Bliži nam se sveti mjesec ramazan. Željno ga iščekujemo, jer ima posebnu draž. Osim što se radujemo iftaru, druženju, okupljanju obitelji i prijatelja, gdje punimo dušu, post ima i brojne zdravstvene dobrobiti. O tome se već dugo priča i nije ništa novo, jer su mnogi stari narodi, pripadnici drugih religija, prakticirali post radi zdravlja. Preporučuju ga i nutricionisti, razne dijete za mršavljenje, smanjenje tjelesne težine, ali i za poboljšanje općeg stanja organizma.
Kako pripremiti tijelo za post
Međutim, prije početka ramazanskog posta potrebno je pripremiti ogranizam za post. Mnogi ljudi griješe prejedajući se prije ramazana, ali to nikako ne bi smjeli činiti.
O tome smo razgovarali sa specijalistom urgentne medicine dr. Ademom Zalihićem.
– Najbolji način da se organizam pripremi za ramazanski post bio bi sporadičan post od nekoliko dana. Ni u kojem slučaju ne smijete uzimati previše hrane. To je apsolutno pogrešno. Organizam trebamo naviknuti na manje porcije i laganije, ali zdrave obroke – kaže dr. Zalihić.
Dodaje da se isto odnosi i na ramazan. Ne treba se prejedati niti jesti tešku hranu.
– U samom ramazanu trebamo nastojati da ne poništimo sve zdravstvene dobrobiti koje dobivamo tokom posta za naše zdravlje, da ih ne poništimo prejedanjem za iftar. Trebamo paziti šta i koliko jedemo na iftaru i sehuru. U posljednje vrijeme oglasio se niz nutricionista koji su jasno odredili koje nutritivno vrijedne namirnice treba konzumirati na sehuru, a koje na iftaru – kaže dr. Zalihić.
Dobrobiti posta su brojne, kako za fizičko tako i za psihičko zdravlje.
– Ako govorimo o psihičkim i duhovnim dobrobitima posta za psihičko zdravlje čovjeka, one su ogromne. A ako tijekom ramazana ne osjećate glad, teško da možete postići te mentalne dobrobiti. Sam osjećaj gladi, bez da ga proizvoljno izazivate, činite to svojom voljom, suosjećajte s onima koji nemaju hrane, na taj način jačate svoj karakter da ne posežete uvijek za hranom kada ste gladni. To te dovodi u situaciju da si stabilan kao osoba, da u nekim životnim situacijama kada trebaš reagirati karakterom i stabilnošću, posjedovati taj karakter – kaže doktor.
Kako gladovanje tijekom posta utječe na tijelo
Kada je riječ o dobrobitima posta i gladovanja na naš organizam, Zalihić napominje da post nastupa šest do osam sati nakon prestanka uzimanja hrane.
– Tada tijelo počinje koristiti zalihe energije, prvenstveno glikogen koji se nalazi u jetri i mišićima. Nakon toga tijelo počinje koristiti masne naslage, što je za nas vrlo važno. Vrlo su važni procesi gladovanja. To je autofagija. Autofagija je u osnovi proces samojedenja. Japanski citolog Yoshinori Ohsumi dobio je Nobelovu nagradu 2016. jer je dokazao da proces izgladnjivanja pokreće autofagiju u samoj stanici.
Može se potaknuti i fizičkim naporom, ali prvenstveno procesom gladovanja. Odnosno, stanica sama pokušava reciklirati one tvari koje su se nakupile tijekom vremena u samoj stanici. Što se islamskog posta tiče, on je specifičan po tome što je u principu dozvoljeno jesti sve ono što smijemo jesti i na iftaru. Samo nemoj pretjerivati. Mora postojati samokontrola, kako se ne bi prejedali i poništili sve dobrobiti koje smo aktivirali procesom autofagije tijekom 12-13 sati posta.
Post je vrlo koristan za srce. Srce ne treba pumpati veliku količinu krvi, koja se inače pumpa dok jedemo. Nakon otprilike šest do osam sati, mnogo manje krvi ide u trbuh i stoga je srce manje umorno.
Uistinu, brojne su somatske, fizičke, ali i duhovne dobrobiti samog posta – kaže naš sugovornik.
Šta jesti za sehur, a šta za iftar
– Praksa Božijeg poslanika Muhammeda, a.s., bila je da se iftari hurmama. Hurma je voće koje zaista sadrži jako puno tih mikroelemenata, vitamina, a onda i vode, što je jako bitno. Nakon što tijelo pokrene autofagiju, brojne zdravstvene dobrobiti osjetit će se unutar mjesec dana.
Savjetovao bih ljudima da sehuri budu bolji nego što jeste, i da jedu više hrane nego na iftaru.
Nakon što prekinemo post, uz juhu, treba napraviti kratku pauzu. Tek nakon toga treba pojesti glavni obrok, jer ipak je Enegret hrana ta koja ulazi u tijelo nakon 12-15 sati nejedenja.
Što se Sehura tiče, treba jesti jer je pred tobom radni dan. Nije poanta da budemo neki trutovi koji će prespavati ramazan. Čeka vas posao, radne obaveze, fakultet ako ste student, škola ako ste studenti. I potrebna vam je određena količina energije. Ako za sehur loše jedete ili ga preskočite, onda ćete taj dan sigurno biti pospani, umorni i tako dalje.
Da bi bili vitalni, za sehur morate jesti hranjivu, ali lako probavljivu hranu. Voće i povrće, sve vrste bobičastog voća. Med je vrlo vrijedan i koristan, posebno ujutro. Općenito, treba izbjegavati obilne, masne obroke, što je karakteristika bosanske kuhinje. Morali bismo se malo više baciti na Mediteran. Ne kažem da ga potpuno gasimo, što je i nemoguće, a ni dobro.
Ali mislim da pretjerujemo s unosom mesa. Trebali biste jesti manje mesa. To je neki moj apel – zaključuje za Faktor specijalist urgentne medicine dr. Adem Zalihić.