantnu informaciju”.
Bruxelles i Washington traže od Beograda da se distancira od Moskve.
Suradnja Srbije i Rusije trenutno je opterećena pitanjem Naftne industrije Srbije (NIS), koja je pod američkim sankcijama zbog većinskog ruskog vlasništva, a nije dogovoren ni novi plinski aranžman s Moskvom kojem se Beograd nadao.
Što Jugoimport radi u Moskvi?
Na službenim stranicama tvrtke nema podataka o predstavništvu Jugoimport SDPR-a u Moskvi – gdje se nalazi, koliko ima zaposlenih i koja su njihova zaduženja.
Vojni analitičar Aleksandar Radić za RSE je kazao kako je uobičajeno da ova državna tvrtka ima predstavništva u zemljama s kojima Srbija ima razvijene poslove u području obrane. Na toj je karti Rusija proteklih desetljeća visoko pozicionirana.
Beograd je od početka ruske agresije na Ukrajinu 2022. godine tvrdio da se pridržava “načela neutralnosti” i da ne isporučuje oružje i vojnu opremu zaraćenim stranama.
Ipak, prijateljski odnosi Srbije i Rusije nastavljeni su unatoč zapadnim sankcijama, a vlasti u Beogradu ostale su među rijetkim europskim saveznicima Kremlja.
A onda je Moskva optužila Beograd da im “pokušava pucati u leđa”, jer streljivo Ukrajini isporučuje preko posrednika, među kojima se ističu pojedine članice NATO-a u Europi.
U priopćenju ruske vanjske obavještajne službe (SVR) 29. svibnja ove godine navedene su i državne tvrtke iz Srbije koje su sudjelovale u isporukama. Na popisu tvrtki koje su Ukrajini isporučile “sto tisuća granata i milijun komada streljiva za automatsko oružje” našao se i Jugoimport SDPR.
Ruska služba optužila je srpske tvrtke da sudjeluju u “antiruskim aktivnostima” i da “zaboravljaju tko su im prijatelji, a tko neprijatelji”.
Srbijanski dužnosnici u više su navrata odbacili optužbe da se streljivo izravno isporučuje Kijevu, ali su i naglasili da ne mogu utjecati na to gdje će završiti oružje koje ta zemlja legalno prodaje na međunarodnom tržištu.
Predsjednik Srbije je rekao i da je s ruskom stranom dogovorio formiranje radne skupine koja će utvrditi kako oružje srpske proizvodnje stiže na ukrajinsku frontu.
A onda je u lipnju, otprilike mjesec dana nakon ruske najave, Beograd uveo moratorij na sav izvoz oružja i vojne opreme proizvedene u domaćoj namjenskoj industriji. Izvozni embargo još uvijek je na snazi.
Vojni analitičar Aleksandar Radić smatra da bi bilo “neozbiljno” povezivati smrt predstavnika Jugoimporta s izvozom oružja iz Srbije.
– Jer Moskva očito ima mnogo jače mehanizme pritiska na Beograd nego što bi to bio da izvrši odmazdu prema jednom čovjeku, upravitelju neke tvrtke, pogotovo u okolnostima kada embargo iz Srbije funkcionira, a tvrtke ne izvoze oružje – naglašava.
Na pitanje što Jugoimport radi u Rusiji u vrijeme embarga, Radić podsjeća da je Srbija i uvoznik oružja, a ne samo izvoznik.
– Prema našem zakonu, Jugoimport SDPR je ekskluzivni uvoznik svih strateških obrambenih sustava, a taj je popis vrlo širok, tako da ta tvrtka uvozi uglavnom sve što je potrebno vojsci – nabraja Radić.
Službeno se ne zna uvozi li i što Jugoimport trenutno iz Rusije. Iako je država po zakonu obvezna objavljivati godišnja izvješća o uvozu i izvozu oružja, ti su podaci posljednji put objavljeni za 2022. godinu.
Prema podacima Međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI), od 2020. do 2024. Rusija je bila druga na listi zemalja iz kojih je Srbija uvozila oružje. U tom razdoblju 20 posto ukupnog uvoza oružja dolazi iz Rusije. Uvoz i dogovorene isporuke Srbiji otežane su zapadnim sankcijama Moskvi.