Potpredsjednik Republike Srpske Ćamil Duraković zahvalio je svim građanima koji su danas izašli na izbore i izvršili svoju građansku dužnost.
Tom prilikom je najavio da, bez obzira tko bude izabran za novog predsjednika RS-a, on ima obvezu poduzeti konkretne korake kako bi se pokazao zaokret u politici prema Bošnjacima u BiH. entitet.
S tim u vezi, najavio je da će idućeg tjedna podnijeti inicijativu Narodnoj skupštini Republike Srpske za donošenje Zakona o ravnopravnoj upotrebi jezika i pisma u RS-u, zajedno s cjelovitim nacrtom zakona i obrazloženjem, koji će biti dostavljen narodnim poslanicima na razmatranje i pokretanje redovne zakonodavne procedure.
Ravnopravnost triju zajednica
– Predložio sam racionalno rješenje koje za cilj ima ukidanje diskriminacije u obrazovanju, a rješava nekoliko važnih pitanja u kontekstu službene upotrebe bosanskog, srpskog i hrvatskog jezika na području entiteta Republika Srpska. Po ovom pitanju želimo odmah vidjeti kakav će stav zauzeti novoizabrani predsjednik entiteta kada je u pitanju ravnopravnost tri zajednice. Ovo će biti jasna poruka Bošnjacima kako će glasati i ponašati se na izborima koji su za 8 mjeseci. Vrijeme je da dođe do konkretne promjene politike u RS-u i da konačno prestanemo biti nevidljiva skupina, iako svi traže naše glasove kad dođu izbori – ustvrdio je Duraković.
Durakovićev prijedlog ima za cilj da se na jasan, moderan i pravno održiv način uredi pitanje ravnopravne upotrebe srpskog, bosanskog i hrvatskog jezika, te ćiriličnog i latiničnog pisma u svim segmentima javnog života u Republici Srpskoj.
Prijedlog se temelji na postojećem ustavnom okviru Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, kao i na međunarodnim obvezama u području ljudskih prava i zabrane diskriminacije.
– Zakonom je precizno definirana službena uporaba jezika i pisma u radu tijela, upravnom i sudskom postupku, izdavanju javnih isprava, vođenju evidencija, radu javnih ustanova i poduzeća te u svakodnevnoj komunikaciji građana s institucijama. Posebna pozornost posvećuje se vidljivosti jezika i pisma u javnom prostoru, uključujući nazive institucija, ulica i trgova, kao i prometnu signalizaciju. Nacrt zakona sadrži i jasne odredbe o ravnopravnosti jezika u obrazovanju, jamčeći pravo učenika i studenata na slobodan izbor naziva jezika koji će biti naveden u svjedodžbama, diplomama i drugim službenim ispravama, uz izričitu zabranu segregativne i diskriminatorne prakse. U oblasti javnog informiranja, posebno javnog RTV servisa, postoji obaveza ravnopravne upotrebe sva tri jezika i oba pisma – dodaje Duraković.
Ustavna rješenja
Zakon dodatno uvodi suvremene standarde inkluzivnosti i pristupačnosti, predviđajući obvezu institucija da informacije i dokumente učine dostupnima osobama s invaliditetom kroz prilagođene oblike komunikacije, uključujući Brailleovo pismo, audio zapise i digitalne formate. Uređuje se i rodno osjetljiva službena komunikacija, zaštita naziva jezika od proizvoljnih i politički motiviranih tumačenja te odnos prema pravima nacionalnih manjina u skladu s posebnim zakonima.
Duraković je naglasio da se predloženim zakonom ne uvode nova ustavna rješenja niti se zadire u postojeće nadležnosti, već se operacionaliziraju već zajamčena prava s ciljem jačanja pravne sigurnosti, institucionalne dosljednosti i međusobnog povjerenja među građanima.
– Riječ je o zakonu koji bi trebao riješiti konkretne probleme u praksi, a ne produbljivati političke ili identitetske podjele. Njegova svrha je da svaki građanin ovog entiteta ima jednaka prava u komunikaciji s institucijama iu obrazovanju, bez obzira na jezik kojim se služi. Zakon ne ugrožava srpski jezik, već daje okvir od kojeg će svi imati koristi. Već mjesec dana intenzivno komuniciram s civilnim društvom, fakultetima i pojedincima te sam dobila puno korisnih povratnih informacija. Sve to našlo se u prijedlogu koji će ići NSRS i novoizabranom entitetskom predsjedniku. Moramo napraviti iskorak, moramo to učiniti zajedno – rekao je Duraković.
Potpredsjednik Republike Srpske je najavio da će o inicijativi upoznati međunarodnu zajednicu, uključujući Ured visokog predstavnika, Europsku uniju i ključna veleposlanstva, pozivajući ih da ovaj prijedlog prepoznaju kao pitanje od značaja za vladavinu prava i zaštitu ljudskih prava.