U Bosni i Hercegovini sve više djece ima neki od poremećaja u radu štitne žlijezde. Problemi se sve češće javljaju kod djece predškolske i školske dobi.
Spušta se dobra granica, što prije nije bio slučaj.
Što je razlog i okidač ove pojave objasnila nam je endokrinologinja dr. Milan Grubor.
– To je novo stanje u kojem se nalazimo kao društvo. Prije nismo imali takvu učestalost bolesti štitnjače. Razlozi su razni. Glavni razlozi nastanka bolesti štitnjače su nepravilna prehrana djece, izloženost glutenu, pretilost djece predškolske i školske dobi. U školama imamo aparate za slatkiše. Djeca unose previše glutena koji se nalazi u bijelom brašnu, lepinjama i pitama, a gluten utječe na pojavu Hashimotovog tireoiditisa i smanjenog rada štitnjače.
Povećan broj oboljele djece je nezdrav život, nepravilna prehrana, zanemarivanje djece. To je nešto što nam je donijelo moderno doba – kaže dr. Grubor.
U modernom društvu, gdje su djeca uglavnom “na mobitelima”, tabletima, laptopima i gdje su igru vani zamijenili Netflix i grickalice, djeci je teško odmalena stvoriti zdrave navike.
No, prevencija je vrlo važna iu nju se moraju uključiti svi, od roditelja do učitelja, profesora i viših dužnosnika.
– S prevencijom se mora krenuti od malih nogu. U dječjim vrtićima i vrtićima nužna je edukacija o zdravoj prehrani, kako bi djeca naučila što je zdravo, a što nije zdravo.
Moramo razvijati svijest kod djece da za veliki praznik ne kupuju slatkiše i da se trebaju zdravo hraniti. Edukaciju o zdravoj prehrani treba uvesti iu osnovne škole.
Moramo razvijati domaću proizvodnju, omogućiti našim domaćim proizvođačima i poljoprivrednim gospodarstvima pristup tržištu, da djeca u gradovima dobiju zdrava jaja, domaću piletinu, nehormonska jela, da ne koriste kečap, hranu punu aditiva. Puno je detalja koji su nužni kako bi se kod djece razvila svijest o zdravoj prehrani, a time i izbjegle bolesti koje imamo – kaže dr. Grubor.
dr. Milan Grubor
FOTO: FB/Milan Grubor
Dodaje i kako su najnovija istraživanja pokazala da je doručak sat vremena nakon ustajanja vrlo važan za razvoj i normalno funkcioniranje sustava, posebice onog endokrinološkog. Zato u stara vremena nije bilo toliko pretilosti. Ako se sjetimo naših predaka, oni su ustajali, jeli i odlazili na fizičke poslove. A mi smo u zadnjih 30 godina odjednom postali pretilo društvo.
Zanimalo nas je kakve su posljedice ako dijete razvije poremećaj u radu štitnjače, odnosno što se događa s tijelom kasnije, u odrasloj dobi, u zrelijoj dobi.
– Posljedice mogu biti razne. Najgora moguća posljedica je da se štitnjača mora potpuno odstraniti. Ako godinama imate Hashimoto, to dovodi do čestih upala štitnjače, usporenog rada i još mnogo toga. Zato je vrlo važno već u fazi bolesti uvesti bezglutensku prehranu i smanjiti unos laktoze, ostaviti samo jogurt i kefir.
Ova velika učestalost pojave bolesti može završiti operacijama, pojavom benignih ili malignih čvorova. Stoga su rane bolesti štitnjače vrlo opasne.
Statistika kaže da više od 50 posto stanovništva ima promjenu na štitnjači. Prate se samo oni veći od jednog centimetra. Štitnjača je organ koji nas štiti, koji snažno reagira na stres, a kada on počne vrlo rano, onda je to problem cijeli život – zaključuje endokrinologinja dr. Milan Grubor.